Povežite se sa nama

MONITORING

Okle?

Objavljeno prije

na

Može se trošiti samo ono što imate. Riječi budvanskog filozofa Svetozara Marovića dobile su na aktuelnosti, paralelno sa detaljima o finansijskoj strani slobodnih aktivnosti Miroslava Ivaniševića, doskorašnjeg predsjednika Senata Državne revizorske institucije (DRI) i nekadašnjeg ministra finansija i potpredsjednika Vlade.

Novine su evo postale poligon na kome se Ivanišević i njegova, kako bi se to reklo, oponentica – Vesna Đukić-Ivanović nadgornjavaju po pitanju međusobnih potraživanja. Ivanišević negira tvrdnje Đukić-Ivanović da joj mjesečno plaća tri hiljade eura na ime alimentacije, a pride i otplaćuje kredit za njen automobil od nekih 50-ak hiljada eura.

,,Sve što ću ja da uradim jeste da razobličim klopku koja mi je postavljena, sve ucjene i kriminal koji je prema meni sproveden. To ću uraditi preko institucija sistema”, poručuje Ivanišević trudeći se da preuzme inicijativu i minimalizuje štetu. Ne posustaje ni razočarana partnerka. Prema njenim tvrdnjama (neke od njih su potkrijepljene faksimilima navodno sudski ovjerenih dokumenata) Ivanišević ne samo što je ostao dužan njoj i (njihovom?) djetetu već je kao javni funkcioner prikrio svoje račune u švajcarskim bankama, stan u Rimu, kuću na Žabljaku. Uz sve to, tvrdi Đukić-Ivanović, bivši ministar svakodnevno uvećava imovinu prisvajajući dobit više crnogorskih kompanija koje se formalno vode na druge ljude iako su, zapravo, u njegovom vlasništvu.

Afera je dovela u nezgodnu situaciju nadležne. Koliko god da ste Slobodan Leković, vječiti predsjednik Komisije za sprječavanje konflikta interesa ili Ranka Čarapić, VDT i jedina stanovnica Crne Gore koja nije znala za postojanje policijske Bijele knjige sa popisom kriminalnih grupa u državi, neke stvari nije lako prešutati a ostati na istom radnom mjestu. Oni odolijevaju.

Nadležni moraju utvrditi ko je ko u ovoj priči. Vesna Đukić Ivanović je spremna da objelodani prljavi veš. Jasni su tragovi (velikog) novca sumnjivog porijekla. Ako je Miroslav Ivanišević, kao što tvrdi, žrtva ucjenjivača, onda mu treba pomoći da se otme iz kandži, sankcionisati počinioce mogućih krivičnih djela i utvrditi da li je ucjenjivani, pod pritiskom, vukao kakve poteze na štetu države Crne Gore.

Moraju se provjeriti i navodi po kojima je doskorašnji moćni državni funkcioner vlasnik tajnog bogatstva u novcu i nekretninama. Pokaže li se kao istinito ono što govori Vesna Đukić-Ivanović – ilegalnu imovinu Miroslava Ivaniševića treba oduzeti, a njega krivično goniti.

Ivanišević se ne pominje prvi put u pričama o tajnim računima, nelegalnim poslovima, velikim svotama novca koje pristižu i odlijevaju bez valjanog objašnjenja. Jedan je od članova Đukanovićevih vlada iz posljednje decenije prošlog vijeka kojima su pripisivani tajni računi u Švajcarskoj i na Kipru na kojima je, navodno, tokom sankcija UN prema SRJ deponovan novac od prodaje crnogorskih brodova i provizija (taksa) od raznoraznih tranzita obavljanih pod okriljem mraka međunarodne izolacije i rata na prostoru SFRJ.

Neki od srećnih dobitnika šifrovanih računa u bankama, koje ne pitaju previše o porijeklu novca, više nijesu među živima. Drugi su promijenili posao i napustili politiku. Ostala je najstrože čuvana državna tajna – koliko je tog novca bilo i gdje je završio.

Izgledalo je da će Ivanišević biti u prilici da u susjednom Bariju, kada već to ne mora u Podgorici, objasni prirodu poslovne saradnje i finansijske tokove između Crne Gore, njenih institucija i zvaničnika sa jedne, i međunarodnih trgovaca i švercera cigaretama sa druge strane. On je 2010. godine u susjednoj Italiji oslobođen svih sumnji. Vlada Crne Gore mu je, na ime troškova postupka, ,,pozajmila” 250 hiljada eura, koje će Ivanišević, navodno, vratiti kada od Italije dobije odštetu. Kada se u ovdašnjim medijima pojavila računica po kojoj troškovi sudskog postupka ne mogu biti ni trećinu dodijeljenog iznosa, Ivanišević je ostao bez valjanog objašnjenja. Ponovo. Kao što su i nadležne institucije ponovo pokazale potpuno odsustvo volje da preispitaju slučaj i zaštite državnu kasu od eventualnih zloupotreba.

Miroslav Ivanišević nije ni prvi ni posljednji crnogorski zvaničnik za

koga se sumnja da živi mnogo iznad zvaničnih finansijskih mogućnosti.

Sjetimo se ravnodušnosti sa kojom su nadležne institucije u državi dočekale vijesti o višemilionskim kreditima koje je u stranim i ovdašnjim bankama 2007. godine podigao biznismen u povoju Milo Đukanović. Navodno bez ikakvog materijalnog obezbjeđenja ili garancija.

Sjetimo se i kako su se nekretnine u vlasništvu Đukanovića i njegovog sina Blaža višestruko uvećale za svega nekoliko nedjelja. Širokogrudim poklonima brata i strica Aca Đukanovića. Kome je izgleda, usput rečeno, lakše da kupi jednu od najljepših starih palata u Bokokotorskom zalivu ili većinski paket akcija najstarije banke u Crnoj Gori, nego da objasni kako je – kao zvanično nezapošljen – sredinom devedesetih kupovao stotine kvadrata stambenog i poslovnog prostora u zgradi Vektre. (Mjereno odnosom cijene i kvaliteta to su, moguće je, i najskuplje plaćeni kvadrati u istoriji crnogorskog tržišta nekretnina).

Svi koji pamte dešavanja iz tog vremena, dirnuti su požrtvovanjem i odanošću koje je demonstrirao Slobodan Leković. Njemu je pripala čast i obaveza da brani stav Komisije za sprječavanje konflikta interesa po kome tadašnji poslanik Milo Đukanović ,,nije prekršio Zakon iako ga nije poštovao”!

Vođena i tim svijetlim primjerom Ranka Čarapić i njeni saradnici su odlučili da ključnog aktera afere Zavala Svetozara Marovića tretiraju isključivo kao svjedoka. Veoma zaštićenog.

Njih nije interesovala činjenica da se on hvalio kako je ,,iz novina saznao da je postao milioner”. Nije ih zanimala ni odluka Dragana Sekulića da prijatelja Svetozara, nakon poslovnog partnerstva dugog nekih 15 mjeseci, časti – milion eura (Marović tvrdi da za to vrijeme ničim nije doprinio poslovanju kompanije u koju je unio kapital od 0,8 eura). Onda su, kao pravi prijatelji, sve to stavili na papir, dogovorili isplatu u ratama i detalje ,,poklona” ovjerili u sudu. Priznanicom od 4. marta 2009. Svetozar Marović je potvrdio da je na ime ugovora o poklonu primio od svog prijatelja Dragana Sekulića 200.000 eura.

Slično prijateljstvo je, nema šta drugo, navelo čelnike SO Budva da na sebe preuzmu vraćanje kredita od 1,6 miliona eura kiparske kompanije Numerico Trading Limited koju su osnovali Svetozarov sin Miloš Marović i pokojni Dragan Bećirović.

Ranka Čarapić i Slobodan Leković znaju: tako se grade neuništiva prijateljstva.

,,Čitamo štampu, i pošto vidimo da postoji interesovanje javnosti za slučaj Ivanišević, mi ćemo iskontrolisati podatke u njegovom izvještaju (o prihodima i imovini – pojašnjenje Monitora)”, izjavio je Leković. Ne bi on, inače.

Od Vrhovne državne tužiteljice ni toliko. Ona je ove nedjelje obznanila – Nikšićanin Drago Đurović, preletač iz Pozitivne u redove DPSDP koalicije, nije korumpiran pošto nikakav novac nije legao na njegov račun. Sumnjičavima ostaje youtube.com. Gola istina.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo