Povežite se sa nama

MONITORING

KOME SVE TUŽILAŠTVO NIJE POKUCALO NA VRATA: Budvani, pa – niko

Objavljeno prije

na

,,Pravda će stići na svačija vrata”, ponovio je više puta crnogorski tužilački dvojac Milorad Katnić/ Ivica Stanković, uvjeravajući svaki put sve veći broj građana da se nešto mijenja u partijskom, zarobljenom pravosuđu. Ipak, skoro dvije godine otkako je na mjesto VDT izabran Stanković (oktobar 2014) , pravda nije pokucala na mnoge zvučne adrese, dok su brojne afere ostale samo to – afere. Praktično, osim Budvana, koji su prošli i više nego jeftino, nije bilo drugih optužnica za visoku korupciju. A suđenja – nijedno.

Više se ni ne spekuliše koja je sledeća krupna riba na listi tužilaštva. A pominjala su se mnoga imena: Miomir Mugoša, Branimir Gvozdenović, Igor Lukšić, Veselin Veljović. Šaputalo se da bi tužilački dvojac mogao kenuti i dalje, put samog vrha. One koji su u to vjerovali ubrzo je demantovala istraga afere Telekom, kada je specijalni tužilac saslušao sve osim sestre premijera Mila Đukanovića, Anu Đukanović. I naravno premijera. Đukanović nije priupitan za tu, ali ni brojne druge korupcionaške afere. Još čekaju i krivične prijave protiv njega za ratne zločine.

I iz drugih su istraga isparili neki visoki funkcioneri, Đukanovićevi bliski saradnici. Tako je recimo, tužilaštvo (istina osnovno, a ne specijalno) početkom ovog mjeseca otvorilo istragu o slučaju raspodjele stanova sinidakata Uprave policije (UP), a da je mimoišlo tadašnjeg šefa UP Veselina Veljovića, jednog od najbližih Đukanovićevih saradnika, sada sekretara Vijeća za nacionalnu bezbijednost.

U krivičnoj prijavi koju je ranije UP podnijela tužilaštvu navodi se da je Veljović, uz saglasnost sindikalaca koje sada tereti Osnovno tužilaštvo, podijelio sporne stanove. Njega u optužnom predlogu – nema.

Još jedna afera manje za Veljovića. Specijalno tužilaštvo je krajem prošle godine odustalo i od optužnice u istrazi o švercu cigarete, gdje se takođe pominjalo njegovo ime. Bivši šef kriminalističke policije Predrag Šuković, koga sada za ugrožavanje bezbjednosti privatno tuži kordinator MUP-a Duško Marković, označio je bio Veljovića i Markovića glavnim akterima šverca cigareta koji je on, kako je kazao, istraživao po službenoj dužnosti.

Ostale afere koje se vežu za bivšeg šefa UP su na – čekanju. Iako su mediji objavljivali da tužilaštvo naporno radi na slučaju Zlatica, optužnice još nema. Radi se o prodaji kampa Zlatica, potencijalnoj korupciji koja veže više visokih funkcionera – Veljovića, Mugošu, Lukšića.

Vlada je kamp na Zlatici kupila za 8,4 miliona eura u avgustu 2011. godine od UTIP-a Crna Gora, vlasnika Žarka Burića. U to vrijeme direktor policije bio je Veljović, ministar policije Ivan Brajović, a premijer Lukšić. Pet godina rani-je , 2006. godine, Burićeva kompanija Normal tours kupila je od Vlade 51,36 odsto akcijskog kapitala UTIP-a, odnosno isti taj kamp Zlatica po skoro duplo nižoj cijeni – 4.760 000 eura. Iz Specijalnog tužilaštva je prije nekoliko mjeseci saopšteno da je izviđaj o tom slučaju u toku. Od tada – ništa.

Ništa još ni o slučaju Limenka, zbog kog su saslušavani i Veljović i ministar Brajović. Radi se o poslu u kom je zbog nepoštovanja ugovora od strane državnih organa profitirao premijerov brat Aco Đukanović, a građani izgubili deset miliona eura. Katnić je krajem marta kazao da će odluka u predmetu Limenka biti donijeta u narednih nekoliko nedjelja i da je tokom tog izviđaja saslušano više osoba u svojstvu građana. Premijera, koji je samo bio na čelu Vlade čije ministarstvo policije nije ispoštovalo ugovor, tužilaštvo izgleda nije imalo šta da pita.

Još je prošlog ljeta najavljeno da će tužilaštvo, zbog budvanskih slučajeva ispitati i Igora Lukšića, ali i druge visoke funkcionere, prije svega Branimira Gvozdenovića. Najavljeno je tada da će tužilaštvo saslušati i bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugošu zbog prodaje zemlje kompaniji Carine, zbog čega je oštećen opštinski budžet. Još ništa.

Gvozdenović se, između ostalog, dovodi u vezu sa slučajem TQ Plaza, jednog od korupcionaških poslova zbog kog su uhapšeni budvanski funkcioneri. Gvozdenovićevo ministarstvo je izdalo dozvolu za gradnju kompleksa TQ Plaza. Dozvola je izdata, iako, pisali su mediji, investitori nijesu imali dokaz o načinu sticanja prava za gradnju, a nije ni postojala skupštinska odluka o nači-nu raspolaganja parcelom na kojoj je izgrađen poslovni centar.

MANS je podnio krivičnu prijavu protiv Gvozdenovića i u slučaju Zavala, u kom su procesuirani budvanski funkcioneri. MANS je tvrdio da taj koruptivni posao ne bi mogao biti realizovan bez Gvozdenovića. Pri tom, to je tek jedna u nizu prijava protiv Gvozdenovića. Privatizacija KAP-a, Rudnika mrkog uglja u Beranama, davanja u zakup hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža , samo su neki od poslova u kom se pominjalo njegovo ime.

Gvozdenović je za Monitor svojevremno kazao da nijedna od prijava koje je protiv njega podnio MANS ,,nije dovela do pokretanja krivičnog postupka, što govori o njihovoj potpunoj neutemeljenosti”. Ili o nečem drugom.

Nijesu to jedine afere trojice pomenutih funkcionera , ali ni drugih depeesovaca, koje nemaju sudski epilog.

MANS je 2012. protiv Lukšića i Đukanovića, kao i aktuelnog ministra finansija Radoja Žugića podnio krivičnu prijavu zbog izdavanja kredita Prvoj banci u iznosu od 44 miliona eura. MANS je teretio Lukšića da je pri tom omogućio lažno prikazivanje da je Prva banka izmirila prvu ratu odobrenog kredita od 11 miliona eura. Lukšić je nakon afere postao premijer, a Žugić napredovao u guvernera Centralne banke, pa ministra finansija. O tom slučaju iz tužilaštva – ni riječ.

Pa Mugoša: afere u zdravstvu, nezakonito oslobađanje poreza podgoričke kompanije Carine u iznosu od čak dva miliona eura, optužbe da je kupcu KAP-a nezakonito poklonio zemljište vrijedno 26 miliona eura. Još ništa.

Gvozdenović i Mugoša sreću se i u sada aktulnoj aferi prodaje zemljišta Duvanskog kombinata Zetagradnji, još jednom poslu u kom se nije vodilo računa o javnom interesu. Zbog toga su početkom mjeseca uhapšeni stečajni upravnik Duvanskog Veselin Raičević i nekadašnji direktor Zetagradnje Miloš Stojanović.

,,Sporazum sa Zetagradnjom potpisali su Branimir Gvozdenović u ime Vlade i dr Miomir Mugoša, gradonačelnik Glavnog grada. Na taj način, već prodata lokacija DKP naknadno dobija višestruko na vrijednosti, ali će materijalnu korist od toga imati isključivo kupac imovine DKP-a – Zetagradnja”, podsjetio je nedavno poslanik Velizar Kaluđerović.

Opet se ostalo na – izvršiocima.

Možda sad nije vrijeme. Nalogodavci rade. Izbori su tu.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo