Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA Prvo mi pomognimo sebi

Objavljeno prije

na

DR LINO VELJAK, PROFESOR FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU
Bez iluzija

– Iako se svaka država verbalno zaklinje na princip nemiješanja u unutarnje stvari drugih suverenih država (osim ukoliko se ne radi o težim oblicima kršenja ljudskih prava i sl.), u praksi se miješanje (pa i grubo uplitanje) itekako provodi. Osnovni kriterij stava pojedine zemlje jest njezin interes, odnosno odgovor na pitanje kakva struktura vlasti u zemlji koja je predmet miješanja optimalno garantira ostvarivanje tih interesa (koji mogu biti privredni, geopolitički, vojnostrategijski, itd.).

Hrvatska nema iskustva koja bi bila analogna današnjim crnogorskim sporovima s dva izabrana predsjednika odnosno s veoma spornim predsjedničkim izborima. No, u dva slučaja došlo je do izrazitog miješanja stranih sila u unutarnja pitanja.

Prvi je slučaj bio s podrškom opoziciji 1999. godine, bez koje bi Tuđmanov HDZ teško mogao biti skinut s vlasti. U kojoj je mjeri tadašnjoj podršci opoziciji pomogla činjenica da je tadašnja vlast ogrezla u kršenju ljudskih prava i počela uspostavljati veoma autoritaran model vladavine, a u kojoj pak mjeri to što ta vlast nije na primjeren način ispunjavala interesne zahtjeve centara svjetske moći – može se samo nagađati.

Drugi slučaj jest smjenjivanje nekadašnjeg premijera Ive Sanadera. On je formalno sam podnio ostavku, ali istina je da je ostavku dao suočen s njemačkim ultimatumom. A razlog njegova udaljavanja s političke scene jest njegovo ulaženje (preko Alpe Adria banke) u njemački bankovni sistem, kojim su prouzročeni veliki gubici jednoj od vodećih bavarskih banaka. Dakle, tu se radilo o direktnoj zaštiti njemačke financijske sigurnosti.

Malo je vjerojatno da se u nekoj manjoj periferijskoj zemlji političke promjene mogu ostvariti bez podrške međunarodnoj faktora. No, ne treba gajiti pretjerane iluzije u pogledu motiva njihove podrške ovoj ili onoj strani. Dat će podršku onoj strani koja u njihovim očima ima veći kredibilitet. No, taj kredibilitet konkurenata za vlast u prvom redu ovisi o procjeni koja će opcija biti prikladnija za ostvarivanje interesa onih koji podršku pružaju. Dakle, ne treba gajiti pretjerane nade u međunarodnu zajednicu niti u plemenitost njezinih motiva podrške.

DŽENANA KARUP DRUŠKO, NOVINARKA SARAJEVSKOG NEDJELJNIKA DANI
Bosna u okovima

– Dok su tokom rata u BiH po Evropi kojekakvi eksperti organizirali ,,mirovne pregovore”, na koje su uvijek pozivani i predstavnici Beograda i Zagreba (država koje ,,nisu učestvovale u ratu”) BiH je krvarila. A oni su crtali mape s etničkim enklavama… To je, nažalost, bilo jedino rješenje koje se BiH nudilo tada i koje se BiH nudi i sada, dvadeset godina kasnije.

Nakon skoro četiri godine krvavog rata – u toku koga je pobijeno desetine hiljada nevinih žrtava, stotine hiljada protjerano a njihovi domovi spaljeni, otvoreno više koncentracionih logora, hiljade žena silovano, uništavana kulturna baština – umjesto da međunarodna zajednica prekine tu agresiju na BiH, desio se genocid u Srebrenici. A onda je pod pritiscima američkih i evropskih diplomata potpisan Dejtonski sporazum kojim su Srbi dobili Republiku Srpsku, teritoriju koju su osvojili zločinima. Bila im je to nagrada za sve što su učinili, a Dejtonski sporazum ludačka košulja nametnuta BiH zbog koje ni danas nema apsolutno nikakvog napretka.

UN su perući svoju savjest formirale Haški tribunal, koji je imao dosta dobrih presuda za BiH, no kad je zaprijetila opasnost da taj sud uspostavi standarde zbog kojih bi neki drugi međunarodni sud na odgovornost mogao pozvati neke druge visoke vojne i političke zvaničnike koji brane svoju državu hiljade kilometara van njenih granica, opet se umiješala politika i Momčilo Perišić, načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, je oslobođen. BiH je ovaj put bila žrtva velikih sila koje su odbranom Perišića branile sebe.

Istovremeno zarad ,,viših” interesa, odnosno približavanja Njemačke Rusiji, jača se pozicija Republike Srpske na račun i Federacije BiH i države BiH.

Posljednji pregovori oko Kosova možda i najbolje ilustriraju kakve je greške međunarodna zajednica uradila u BiH koja sad ne pristaje ni pod razno da sličan recept primijeni na Kosovu. Ali i ne želi da BiH oslobodi njenih okova.

SLOBODAN RELJIĆ, UREDNIK SPOLJNOPOLITIČKE RUBRIKE VEČERNJIH NOVOSTI
Slab interes Zapada za Crnu Goru

– Kad kažete ,,međunarodna zajednica” vi, naravno, mislite na Sjedinjene Države i zemlje Zapadne Evrope, jer ostale velike zemlje koje u današnjem svetu igraju sve važniju ulogu nemaju tu naviku da se upliću u unutrašnje poslove država koja su u UN predstavljene kao suverene. Zapad se u poslednje tri decenije time bavi intenzivno i odavno ne vidi u tome nikakav problem. Kad se američki ,,nacionalni interes” može braniti u Kabulu ili Severnoj Mitrovici, može i u Podgorici ili Beogradu.

Teško je današnju situaciju u Crnoj Gori porediti sa 5. oktobrom u Srbiji. Jedina je sličnost u tome da Miloševićev, verovatno najbolji đak iz predmeta ,,Tehnologija vladanja”, Milo Đukanović pokazuje da nije voljan da bira sredstva da opstane na vlasti.

,,Međunarodna zajednica” je s Miloševićem vodila stalni rat, a Đukanović je odavno potpisao ,,kapitulaciju” i ,,mudro” se pridružio jačem. U međuvremenu je obavio za njih sve što se od njega očekivalo, a s geostrateške tačke gledišta najvažnije je odvajanje Crne Gore od Srbije. I sad je on za njih samo ,,naša” zastavica na slepoj mapi sveta. Setite se uvek Kisindžera: Biti neprijatelj Amerike je opasno. A biti prijatelj Amerike je pogubno. To su okusili moćnici iz mnogo važnijih država za Ameriku od Crne Gore – od Pinočea do Mubaraka. Dakle, što se tiče njih Milov odlazak je kao topljenje lanjskog snega.

Što se tiče onih koji će doći posle Mila, sada ili kasnije, za svaki cent koji dobiju od ,,međunarodne zajednice” platiće stostruko. Nije samo Srbija, nego čitavi evropski Istok, očigledan primer kako je skupo kad ti pomaže Zapad. To su danas kolonijalne demokratije, koje nemaju ni državu, ni privredu, samouništavaju svoju kulturu. U toku procesa koji se cinično zvao ,,tranzicija” izgledalo je da postoji napredak, govorilo se o ,,čudima” – slovenačkom, irskom, itd… Danas je magija nestala. Ostali su ogromni dugovi, deindustrijalizovane zemlje… Umesto velikih kombinata, dobili su mega-markete, umesto viših plata stigle su ogromne stope nezaposlenosti, umesto srećne omladine imamo bar pola generacije koja je upućena na bazanje po ulicama, drogu i beznađe.

Crna Gora i njena opoziciona politička elita može da pokuša da ,,internacionalizacijom” reši problem. Neće dobiti nikakvu ozbiljnu pomoć, jer je interes Zapada za Crnu Goru sada slab. Sa Milom ili bez Mila to što njima treba imaju. Ako se Milo ne održi, ništa neće preduzeti. To njih mnogo manje zanima nego slučaj bivšeg predsednika Gruzije Sakašvilija, pa se ni za njega nisu pretrgli.

Zapad je sila, često brutalna sila. Oni će se petljati u naše živote, opljačkaće svoj deo i ako ih ne pozovemo, ali nije malo kad u tom stanju imate osećaj da niste njihov dužnik. Kad narod živi s tim osećajem i oni spolja na vas drugačije gledaju. Još od đačkih dana – kad sam ga oduševljeno učio napamet – ja ne mislim da je lažan onaj stih ispevan tu u Dubrovniku: /O lijepa, o draga, o slatka slobodo,/ dar u kôm sva blaga višnji nam Bog je dô/. Nadam se, da je već jasno da je svaka ,,pomoć” spolja preskupa. I ne rešava problem, samo naše blato čini većim.

PROF. DR MILAN POPOVIĆ, PRAVNI FAKULTET UCG
Uprkos svemu

– Posle afere Snimak više ništa nije isto. Ni u Crnoj Gori, ni u međunarodnoj zajednici (MZ). U Crnoj Gori, ova afera do kraja je rasvetlila sam vrh vlasti-mafije (na čelu sa Milom Đukanovićem). U MZ, razotkrila je njene (njegove) međunarodne saučesnike.

Evo, recimo, Boris Frlec iz OEBS-a, te Ketrin Ešton i Stefano Sanini iz EU. KAO DA SU PALI SA NEKE DRUGE PLANETE. Stoički ćute o audio-snimcima. I o ćutanju, to jest o zarobljenosti VDT, DIK i ostalih DPS, paradržavnih institucija. Još gore, upućuju na ove kao na jedino dopuštene. I na taj način, zajedno sa nebrojenim domaćim, i nekim iz našeg najbližeg, beogradskog inostranstva, postaju deo, još od ratnih 1990-ih, najbrutalnije Đukanovićeve agresije, protiv slobode mirnog okupljanja i protesta. Koja je, da stvar bude još i gora, nakon zarobljavanja svih ostalih, sada naša jedina institucija.

Ali ima gore i od ovoga. Neki predstavnici MZ, među ovima posebno Filip Riker iz SAD, te Miroslav Lajčak i Jelko Kacin iz EU, našeg vrhovnog oligarha, podržavaju još direktnije. KAO DA SU NA NJEGOVOM PLATNOM SPISKU. (Ko zna, možda i jesu.)

Teorijsko objašnjenje ovakvog ponašanja MZ ostaviću za neku drugu priliku. Ovde ću izneti samo još jednu važnu stvar, koja, nakon upravo iznetog, može da izgleda nekonzistentno, ali uopšte nije tako. UPRKOS SVEMU, naime, crnogorska opozicija i alternativa ne smeju da se povuku u ogorčenje, gnev i izolaciju. Umesto toga, one moraju svoj odnos prema MZ, značajno da unaprede. A to znači najmanje dve stvari. Prvo, napuštanje dosadašnjeg neokolonijalnog strahopoštovanja prema delovima MZ koji to nikako ne zaslužuju. I drugo, uspostavljanje i razvijanje međunarodnih kontakata, saradnje i solidarnosti, sa delovima MZ koji i na delu, a ne samo na rečima, poštuju temeljne vrednosti demokratije. Alter-globalizam, a ne anti-globalizam, to je naša najveća i najurgentnija potreba.

Marko MILAČIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo