Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA: Sila kao politički program

Objavljeno prije

na

Univerzitetski profesor, kolumnisti i aktivisti nevladinog sektora za Monitor komentarišu najnovija dešavanja u crnogorskom parlamentu i ocjenjuju ko će od njih imati političku korist, a ko štetu

Ljupka Kovačević, koordinatorka ženskog programa u NVO Anima: Režim je uzdrman

Nisam iznenađena dešavanjem u parlamentu jer već odavno ne vjerujem u demokratske kapacitete ovog režima i njegovog tvorca. Osjetile smo u Animi što znači nepodržavati režim, kako isključuju, diskredituju, marginalizuju, a u posljednje vrijeme i optužuju za ugrožavanje države one koji ih ne podržavaju. Bez obzira na neke ustupke nerealno je bilo očekivati da će ovakav sastav paralamenta i Vlade uspjeti da ispoštuje standarde uzajamnog poštovanja i nenasilja i da će im cilj biti dobrobit građanstva i slobodni i fer izbori. Ono što je takođe jasno je da je režim uzdrman, da su izbori vrlo blizu, saradnici u vlasti se distanciraju, međunarodna zajednica nije više popustljiva, u igri su različiti geostrateški interesi i naše se političke elite nekritički trude da privuku pažnju kako bi zauzeli što bolju poziciju i vlast u zemlji.

U ovom ekscesu, koji je inicirao DF a pomogao im premijer, sila i nasilje su postali vidljivi kao politički programi koji se kriju iza dugogodišnjeg „razvoja demokratije” i dugogodišnjeg nastojanja da se „promijeni vlast”. Ko je htio da vidi vidio je na djelu mehanizam upravljanja DPS-om , nasilno lice vođe i ćutanje i nemoć njegovih sljedbenika kao i provokaciju DF-a iz privilegovanog položaja.

Mislim da se smanjuje mogućnost mirnog rješenja političke krize, na to ukazuje ovo što se dešava nakon incidenta a to je odsustvo premijera i statiranje malog broja parlamentaraca/ki iz DPS-a u nastavku sjednice. Kao da su se svi stavili u zaštitu lika i djela njihovog šefa. Problematično je kada velika grupa ljudi postane „slijepa”, izgubi mogućnost kritičkog mišljenja u odnosu na vlastitog vođu i zanemari svoju dužnost da bude prisutna u parlamentu. Sporazum je potpisan u njihovo ime, a oni bojkotuju instituciju koju predstavljaju. Posljednjih mjeseci sve više se napad na vođu i njegove politike definiše napadom na državu što je knjiški primjer gubitka kritičnosti. Brine me i onespokojava to što veliki broj ljudi podržava premijerovu nasilnu reakciju pripisujući to njegovom ljudskom odgovoru na uvredu.

Ko će imati političku korist, a ko štetu? Smatram da su uspjele snage nasilja da marginalizuju građansku opciju, da je ona ostala neubjedljiva u paralementu i nevidljiva na terenu. Plašim se da će tako i ostati. Mnogo su uložili u sporazum i kontrolu. Sporazum nije papir, sporazum su ljudi koji ne samo da ne mogu sarađivati nego se oni više ne mogu ni gledati, a to se ne može kontrolisati. Možemo da se nadamo jedino da nasilje neće eskalirati, a ni to više nije sigurno.


Duško Kovačević, bloger: Politikantski marketing

-Iako je žestoka i grupna tuča česta scena u parlamentima čak kulturnijih i emancipovanijih država od Crne Gore, jer taj ,,dionisijevski” haos zna često proisteći iz teško kontrolisanog i ratobornog homo politicus principa, ipak ne bi smjeli podražavati taj agresivni libido posebno ne mi koji dolazimo iz alternativne Crne Gore, žrtve (po sopstvenim riječima ) višedecenijske bahatosti, političke i svake druge nekulture. Ali, kao što vidimo i kao što nas iskustvo uči, sve što nam dolazi iz ,,civilizovane” Evrope ne mora biti nužno dobro i možda je baš ta naša dosadašnja kultura parlamentarizma ono usamljeno i važno mjesto u kojem smo bili iznad regiona, ali i iznad mnogih evropskih država.

Najkraće, parlament je najbolji trenutak crnogorske novije politike i u njemu se, kako-tako, jedino reflektovala demokratija, pa zato skorašnji skupštinski skandal smatram nedopustivom degradacijom, šta god značio ili ne značio parlament u Crnoj Gori. Parlament, u svom najdubljem i najboljem značenju, od antičke eklesije i foruma, ali i mediteranskog, crnogorskog guvna, mjesto koje označava evropsku političku i kulturnu ,,predestinaciju”, upravo postoji da ljudi tučom ne bi rješavali međusobna nerazumijevanja, i naš politički establišment je do skoro slijedio taj pozitivni duh svoje najviše institucije. Mada, kad je riječ o ovom incidentu, čini se, prije se radi o sračunatom politikantskom marketingu negoli o temperamentnom afektu, dok narod kod kojeg se autoritet stiče kroz primitivizam i nasilje prije pripada krapinskoj i diluvijalnoj špilji nego parlamentarizmu i hiljadugodišnjoj državničkoj tradiciji, kako se to može čuti ovih dana povodom jubileja nezavisnosti. Aktuelna skupštinska garnitura, svojim vrištećim ponašanjem i retorikom, kao da počinje baštiniti Kaligulin uzurpatorski parlamentarizam u kojem je konj proglašen senatorom, što će kasnije postati simbolom kraja demokratije. Pa i one prividne i fingirane, kao naše.

Dr Mihailo Čabarkapa, univerzitetski profesor: Otužno pozorište

– Znam da politika odlučuje o našim sudbinama. Znam i to da je politika neophodna, ali ,,naša” politika za mene predstavlja enigmu, fenomen, koji na čudesan i zakulisan način radi najčešće u korist naše štete.

I naša Skupština odavno liči na otužno pozorište. Jer, nakon ,,pucanja” SDP-a i Pozitivne Crne Gore, i osnivanja nekih novih stranaka, koje nikada nijesu bile na izborima imaju svoje poslanike u Skupštini Crne Gore!? Ne znam čemu onda služe izbori? Na drugoj strani predsjednik Skupštine, koji je sa svojom strankom izašao iz vlasti, čiji je koalicioni partner bio godinama, otišao je u opoziciju, i u tome nema ništa neubičajeno u demokratskom svijetu. Ali se trudi da ostane na funkciji predsjednika Skupštine. E, to već nije demokratska praksa koliko ja znam.

No, dobro. Mjesecima prisustvujemo pregovorima između vlasti i dijela opozicije, koja opet nije nikada bila na izborima, o zaključivanju Sporazuma o fer i slobodnim izborima, kojima je predviđeno da stranke iz opozicije (njih tri), koje su s vlašću potpisale ovaj sporazum, imenuju svoje predstavnike u Vladi radi odgovarajuće kontrole i još masu njih, kako se kaže ,,po dubini”.

Van ovih pregovora, pa i Sporazuma, ostao je onaj politički subjekat, ili bolje reći konglomerat više stranaka, mahom srpske provinijencije i protivnika nezavisnosti države Crne Gore. Ima se ovoj Vladi što šta ozbiljno i argumentovano prigovoriti, ali ono što su uradili poslanici DF-a nije način na koji treba da se iskazuje nezadovoljstvo politikom Vlade.

Ključno pitanje je ko je ovdje gubitnik, a ko dobitnik? Demokratski front će nakon ovakvog postupka u Skupštini oslabiti svoje pozicije u glasačkom tijelu. To je još više podijelilo opoziciju i omogućilo DPS-u još veći upliv u glasačko tijelo Crne Gore.

Omer Šarkić, bloger: Svako glumi svoju ulogu

– Skupštinu odavno doživljavam kao pozorište, uprkos propagandnim pričama da je ona „oaza demokratije i primjer funkcionisanja zakonodavne vlasti u kojem se njeguje kultura dijaloga i različitost mišljenja”. Od uvođenja višestranačja Skupština je nelegitimna jer se formira na uvijek pokradenim izborima, a nešto što je nelegitmno ne može biti odraz: niti demokratije, niti političke kulture. U toj i takvoj Skupštini, većina poslanika, kako iz vlasti tako iz opozicije – su ustvari glumci, koji, pored ostalog, glume političku i svaku drugu kulturu. Srećom ili nesrećom, većinu tih poslanika znam iz vremena kada to nijesu bili i znam nivo njihove sveopšte „kulture, demokratičnosti, tolerantnosti, principijelnosti”.

Posljednji incident u Skupštini je bila režirana predstava. U toj predstavi jednima su cilj mandati po svaku cijenu, drugima vlast po svaku cijenu. A to je cijena za koju su i jedni i drugi spremni da na pravi način pokažu svoje iskonsko lice. Simbioza tradicionalne, decenijske opozicije i vlasti je postala očigledna svakom pažljivijem posmatraču zbivanja. Kao u svakoj simbiozi, oni su ti koji od nje imaju koristi – svako na svoj način, a mi građani plaćamo ceh.

Dio opozicije koji nije učestvovao u incidentu je takođe dio tog pozorišta. Oni koji su razdvajanjem sukobljenih strana „pokazali svoju političku kulturu i da nijesu dio te priče” su vjerovatno za zeru bolji, ali većina njih je iznikla od jednih, odnosno drugih učesnika incidenta. Njihova uloga je da pokazuju i dokazuju da nijesu kao ovi, i što se situacija bude više zaoštravala – a zaoštravaće se, to će se oni pokazivati i prikazivati kao veća „gospoda”.

Incidentni političari incidentima kupuju povjerenje građanja, a od incidentnih građana svi zaziru! Ipak, smatram da je većina nas najzad to shvatila, te da ovi „sukobi” imaju kontraefekat po aktere.

Na kraju, preporučio bih poslanicima da sljedeću „tuču” izvedu na ulici: bez kamera i onih koji će ih odvraćati. Neka tamo pokažu svoju „principijelnost, herojstvo, čast, i ratobornost”. Na kraju krajeva, ulica je njihovo prirodno polazište: i poslanicima DF-a, posebno DPS-a. To je izvor iz koga su potekli i postali to što jesu.

Goran Đurović, NVO aktivista: Performansi umjesto osnovnog posla

-Vrijeme će pokazati koja će politička grupacija imati više koristi od „svađa” i raznih performansa u Skupštini Crne Gore. U nedavnim performansima se izglada dobro snalazi većina iz pozicije i većina iz opozicije.

Moj utisak je da se poslanici inače mnogo bolje snalaze u performansima, igrokazima i drugim slobodnim formama nego u svom osnovnom poslu a to je donošenje zakona. Desetine propisa čekaju na usvajanje u Skupštini. Neki od njih su predviđeni i sporazumom o vraćanju povjerenja u izborni sistem. Nije rijedak slučaj da rasprave o važnim zakonskim tekstovima, izvještajima regulatornih agencija i državnih institucija prođu bez značajnijeg broja diskusija.

Umjesto omiljenih tema iz bliže i dalje prošlosti, u kojima se poslanici dobro snalaze, vjerujem da je bolje predlagati sistemska rješenja koja mogu doprinijeti poboljšanju životnog standarda građana.

Ukoliko poslanici i predstavnici izvršne vlasti ne žele da fokus svog djelovanja u Skupštini stave na kompetentan dijalog, onda je zaista vrijeme da neki od njih idu u penziju.

Pripremio: Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo