Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA: Šta sada?

Objavljeno prije

na

Daliborka Uljarević, CGO

Sačuvati uvjerenje građanstva da je Lekić pobjednik

Pred opozicijom je izazov da na najpametniji i najučinkovitiji način iskoristi fantastičan rezultat predsjedničkog kandidata Miodraga Lekića, koji može uvesti Crnu Goru u kvalitativan proces političkih promjena.

Sada treba insistirati na dva pitanja radi pripremanja i konačne izborne pobjede. Jedno je dosljedan rad na cjelovitom pretresanju i nalaženju dokaza o izbornim manipulacijama DPS-a, njihovo objelodanjivanje, procesuiranje, i komuniciranje tih informacija sa međunarodnim subjektima uz odgovornost prema zaštiti države i institucija. Drugo je čuvanje uvjerenja građanstva da je Lekić suštinski pobjednik na ovim izborima.

Naravno, uz ovo opozicione strukture moraju doživjeti i konačnu konsolidaciju i kadrovsko jačanje uz puno međusobno uvažavanje da bi DPS, koja jeste na koljenima, i suštinski i formalno pobijedili na prvim sljedećim, vjerovatno skorim parlamentarnim izborima.

PROF. DR FILIP KOVAČEVIĆ, UNIVERZITET CRNE GORE
Opsada oligarhijsko-mafijaških struktura

Snimci sa sjednica DPS nedvosmisleno pokazuju da je vrhuška te partije još pred oktobarske parlamentarne izbore suspendovala Ustav Crne Gore i time izvela državni udar. To znači da niti rezultati tih izbora, niti vlada koja je formirana na osnovu njih ne oslikavaju slobodno izraženu volju građana tj. nisu legitimni i moraju biti osporeni. Cjelokupni tok aprilskih predsjedničkih izbora (od biračkog spiska i kupovine ličnih karata do širokog dijapazona režimskih prijetnji i ucjena), kao i proglašavanje izborne krađe kao pobjede ,,čiste kao suza”, znače da je DPS, sada uz punu i otvorenu podršku vođstva Bošnjačke stranke, nastavio da sprovodi politiku državnog udara.

Crna Gora je pod opsadom oligarhijsko-mafijaških struktura i pitanje je vremena kada će Milo Đukanović, kao svaki diktator kada se nađe u situaciji gubitka vlasti, realizovati oštre represalije prema političkim neistomišljenicima, uključujući tu i nezavisne medije i nevladin sektor. Velika je vjerovatnoća da on namjerava da zloupotrijebi demokratsko pravo građana na slobodna, nenasilna okupljanja i iskazivanje građanske neposlušnosti kako bi aktivirao policijski aparat da bije, ućutka, progoni i hapsi.

Na nivou teorije, postoji jako efikasna ,,terapija” za zaustavljanje i sankcionisanje vrlo opasnog Đukanovićevog pučističkog razmaha, a to je da se u Skupštini postigne saglasnost o formiranju prelazne, tehničke vlade koja bi imala vremenski ograničen mandat da pripremi uslove i institucije za prve demokratske i slobodne izbore na svim nivoima. Veliko je pitanje da li je Socijaldemokratska partija spremna da se distancira od pučističko-mafijaškog zagrljaja DPS-BS kamarile ili je, kako godinama demonstrira, samo kozmetički različita od kriminogenih struktura koje su kidnapovale crnogorsku državnu suverenost.

Prof. Dr Šerbo Rastoder, istoričar
Stvaranje širokog opozicionog fronta

Postoje dva izlaza. Prvi je onaj koji ponovo diskvalifikuje opozicionu aktivnost. To je ,,mirenje” sa nasiljem nad demokratijom. Poruka bi bila jasna: ,,Svi u DPS, jer im mi ne možemo ništa. I mi smo isti kao vlast samo u drugom pakovanju. Mi smo saveznici vlasti u kršenju osnovnih demokratskih principa.” Dokaz tome je, što je kršenje ustava sitnica na koju ne obraćamo pažnju a ,,zloupotreba izbornog procesa” onda nije ništa drugo već verifikacija kršenja Ustava.

Drugi izlaz vidim u stvaranju širokog demokratskog fronta koji bi branio principe a ne bilo koju politiku jer je ,,narod” ohrabren, ali još ne i dovoljno ubijeđen da mu možemo ponuditi bolje. Odbrana postojećeg je ,,odbrana nečega što nema legitimitet” i ona je logično uporište onih koji vide samo ,,sebe”. Vidjeti ,,opšti interes” je političko umijeće, a kanalisati stvar pitanje političke zrelosti.

Po meni, pogrešno je optuživati bilo koga ,,što krade”, a ne pokazati prethodno da to nije ,,normalni ” stil života, već devijacija na koju ne pristajem.

Na kraju nešto o navlačenju ,,animoziteta” prema Rožajama. Oni koji su koliko do juče, svoje neuspjehe ,,branili ” krađom druge strane, danas te iste operacije brane samo zato što su postali dio sistema. To kratkoročno može obezbijediti funkcije pojedincima, ali dugoročno će sve platiti ,,narod” iza kojeg se skrivaju oni koji bolje od svih nas znaju ,,istorijat, stil i način zloupotreba koje nijesu od juče”.

Tom narodu neko mora reći: to što je odnio prevagu u borbi za državu je podvig za istoriju, međutim ako ga ubijede da je stožer odbrane nebranjivog, to će on ,,platiti”. Ovi koji se kriju iza njega skloniće se na sigurno. Bujrum, demokratijo. Ti nas jedina možeš spasiti od pošasti primitivne borbe za vlast.

Bojan Baća, sociolog, doktorant na Univerzitetu Jork
Napuštanje svih institucija sistema i sistematski bojkot

Sada je barem jasno čemu služe siromašne – preciznije, sistematski osiromašene – opštine: kao rezervoar glasova za ,,ne daj bože” scenario. Nevjerovatno je dokle ide preduzetnički mentalitet režima – u stanju su da kapitalizuju i siromaštvo drugih za sopstvene potrebe.

Praviću se da opozicija nije znala ono što svi odavno znamo, pa ću reći i ono o čemu svako politički slovesno biće govori već godinu: napuštanje svih institucija sistema i sistematski bojkot. Kad mi sami ne možemo da riješimo stvari, onda jedino što preostaje jeste da se međunarodnoj zajednici skrene pažnja na to da je nešto trulo u državi Crnoj Gori.

Sve dok opozicija učestvuje u (temeljno korumpiranoj) institucionalnoj političkoj igri, mi svijetu izgledamo kao funkcionalna post-tranziciona demokratija. To što svi znamo da se zapravo radi o cirkusu, e to treba pokazati svijetu.

U slučaju da počne da se radi vaninstitucionalno, opozicija bi prestala da nas predstavlja i postali bi nama jednaki, te bi zato valjalo uključiti sve zainteresovane stejkholdere, iz svih sektora društva. A potom dati petlji i mašti na volju: tribine, performansi, koncerti, štrajkovi, građanska neposlušnost, tematske šetnje… Ukratko, politizacija svakodnevnog života, da svaki prostor u Crnoj Gori ukazuje, podsjeća na nepravdu koja nam se dogodila.

Prof. Dr Svetozar Jovićević
Međunarodni faktor neće promijeniti našu vlast

Kada se odlučuje o strategiji, mora se napraviti dijagnoza. Dijagnozu je lako napraviti – odavno postoji opšta ekonomska kriza, koja prijeti potpunom kolapsu. Drugo, postoji dugotrajna politička kriza, kriza povjerenja u institucije sistema. Novi momenti su predsjednički izbori, koji su tu političku krizu podigli do maksimuma. Novi momenat, koji u ovom trenutku može biti vrlo značajan, je kriza odnosa u vladajućoj koaliciji.

Da bi se iz takve situacije pokušalo izaći treba utvrditi odgovornosti. To nije teško – odgovorna je najviše, naravno, vladajuća partija ali se ne može izbjeći i značajan stepen odgovornosti opozicije koja dugi niz godina ne uspijeva da nađe pravi odgovor na ponašanje vlasti.

Još jedna konstatacija od koje se mora poći. Ova vlast promijeniti samu sebe ne može. Isto tako očekivati da će tu vlast, u bitnome, promijeniti međunarodni faktor, takođe je zabluda. Odgovori se, prije svega, moraju tražiti u Crnoj Gori.

Od svega toga kada se pođe, opozicija mora da preduzme odlučne korake da se iz izađe iz ovog ćorsokaka.

Kao prvo, moraju se zaboraviti uzajamni animoziteti, lične netrpeljivosti, razilaženja prošlosti. Nagon dogovaranja, koje je, nadam se, već počelo, među opozicionim strankama treba da se ponudi saradnja SDP-u, ma što ja i opozicionari mislili o njihovom ponašanju.

Na čemu saradnja? Prije svega na dvije hitne stvari – na preispitivanju validnosti izbora i akutnom pitanju KAP-a. Ako se tu uspiju uspostaviti mostovi među ovim subjektima, moralo bi se ponuditi i SDP-u rješenje o izlasku iz vlade i formiranju prelazne, tehničke vlade sa ograničenim vremenom trajanja i sa jasnom platformom na kojoj bi ta vlada mogla da djeluje.

Osnovni elementi te platforme bili bi sledeći – priznanje svih subjekata da se državno pitanje više ne postavlja. Drugo, da se oko spornih pitanja, identitetskih, pitanja NATO saveza i slično, uspostavi moratorijum, sve dok se ne steknu demokratski uslovi u društvu da se ta pitanja mogu na miran, dostojanstven i kulturan način rješavati.

Kod mogućeg uspostavljanja takve vlade treba poštovati stručnost i lični integritet pojedinca, a ne stavljati akcenat na to koliko bi ko iz pojedinih opozicionih političkih subjekata imao učešća u toj vladi.

Miloš Vukićević, ekonomista, bloger (alias Perfekt Strendžer )
Što prije zakazati velike proteste

Svi izbori u Crnoj Gori su brutalno pokradeni. Posljednja režimska krađa, pred-,,izborna”, ,,izborna” i post-,,izborna”, koja se odigrala pred očima cjelokupne javnosti, vjerovatno nikada nije bila brutalnija. Ukoliko je ,,tradicionalna opozicija” zaista odlučila da takvom nasilju ne pruži legitimitet, da internacionalizuje pitanje i doprinese homogenizaciji antirežimskog bloka, ona mora reagovati energično, hitno i nedvosmisleno.

Svako gubljenje vremena u podnošenju raznih žalbi kleptokratskim institucijama koje su pod totalnom kontrolom režima samo će otupiti oštricu narodnog nezadovoljstva i dovesti do gubitka energije neophodne za promjene. Stvari se ne smiju razvodnjavati napuštanjem nekakvih odbora, već Miodrag Lekić mora zahtijevati od cjelokupne opozicije da odmah napusti Parlament i sve institucije diktatorskog režima.

Treba zakazati velike proteste na kojima bi učestvovali apsolutno svi segmenti antirežimskog bloka, kako oni koji su i u ovoj prilici smatrali da se učešćem na namještenim izborima može nešto promijeniti, tako i oni koji aktivnim bojkotom Sistema nijesu željeli da istom pružaju dodatni legitimitet. Ukoliko do toga ubrzo ne dođe, sva odgovornost će biti na strani rukovodstava opozicionih partija. Režim nema većinu u državi – to je svima jasno.

Na pitanje: kako dalje, opet ću odgovoriti navođenjem koraka koje Grupa građana ODR-GN predlaže duže vrijeme, i koji imaju sve veću popularnost u antirežimskom ambijentu:

1) Izlazak opozicije iz Skupštine i svih institucija vlasti;
2) Bojkot svih izbora i referenduma koje režira korumpirani mafijaški režim;
3) Zabrana rada ratno-profiterskim i antiratno-profiterskim strankama;
4) Formiranje prelazne-tehničke vlade za organizovanje vanrednih izbora;
5) Prvi slobodni izbori u istoriji zemlje;
6) Provjera porijekla imovine svih koji su obavljali najviše državne funkcije, imovine njihovih članova porodice i kumova – ,,borba protiv korupcije na najvišem nivou.”

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

U medijima objavljeni sadržaji preuzeti iz telefona Vesne Medenice potvrdili su  ono što je  odavno javna tajna – državno pravosuđe bilo je  pod vladarskom kućom Đukanović, podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu

 

Javnost je ovih dana iznenadio dodatak na već ustaljenu praksu objavljivanja SKY ECC kriptovanih prepiski između kriminalnih grupa i visokih operativaca policije koji su zajednički švercovali drogu i borili se protiv neprijatelja “države”, “Šefa” režima, i “poslovne” konkurencije. Prilikom hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice na podgoričkom aerodromu u aprilu 2022. godine, oduzet joj je i mobilni telefon. Nakon godinu i po mediji su počeli objavljivati sadržaje sa Whatsapp aplikacije koji su pronađeni na telefonu.

Treba imati u vidu da ti sadržaji nisu bili predmet optužnice koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podignulo sredinom oktobra prošle godine protiv bivše šefice pravosuđa, njenog sina Miloša kao organizatora kriminalne grupe i ostalih članova. Gro optužnice se bazira na SKY prepiskama koje su crnogorskim istražiteljima dostavili Europol francuski Apelacioni sud putem međunarodne pravne pomoći.

Sadržaji koji su objavljeni, pod uslovom da su vjerodostojni i tačni, svakako su zavrjeđivali pažnju javnosti u interesu javnosti. Potvrdili su ono što je odavno javna tajna –  državno pravosuđe pod vladarskom kućom Đukanović bilo je podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu.

U ispovijesti portalu Press Ana Pešukić (koja je radila u kući Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države) je u detalje opisala kako je predsjednica Vrhovnog suda Medenica dolazila na kafenisanje i raporte kod Prvog brata koji ju je dočekivao u pidžami u preuređenom podrumu njegove zgrade. Osim Medenice raportirali su i mnogi drugi uključujući i tadašnjeg direktora crnogorske policije Veselina Veljovića koji je  u pritvoru zbog zloupotrebe službenog položaja.

Procurjele Whatsapp prepiske, na kojima su se do sada pojavile Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i ranija šefica cetinjskog osnovnog suda, i sudija Suzana Mugoša, najpoznatija po javno prenošenoj telenoveli Afera Državni udar i presudi liderima tada opozicionog Demokratskog fronta (DF), su pokazale hijerarhiju tadašnjeg sistema. Kako se Medenica ponašala prema vladaru zemlje i njegovom bratu (i sestri) tako su se i njoj podređeni u pravosuđu ponašali prema njoj – podnosili raporte i tražili mišljenja uz teferič na koji bi ih ona pozivala. Potčinjeni su predlagali i nove poslušnike i podobne za radna mjesta.

Jelena Perović je u poruci od 15. juna 2020,  pomenula svoju savjetnicu J.J. koja je između ostalog i  “Crnogorka…Sva je na svom mjestu”. Medenici je godilo da ima osobu kojoj je jedan od pluseva u karijeri trebalo biti i nacionalna pripadnost – što se kosi sa svakim mogućim zakonom. Isti Medeničin  kurs vidio se i u njenoj poruci nakon presude Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Državnom udaru. Da li sudijama apelacionog vijeća ili optuženima ili svima, opsovana je “majka četnička” od šefice pravosuđa koja je početkom 90-tih podržavala ratnike koji su vodili  borbu za stvaranje  Velika Srbije. U istom poslu je zdušno učestvovao i Šef,  tadašnji premijer Milo Đukanović.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iznos ponuđenog jemstva samo u posljednje četiri odbijene ponude prelazi 10 miliona, što u novcu što u nekretninama

 

Samo tokom ove godine Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane najmanje četiri ponude advokata odbrane da njihovi klijenti budu pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode. Iznos ponuđenog jemstva u cjelokupnim slučajevima prelazio je 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.

Tako je nedavno Viši sud u Podgorici, odbio je kao neosnovano jemstvo od 1,3 miliona eura za ukidanje pritvora predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji je prema navodima optužnog akta, učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po.

Odbrana je, za slobodu okrivljenog Božovića nudila 1.185.110 eura u nekretninama koje su za njega ponudile porodice dvije sestre njegovog pokojnog oca kao i 120.000 eura u gotovini koji je položila firma ,,Zlatar“ iz Nikšića u vlasništvu njegovih prijatelja.

Svoju odluku  iz Višeg suda obrazlažu odluku time da se jemstvo kao mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka može odrediti samo ako je pritvor određen po pritvorskim osnovima iz člana 175 stava 1 tačka 1 i 5 ZKP.

Uz to pojašnjenje stiglo je još jedno – pritvor okrivljenom Božoviću je određen, a zatim i produžavan rješenjima Višeg suda u Podgorici zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.

Nešto manji iznos jemstva ponudila je porodica bivšeg direktora Veselina Veljovića. Riječ je o iznosu od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se Veljović branio sa slobode optužbi Specijalnog tužilaštva da je zloupotrijebio službeni položaj.

Na tu odluku se još čeka, ali valja podsjetiti da je Viši sud krajem oktobra odbio prethodni prijedlog, kada je za njegovu slobodu ponuđeno jemstvo u nekretninama u vrijednosti od 585.000 eura.

Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku zbog sumnje da je osumnjičenom vođi kriminalne grupe Aleksandru Mrkiću, koji se tereti za krijumčarenje cigareta, odavao službene informacije o tome kada su planirani pretresi.

I nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. U tom slučaju na odluku Višeg suda i dalje se čeka, ali se čeka i stav Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo rješenje kojem je Kneževiću produžen pritvor.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz ormara ponovo ispadaju  kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja  prethodnika

 

Ponovo ispadaju orasi iz šinjela  bivših vlasti.

Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.

Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.

Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo.  Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao   da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.

Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.

Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život.  (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).

Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada  na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.

„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.

Stojanovićeva policija nije radila ni jedno ni drugo. Nego treće – bespogovorno čuvala DPS vlast: „Vrlo smo ozbiljno shvatili prijetnje Fronta (DF – prim. Monitora) i njegovih pristalica da neće priznati izborni rezultat osim onaj koji njima ide u korist”, obavijestio je javnost Stojanović neposredno uoči parlamentarnih izbora 2016. Pa je najavio: „Prema svakom pokušaju izazivanja nemira tokom izbornog dana i u noći proglašenja rezultata, odnosićemo se kao prema pokušaju rušenja države…”.

Nije to bila prazna prijetnja. Još su tada bila svježa sjećanja na brutalnost i svirepost koju su maskirani pripadnici Stojanovićeve UP pokazali u oktobru 2015, tokom razbijanja opozicionog protesta pred zgradom parlamenta. I kasnijeg, višesatnog, progona i prebijanja po gradskim ulicama svih koji su pali šaka maskiranim policajcima. Do danas neidentifikovani pripadnici policije (sumnja se da je među njima bilo i volontera iz kriminalnog miljea) pretukli su: Mija Martinovića, Marka Rakočevića, Andriju Račića, Branimira Vukčevića, Darka Šćepanovića, Momčila Baranina… I još ko zna koliko građana/građanki koje je bio strah ili sramota da to prijave. Ili su mislili da je besmisleno žaliti se onima koji su sve to i organizovali. Stojanović je sve  prećutao.

Zato je na dan izbora 2016. pružio tadašnjem glavnom SDT-u Milivoju Katniću neophodnu logističku podršku za vizuelizaciju priče o državnom udaru. Pamtimo: policija je na Stari aerodrom donijela i rasporedila automatsko oružje iz svojih magacina, pa ga snimila i javnosti prikazala kao dio arsenala navodnih zavjerenika. Napravljen je i fotoelaborat „zaplijenjenog“ oružja, bez i jedne naznake da je isto uzeto na revers iz policijske oružarnice.

Kako je Slavko Stojanović znao da odvoji bitno od nebitnog svjedoči i slučaj inspektora Predraga Šukovića. Njega su Stojanovićevi policajci, bez saradnje sa tužilaštvom, uhapsili nakon što je  Markovića i Veljovića optužio za učešće u duvanskom švercu. Kada je isti policajac ranjen, na ulici, tadašnji direktor UP nije našao za shodno ni da ga obiđe.

Onda je  prste umiješao gospodin slučaj: Stojanovića su uhapsili (priveli) pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja kojim rukovodi – Predrag Šuković. Čekamo nastavak.

Pogodilo se, pa je i tzv. državni udar nanovo aktuelizovan ovih dana. Na način koji bi, valjda svuda osim u Crnoj Gori, bio povod za (ne)formalno vanredno stanje u svim institucijama sistema.

Vijesti su objavile sky prepisku iz januara 2021. u kojoj tadašnji policajci Petar Lazović i Ljubo Milović (prvi je u pritvoru a drugi u bjekstvu, nakon optužbi za kriminalne aktivnosti) iskazuju spremnost da potkupe sudije Apelacionog suda kako bi potvrdili prvostepenu, osuđujuću, presudu u slučaju državni udar. „Nema limita za pare“, navodno piše Lazović Miloviću.

Iz konteksta se razumije da je njihova meta sutkinja Seka Piletić, jedna od članica tročlanog vijeća Apelacionog suda. I da su obojica razočarani nakon što kupovina presude nije uspjela. Nego je slučaj vraćen na ponovno suđenje. „Rekao muž da nijesu imuni na pare, ali da ne može to da uradi”, navodno piše Milović Lazoviću.

Taman je neko mogao pomisliti i kako stvari nijesu toliko loše koliko su mogle biti, kad je izronila privatna prepiska sutkinja Suzane Mugoše, Milenke Žižić i nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja je nakon odlaska u penziju uhapšena i optužena za kriminalno udruživanje i zloupotrebu položaja. Tako smo u prilici da čitamo kako Medenica kolegama iz Apelacionog suda psuje majku četničku nakon ukidanja presude u slučaju državni udar, pa ona i sutkinja Žižić žale zbog promjene vlasti 2020. godine, pomalo ogovaraju kolege i razmjenjuju informacije i mišljenja o predmetima koji čekaju presudu u njihovim sudovima.

Dovoljno da ponovo proključaju strasti. Jedni su ponuđenu prepisku tri sutkinje iščitali kao novi dokaz urota i zloupotreba u pravosuđu. Pošto je njihova prepiska stavljena u kontekst činjenice da su, od proljeća prošle godine, zbog nezakonitih radnji i zloupotreba, uz Medenicu, privođeni pa osumnjičeni/optuženi i bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i nekadašnji specijalni tužilac Saša Čađenović (Jovanić je ove nedjelje pušten da se brani sa slobode, Čađenović je još u pritvoru). I zatražili čistku. Odnosno, veting.

Drugi su problematizovali to što je na svjetlost dana izašla privatna prepiska Vesne Medenice koja, koliko se iz priloženog da zaključiti, nema nikakve veze sa onim zbog čega je ona procesuirana. Nešto slično postupku Milivoja Katnića kada se, na osnovu optužbi koje su kasnije pale na sudu, dokopao telefona advokata Gorana Rodića. I objelodanio njegovu prepisku sa klijentom sa kojim je pripremao odbranu. Osveta novih vlasti, čitamo u medijima bliskim DPS-u. Uz tekstove kojima se pokušava kompromitovati sutkinja Piletić.

Mnogo je simptoma koji ukazuju da je crnogorsko pravosuđe ozbiljno oboljelo. Samo mu ne treba pridodavati. Objavljena sky prepiska ukazuje da sutkinja Piletić nije kupljena. Suzana Mugoša je potpisala rješenje kojim je Vesni Medenici određeno prvih 30 dana pritvora.   To što su dio sistema koji, očigledno, ne funkcioniše ne smije biti samo njihov problem.

Ovim nijesu iscrpljeni ovonedjeljni događaji u kojima su se sadašnji i bivši funkcioneri izvršnih i sudskih vlasti selili na stranice crne hronike. I u pritvorsku jedinicu zatvora u Spužu.

Jednomjesečni pritvor određen je glavnoj inspektorki za poljoprivredu, vino i ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragani Kandić Perović. Ona se osumnjiči za zloupotrebu službenog položaja i primanje mita. U istoj akciji, po nalogu Osnovnog tužilaštva u Podgorici, privedeni su još jedan poljoprivredni inspektor i suvlasnici privatne kompanije koji su, navodno, dali mito. Pet hiljada koje su pronađene pretresom stana uhapšene glavne inspektorke.

Kandić Perović je pažnju ovdašnje javnosti zavrijedila ljetos, kada su se na društvenim mrežama, a potom i u medijima, pojavili snimci njenog razgovora sa nadzornikom (čuvarem) sa Skadarskog jezera. Inspektorka od njega traži da pusti uhvaćene ribokradice i vrati im oduzeti čamac i opremu. Obećala je, kaže.

Umjesto kazne (suspenzije), uhapšena inspektorka je nastavila da radi da bi, sa imenovanjem nove vlade, bila i unaprijeđena (resorni ministar Vladimir Joković je zadržao funkciju iz prethodne vlade). Tako joj je  data prilika da proširi „posao“ i saradničku mrežu. Javnost je, istovremeno, dobila dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce DPS ponašanja. I to baš one najgore, koji se tiču visokog stepena tolerancije prema „mangupima u našim redovima“.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo