Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ANKETA: Krhka je nada

Objavljeno prije

na

Pitali smo sagovornike: hoće li, s obzirom na dosadašnje iskustvo sa parlamentarnim istragama, istraga o aferi Snimak u Skupštini Crne Gore dati rezultate i rasvijetliti sve dimenzije tog slučaja

BORIS MARIĆ, PRAVNIK
Na potezu SDP

– Afera Snimak je samo konkretan putokaz i njeno rasvjetljavanje mora ići u pravcu uspostavljanja trajnih sistemskih mehanizama koji bi spriječili zloupotrebu državnih resursa za potrebe izbornog inženjeringa, zaustavili partijsko zapošljavanje i napredovanje, precizno razdvojili partiju i državu i na kraju – uklonili onu tablu DPS-a sa zgrade Vlade. Tabla DPS-a iznad tabli državnih organa je simbol i dalje žive svijesti centralnog komiteta koji se sada zove sjednica Programskog savjeta DPS-a. Mislim da bi jedan od zaključaka Anketnog odbora morao biti i dislociranje ove table, dodjela prostora i ostalim parlamentarnim partijama u ovoj zgradi, stavljanje i njihovih oznaka. Moramo i u suštinskom i u simboličkom razdvojiti partiju i državu.

Anketni odbor, kako sada stvari stoje, imaće prvi put ,,potrebnu” većinu za odlučivanje. DPS će biti u manjini, ako SDP ostane pri svojim stavovima, što bi mogla da bude osnova za kvalitativno unaprijeđenje rada Anketnog odbora. Da zaključim – možda prvi put postoje ozbiljne šanse da se u punom kapacitetu iskoriste mogućnosti odbora, a na onima koji će biti pretpostavljena većina opoziciji i SDP-u je da pokažu maksimalnu profesionalnost i stručnost kako bi se ovo pitanje izvelo do kraja.

FILIP KOVAČEVIĆ, PROFESOR
Ne očekujem suštinski napredak

– S obzirom da audio-snimci sa sjednica organa DPS-a predstavljaju dokaz organizovanog protivustavnog djelovanja koje sam još prije nekoliko mjeseci kvalifikovao kao državni udar, dobro je da afera Snimak nije u potpunosti zataškana, što je inače bila vrlo jasna namjera Mila Đukanovića i njegovih saradnika u kindapovanim državnim institucijama. Ipak, kroz hrabar i naporan rad crnogorske alternative, posebno nezavisnih medija, kao i određenih međunarodnih faktora, afera Snimak ne samo da neće biti zataškana nego će biti itekako ,,živa” u narednom, za režim apokaliptičnom, periodu. U isto vrijeme, od ovog saziva Skupštine sa postojećim odnosom snaga između režimskih partija i opozicije, ne očekujem bilo kakav suštinski napredak da se vrhuška DPS-a koja je svjesno kršila Ustav, shodno učinjenom, u okviru zakonskih procedura krivično goni i lustrira. Teško je vjerovati da će vrh SDP-a u ovom trenutku napraviti autentični otklon od DPS-a, jer u toj partiji ima previše onih koji su uživali korupcione blagodeti vlasti u prethodnom periodu, pa imaju podeblje ,,dosijee” za ucjenu u udbaškim centralama režima. Jedan od njih se, na primjer, ofira ovih dana podrškom re-izbora crnogorskom ekvivalentu Staljinovog tužioca Višinskog. Zbog toga ćemo za konačni pravedni rasplet, kao i u svim drugim postkomunističkim zemljama, morati da sačekamo demokratsku smjenu vlasti, a onda očekujem da sedmostruki premijer krene utabanom stazom bivših kolega Sanadera, Janše, Merabišvilija i koleginice Timošenko.

VESELIN RADULOVIĆ,ADVOKAT
Pravo ispred politike

– Dosadašnje iskustvo vjerovatno ne daje osnova za nadanje da će parlamentarna istraga o aferi Snimak rasvijetliti sve njene dimenzije. Međutim, činjenica je da je ta afera na najubjedljiviji način do sada pokazala kako se u organizaciji i pod kontrolom političke partije vrše krivična djela. Zato se nadam da bi i parlamentarna istraga mogla napraviti napredak u odnosu na rezultate takvih ranijih istraga. U svakom slučaju, ako se članovi Anketnog odbora budu bavili prvenstveno pravnim, a ne političkim pitanjima, vjerujem da će parlamentarna istraga dati novi kvalitet i doprinos rasvjetljavanju najtežih krivičnih djela u organizaciji partije koja vrši vlast u Crnoj Gori.

MIRJANA KULJAK, PROFESORICA
Okupljanjima protiv Snimka

Imam samo jedan ,,odgovor”, odnosno kontrapitanje: Da li su, umjesto toga, građani spremni na mirno okupljanje ispred Skupštine i da se ne razilaze sve dok Milo Đukanović ne podnese ostavku?

ZLATKO VUJOVIĆ, DIREKTOR NVO CEMI
Važan pritisak međunarodne zajednice

– Ključ istrage će biti u rukama SDP-a, jer da bi rad Anketnog odbora rezultirao izvještajem koji bi eventualno rasvijetlio ovu aferu potrebno je da dobije podršku parlamentarne većine. Značajan faktor u razrješenju ovog pitanja imaće međunarodna zajednica, čiji pritisak će biti usmjeren dominantno na izvršnu vlast, odnosno VDT.

Od intenziteta međunarodnog pritiska, te jednim dijelom od raspleta odnosa između SDP-a i DPS-a zavisiće konačan ishod parlamentarne, odnosno istrage VDT-a.

STEVO MUK, PREDSJEDNIK UO INSTITUTA ALTERNATIVA
Tužilačku istragu ne može zamijeniti parlamentarna

– Parlamentarna istraga ne smije biti pokušaj da se zamijeni tužilačka istraga. Krivična odgovornost se može ispitati isključivo u sudskom postupku, a preduslov je odgovarajuća efikasna tužilačka istraga. Mislim da je to bila zamka u koju je upala prethodna parlamentarna istraga o aferi Telekom, koja je imala prilično skromne rezultate.

Kad je riječ o parlamentarnoj istrazi afere Snimak važno je istaći da je riječ o aferi koja na direktan način uključuje najviše rukovodioce, ali i poslanike DPS-a. Zato je o njoj jako teško voditi istragu među samim poslanicima. Zato je teško i očekivati da će članovi DPS-a u Anketnom odboru na objektivan način posmatrati proces koji može da ima za rezultat javnu osudu njihovih kolega. To može, ali ne mora da važi i za njihove kolege iz stranaka koje su im koalicioni partneri.

Moguće je da u sastavu koji čine dvanaest poslanika, od kojih su samo tri člana iz DPS-a, a ostali iz vladajuće polovine iz drugih stranaka vladajuće koalicije, može doći i do jedne objektivnije i efikasnije dinamike nego što je to bilo u prošlom Anketnom odboru.

Treba imati na umu da parlamentarna istraga može imati ključnu ulogu u definisanju prostora za zloupotrebe i predloga kako da se taj prostor ograniči. Ti predlozi se mogu kasnije jasno vezati za rad radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva, ali i drugih zakona i praksi. Očekivanja da će Anketni odbor konačno i nesporno utvrditi nečiju odgovornost nisu realna.

Opozicija u Anketnom odboru u tom smislu treba da pokaže konstruktivan pristup i da teži prikupljanju činjenica, a ne prikupljanju političkih poena. Smatram da isključivo takav pristup može dati održiv rezultat.

Ukoliko se parlamentarna istraga postavi i sprovede na osnovama zahtjeva da se jasno utvrde mogućnosti za manipulaciju državnim institucijama i resursima u patijske i izborne svrhe, a nakon istrage u izvještaju utvrde i predlože mjere (pravne, institucionalne, kadrovske, finansijske) koje će omogućiti da se obezbijedi integritet izbornog procesa, povjerenje svih aktera i spriječe manipulacije, otkloni sumnja u dalju mogućnost predizbornih i izbornih prevara, onda takva parlamentarna istraga može imati smisao i trajan značaj.

Neka od zakonskih ograničenja na koje smo ukazivali u našoj studiji slučaja prethodne parlamentarne istrage još su aktuelna i sa njima će samo uz dobru volju svih aktera morati da se nosi i ovaj Anketni odbor. Tu mislim na nedostatak sankcija za neodazivanje, nedefinisane procedure svjedočenja i slično.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo