Povežite se sa nama

MONITORING

Okle?

Objavljeno prije

na

ivanisevic

Može se trošiti samo ono što imate. Riječi budvanskog filozofa Svetozara Marovića dobile su na aktuelnosti, paralelno sa detaljima o finansijskoj strani slobodnih aktivnosti Miroslava Ivaniševića, doskorašnjeg predsjednika Senata Državne revizorske institucije (DRI) i nekadašnjeg ministra finansija i potpredsjednika Vlade.

Novine su evo postale poligon na kome se Ivanišević i njegova, kako bi se to reklo, oponentica – Vesna Đukić-Ivanović nadgornjavaju po pitanju međusobnih potraživanja. Ivanišević negira tvrdnje Đukić-Ivanović da joj mjesečno plaća tri hiljade eura na ime alimentacije, a pride i otplaćuje kredit za njen automobil od nekih 50-ak hiljada eura.

,,Sve što ću ja da uradim jeste da razobličim klopku koja mi je postavljena, sve ucjene i kriminal koji je prema meni sproveden. To ću uraditi preko institucija sistema”, poručuje Ivanišević trudeći se da preuzme inicijativu i minimalizuje štetu. Ne posustaje ni razočarana partnerka. Prema njenim tvrdnjama (neke od njih su potkrijepljene faksimilima navodno sudski ovjerenih dokumenata) Ivanišević ne samo što je ostao dužan njoj i (njihovom?) djetetu već je kao javni funkcioner prikrio svoje račune u švajcarskim bankama, stan u Rimu, kuću na Žabljaku. Uz sve to, tvrdi Đukić-Ivanović, bivši ministar svakodnevno uvećava imovinu prisvajajući dobit više crnogorskih kompanija koje se formalno vode na druge ljude iako su, zapravo, u njegovom vlasništvu.

Afera je dovela u nezgodnu situaciju nadležne. Koliko god da ste Slobodan Leković, vječiti predsjednik Komisije za sprječavanje konflikta interesa ili Ranka Čarapić, VDT i jedina stanovnica Crne Gore koja nije znala za postojanje policijske Bijele knjige sa popisom kriminalnih grupa u državi, neke stvari nije lako prešutati a ostati na istom radnom mjestu. Oni odolijevaju.

Nadležni moraju utvrditi ko je ko u ovoj priči. Vesna Đukić Ivanović je spremna da objelodani prljavi veš. Jasni su tragovi (velikog) novca sumnjivog porijekla. Ako je Miroslav Ivanišević, kao što tvrdi, žrtva ucjenjivača, onda mu treba pomoći da se otme iz kandži, sankcionisati počinioce mogućih krivičnih djela i utvrditi da li je ucjenjivani, pod pritiskom, vukao kakve poteze na štetu države Crne Gore.

Moraju se provjeriti i navodi po kojima je doskorašnji moćni državni funkcioner vlasnik tajnog bogatstva u novcu i nekretninama. Pokaže li se kao istinito ono što govori Vesna Đukić-Ivanović – ilegalnu imovinu Miroslava Ivaniševića treba oduzeti, a njega krivično goniti.

Ivanišević se ne pominje prvi put u pričama o tajnim računima, nelegalnim poslovima, velikim svotama novca koje pristižu i odlijevaju bez valjanog objašnjenja. Jedan je od članova Đukanovićevih vlada iz posljednje decenije prošlog vijeka kojima su pripisivani tajni računi u Švajcarskoj i na Kipru na kojima je, navodno, tokom sankcija UN prema SRJ deponovan novac od prodaje crnogorskih brodova i provizija (taksa) od raznoraznih tranzita obavljanih pod okriljem mraka međunarodne izolacije i rata na prostoru SFRJ.

Neki od srećnih dobitnika šifrovanih računa u bankama, koje ne pitaju previše o porijeklu novca, više nijesu među živima. Drugi su promijenili posao i napustili politiku. Ostala je najstrože čuvana državna tajna – koliko je tog novca bilo i gdje je završio.

Izgledalo je da će Ivanišević biti u prilici da u susjednom Bariju, kada već to ne mora u Podgorici, objasni prirodu poslovne saradnje i finansijske tokove između Crne Gore, njenih institucija i zvaničnika sa jedne, i međunarodnih trgovaca i švercera cigaretama sa druge strane. On je 2010. godine u susjednoj Italiji oslobođen svih sumnji. Vlada Crne Gore mu je, na ime troškova postupka, ,,pozajmila” 250 hiljada eura, koje će Ivanišević, navodno, vratiti kada od Italije dobije odštetu. Kada se u ovdašnjim medijima pojavila računica po kojoj troškovi sudskog postupka ne mogu biti ni trećinu dodijeljenog iznosa, Ivanišević je ostao bez valjanog objašnjenja. Ponovo. Kao što su i nadležne institucije ponovo pokazale potpuno odsustvo volje da preispitaju slučaj i zaštite državnu kasu od eventualnih zloupotreba.

Miroslav Ivanišević nije ni prvi ni posljednji crnogorski zvaničnik za

koga se sumnja da živi mnogo iznad zvaničnih finansijskih mogućnosti.

Sjetimo se ravnodušnosti sa kojom su nadležne institucije u državi dočekale vijesti o višemilionskim kreditima koje je u stranim i ovdašnjim bankama 2007. godine podigao biznismen u povoju Milo Đukanović. Navodno bez ikakvog materijalnog obezbjeđenja ili garancija.

Sjetimo se i kako su se nekretnine u vlasništvu Đukanovića i njegovog sina Blaža višestruko uvećale za svega nekoliko nedjelja. Širokogrudim poklonima brata i strica Aca Đukanovića. Kome je izgleda, usput rečeno, lakše da kupi jednu od najljepših starih palata u Bokokotorskom zalivu ili većinski paket akcija najstarije banke u Crnoj Gori, nego da objasni kako je – kao zvanično nezapošljen – sredinom devedesetih kupovao stotine kvadrata stambenog i poslovnog prostora u zgradi Vektre. (Mjereno odnosom cijene i kvaliteta to su, moguće je, i najskuplje plaćeni kvadrati u istoriji crnogorskog tržišta nekretnina).

Svi koji pamte dešavanja iz tog vremena, dirnuti su požrtvovanjem i odanošću koje je demonstrirao Slobodan Leković. Njemu je pripala čast i obaveza da brani stav Komisije za sprječavanje konflikta interesa po kome tadašnji poslanik Milo Đukanović ,,nije prekršio Zakon iako ga nije poštovao”!

Vođena i tim svijetlim primjerom Ranka Čarapić i njeni saradnici su odlučili da ključnog aktera afere Zavala Svetozara Marovića tretiraju isključivo kao svjedoka. Veoma zaštićenog.

Njih nije interesovala činjenica da se on hvalio kako je ,,iz novina saznao da je postao milioner”. Nije ih zanimala ni odluka Dragana Sekulića da prijatelja Svetozara, nakon poslovnog partnerstva dugog nekih 15 mjeseci, časti – milion eura (Marović tvrdi da za to vrijeme ničim nije doprinio poslovanju kompanije u koju je unio kapital od 0,8 eura). Onda su, kao pravi prijatelji, sve to stavili na papir, dogovorili isplatu u ratama i detalje ,,poklona” ovjerili u sudu. Priznanicom od 4. marta 2009. Svetozar Marović je potvrdio da je na ime ugovora o poklonu primio od svog prijatelja Dragana Sekulića 200.000 eura.

Slično prijateljstvo je, nema šta drugo, navelo čelnike SO Budva da na sebe preuzmu vraćanje kredita od 1,6 miliona eura kiparske kompanije Numerico Trading Limited koju su osnovali Svetozarov sin Miloš Marović i pokojni Dragan Bećirović.

Ranka Čarapić i Slobodan Leković znaju: tako se grade neuništiva prijateljstva.

,,Čitamo štampu, i pošto vidimo da postoji interesovanje javnosti za slučaj Ivanišević, mi ćemo iskontrolisati podatke u njegovom izvještaju (o prihodima i imovini – pojašnjenje Monitora)”, izjavio je Leković. Ne bi on, inače.

Od Vrhovne državne tužiteljice ni toliko. Ona je ove nedjelje obznanila – Nikšićanin Drago Đurović, preletač iz Pozitivne u redove DPSDP koalicije, nije korumpiran pošto nikakav novac nije legao na njegov račun. Sumnjičavima ostaje youtube.com. Gola istina.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo