MONITORING
ANKETA: Sila kao politički program

Univerzitetski profesor, kolumnisti i aktivisti nevladinog sektora za Monitor komentarišu najnovija dešavanja u crnogorskom parlamentu i ocjenjuju ko će od njih imati političku korist, a ko štetu
Ljupka Kovačević, koordinatorka ženskog programa u NVO Anima: Režim je uzdrman
Nisam iznenađena dešavanjem u parlamentu jer već odavno ne vjerujem u demokratske kapacitete ovog režima i njegovog tvorca. Osjetile smo u Animi što znači nepodržavati režim, kako isključuju, diskredituju, marginalizuju, a u posljednje vrijeme i optužuju za ugrožavanje države one koji ih ne podržavaju. Bez obzira na neke ustupke nerealno je bilo očekivati da će ovakav sastav paralamenta i Vlade uspjeti da ispoštuje standarde uzajamnog poštovanja i nenasilja i da će im cilj biti dobrobit građanstva i slobodni i fer izbori. Ono što je takođe jasno je da je režim uzdrman, da su izbori vrlo blizu, saradnici u vlasti se distanciraju, međunarodna zajednica nije više popustljiva, u igri su različiti geostrateški interesi i naše se političke elite nekritički trude da privuku pažnju kako bi zauzeli što bolju poziciju i vlast u zemlji.
U ovom ekscesu, koji je inicirao DF a pomogao im premijer, sila i nasilje su postali vidljivi kao politički programi koji se kriju iza dugogodišnjeg „razvoja demokratije” i dugogodišnjeg nastojanja da se „promijeni vlast”. Ko je htio da vidi vidio je na djelu mehanizam upravljanja DPS-om , nasilno lice vođe i ćutanje i nemoć njegovih sljedbenika kao i provokaciju DF-a iz privilegovanog položaja.
Mislim da se smanjuje mogućnost mirnog rješenja političke krize, na to ukazuje ovo što se dešava nakon incidenta a to je odsustvo premijera i statiranje malog broja parlamentaraca/ki iz DPS-a u nastavku sjednice. Kao da su se svi stavili u zaštitu lika i djela njihovog šefa. Problematično je kada velika grupa ljudi postane „slijepa”, izgubi mogućnost kritičkog mišljenja u odnosu na vlastitog vođu i zanemari svoju dužnost da bude prisutna u parlamentu. Sporazum je potpisan u njihovo ime, a oni bojkotuju instituciju koju predstavljaju. Posljednjih mjeseci sve više se napad na vođu i njegove politike definiše napadom na državu što je knjiški primjer gubitka kritičnosti. Brine me i onespokojava to što veliki broj ljudi podržava premijerovu nasilnu reakciju pripisujući to njegovom ljudskom odgovoru na uvredu.
Ko će imati političku korist, a ko štetu? Smatram da su uspjele snage nasilja da marginalizuju građansku opciju, da je ona ostala neubjedljiva u paralementu i nevidljiva na terenu. Plašim se da će tako i ostati. Mnogo su uložili u sporazum i kontrolu. Sporazum nije papir, sporazum su ljudi koji ne samo da ne mogu sarađivati nego se oni više ne mogu ni gledati, a to se ne može kontrolisati. Možemo da se nadamo jedino da nasilje neće eskalirati, a ni to više nije sigurno.
Duško Kovačević, bloger: Politikantski marketing
-Iako je žestoka i grupna tuča česta scena u parlamentima čak kulturnijih i emancipovanijih država od Crne Gore, jer taj ,,dionisijevski” haos zna često proisteći iz teško kontrolisanog i ratobornog homo politicus principa, ipak ne bi smjeli podražavati taj agresivni libido posebno ne mi koji dolazimo iz alternativne Crne Gore, žrtve (po sopstvenim riječima ) višedecenijske bahatosti, političke i svake druge nekulture. Ali, kao što vidimo i kao što nas iskustvo uči, sve što nam dolazi iz ,,civilizovane” Evrope ne mora biti nužno dobro i možda je baš ta naša dosadašnja kultura parlamentarizma ono usamljeno i važno mjesto u kojem smo bili iznad regiona, ali i iznad mnogih evropskih država.
Najkraće, parlament je najbolji trenutak crnogorske novije politike i u njemu se, kako-tako, jedino reflektovala demokratija, pa zato skorašnji skupštinski skandal smatram nedopustivom degradacijom, šta god značio ili ne značio parlament u Crnoj Gori. Parlament, u svom najdubljem i najboljem značenju, od antičke eklesije i foruma, ali i mediteranskog, crnogorskog guvna, mjesto koje označava evropsku političku i kulturnu ,,predestinaciju”, upravo postoji da ljudi tučom ne bi rješavali međusobna nerazumijevanja, i naš politički establišment je do skoro slijedio taj pozitivni duh svoje najviše institucije. Mada, kad je riječ o ovom incidentu, čini se, prije se radi o sračunatom politikantskom marketingu negoli o temperamentnom afektu, dok narod kod kojeg se autoritet stiče kroz primitivizam i nasilje prije pripada krapinskoj i diluvijalnoj špilji nego parlamentarizmu i hiljadugodišnjoj državničkoj tradiciji, kako se to može čuti ovih dana povodom jubileja nezavisnosti. Aktuelna skupštinska garnitura, svojim vrištećim ponašanjem i retorikom, kao da počinje baštiniti Kaligulin uzurpatorski parlamentarizam u kojem je konj proglašen senatorom, što će kasnije postati simbolom kraja demokratije. Pa i one prividne i fingirane, kao naše.
Dr Mihailo Čabarkapa, univerzitetski profesor: Otužno pozorište
– Znam da politika odlučuje o našim sudbinama. Znam i to da je politika neophodna, ali ,,naša” politika za mene predstavlja enigmu, fenomen, koji na čudesan i zakulisan način radi najčešće u korist naše štete.
I naša Skupština odavno liči na otužno pozorište. Jer, nakon ,,pucanja” SDP-a i Pozitivne Crne Gore, i osnivanja nekih novih stranaka, koje nikada nijesu bile na izborima imaju svoje poslanike u Skupštini Crne Gore!? Ne znam čemu onda služe izbori? Na drugoj strani predsjednik Skupštine, koji je sa svojom strankom izašao iz vlasti, čiji je koalicioni partner bio godinama, otišao je u opoziciju, i u tome nema ništa neubičajeno u demokratskom svijetu. Ali se trudi da ostane na funkciji predsjednika Skupštine. E, to već nije demokratska praksa koliko ja znam.
No, dobro. Mjesecima prisustvujemo pregovorima između vlasti i dijela opozicije, koja opet nije nikada bila na izborima, o zaključivanju Sporazuma o fer i slobodnim izborima, kojima je predviđeno da stranke iz opozicije (njih tri), koje su s vlašću potpisale ovaj sporazum, imenuju svoje predstavnike u Vladi radi odgovarajuće kontrole i još masu njih, kako se kaže ,,po dubini”.
Van ovih pregovora, pa i Sporazuma, ostao je onaj politički subjekat, ili bolje reći konglomerat više stranaka, mahom srpske provinijencije i protivnika nezavisnosti države Crne Gore. Ima se ovoj Vladi što šta ozbiljno i argumentovano prigovoriti, ali ono što su uradili poslanici DF-a nije način na koji treba da se iskazuje nezadovoljstvo politikom Vlade.
Ključno pitanje je ko je ovdje gubitnik, a ko dobitnik? Demokratski front će nakon ovakvog postupka u Skupštini oslabiti svoje pozicije u glasačkom tijelu. To je još više podijelilo opoziciju i omogućilo DPS-u još veći upliv u glasačko tijelo Crne Gore.
Omer Šarkić, bloger: Svako glumi svoju ulogu
– Skupštinu odavno doživljavam kao pozorište, uprkos propagandnim pričama da je ona „oaza demokratije i primjer funkcionisanja zakonodavne vlasti u kojem se njeguje kultura dijaloga i različitost mišljenja”. Od uvođenja višestranačja Skupština je nelegitimna jer se formira na uvijek pokradenim izborima, a nešto što je nelegitmno ne može biti odraz: niti demokratije, niti političke kulture. U toj i takvoj Skupštini, većina poslanika, kako iz vlasti tako iz opozicije – su ustvari glumci, koji, pored ostalog, glume političku i svaku drugu kulturu. Srećom ili nesrećom, većinu tih poslanika znam iz vremena kada to nijesu bili i znam nivo njihove sveopšte „kulture, demokratičnosti, tolerantnosti, principijelnosti”.
Posljednji incident u Skupštini je bila režirana predstava. U toj predstavi jednima su cilj mandati po svaku cijenu, drugima vlast po svaku cijenu. A to je cijena za koju su i jedni i drugi spremni da na pravi način pokažu svoje iskonsko lice. Simbioza tradicionalne, decenijske opozicije i vlasti je postala očigledna svakom pažljivijem posmatraču zbivanja. Kao u svakoj simbiozi, oni su ti koji od nje imaju koristi – svako na svoj način, a mi građani plaćamo ceh.
Dio opozicije koji nije učestvovao u incidentu je takođe dio tog pozorišta. Oni koji su razdvajanjem sukobljenih strana „pokazali svoju političku kulturu i da nijesu dio te priče” su vjerovatno za zeru bolji, ali većina njih je iznikla od jednih, odnosno drugih učesnika incidenta. Njihova uloga je da pokazuju i dokazuju da nijesu kao ovi, i što se situacija bude više zaoštravala – a zaoštravaće se, to će se oni pokazivati i prikazivati kao veća „gospoda”.
Incidentni političari incidentima kupuju povjerenje građanja, a od incidentnih građana svi zaziru! Ipak, smatram da je većina nas najzad to shvatila, te da ovi „sukobi” imaju kontraefekat po aktere.
Na kraju, preporučio bih poslanicima da sljedeću „tuču” izvedu na ulici: bez kamera i onih koji će ih odvraćati. Neka tamo pokažu svoju „principijelnost, herojstvo, čast, i ratobornost”. Na kraju krajeva, ulica je njihovo prirodno polazište: i poslanicima DF-a, posebno DPS-a. To je izvor iz koga su potekli i postali to što jesu.
Goran Đurović, NVO aktivista: Performansi umjesto osnovnog posla
-Vrijeme će pokazati koja će politička grupacija imati više koristi od „svađa” i raznih performansa u Skupštini Crne Gore. U nedavnim performansima se izglada dobro snalazi većina iz pozicije i većina iz opozicije.
Moj utisak je da se poslanici inače mnogo bolje snalaze u performansima, igrokazima i drugim slobodnim formama nego u svom osnovnom poslu a to je donošenje zakona. Desetine propisa čekaju na usvajanje u Skupštini. Neki od njih su predviđeni i sporazumom o vraćanju povjerenja u izborni sistem. Nije rijedak slučaj da rasprave o važnim zakonskim tekstovima, izvještajima regulatornih agencija i državnih institucija prođu bez značajnijeg broja diskusija.
Umjesto omiljenih tema iz bliže i dalje prošlosti, u kojima se poslanici dobro snalaze, vjerujem da je bolje predlagati sistemska rješenja koja mogu doprinijeti poboljšanju životnog standarda građana.
Ukoliko poslanici i predstavnici izvršne vlasti ne žele da fokus svog djelovanja u Skupštini stave na kompetentan dijalog, onda je zaista vrijeme da neki od njih idu u penziju.
Pripremio: Veseljko KOPRIVICA
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”
Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija
Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.
DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića
Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran
Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.
ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini
Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.
MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna
Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS4 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO4 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmica
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom