Povežite se sa nama

MONITORING

Šare, Cane, Bokan, Bodo, Oleg i ostali

Objavljeno prije

na

Omiljeni partneri i poznanici dvodecenijskog crnogorskog preimjera Mila Đukanovića – Stanko Subotić Cane, Vanja Bokan, Bodo Hombah, Oleg Deripaska, imaju svoje mjesto u priči koju je pred sudom u Beogradu ispleo Nebojša Jestrović, jedan od najbližih saradnika osumnjičenog narko bosa, Pljevljaka Darka Šarića, koji je u bjekstvu.

Bokan (ubijen) i Cane (na crvenoj Interpolovoj optužnici) bili su među glavnim akterima tranzita cigareta, zbog čega je tužilaštvo u Bariju stavilo na vrh optužnice crnogorskog premijera Mila Đukanovića.

Bodo Hombah, njemački uglednik i predstavnik koncerna VAC, bio je partner Caneta Subotića u poslovima oko distribucije štampe i privatizacije pojedinih medija po Balkanu. Đukanović je više puta ponavljao da mu je Cane prijatelj, čije je projekte promovisao po crnogorskoj obali.

Hombahov VAC umalo nije preuzeo podgoričke Vijesti, sa kojima je Đukanović vodio sudske sporove. Cane, je takođe bio zainteresovan za preuzimanje distributivne mreže štampe u Crnoj Gori, preko svoje Future M, ali ga je preduhitrila srpska potjernica.

Da je kojim slučajem Cane uzeo distribuciju, a Bodo Vijesti, Đukanović bi preko prijatelja u potpunosti kontrolisao tržiše štampe. Bivši crnogorski premijer imao je glavobolje zbog nezavisnih medija koji su uprli prstom u veze organizovanog kriminala i vrha države.

Tužioci u Italiji više puta su saopštili da je kriminalna internacionalna organizacija Darka Šarića, koristila infrastrukturu šverca cigareta između , crnogorske i italijanske obale Jadrana. Dakle crnogorske luke, ljude, veze, brodove, banke…

Osnivač preduzeća Municipium S, Jestrović jedan je od osmoro optuženih da su na čelu sa Darkom Šarićem oprali najmanje 20 miliona eura zarađenih švercom kokaina od 2008. do 2010. godine. Prema optužnici, novac od droge opran je posredstvom of-šor kompanija, preko kojih je prebacivan u Srbiju i uplaćivan na račune tamošnjih preduzeća, a dio novca je u gotovini položen u novosadsku Metals banku.

Tokom dva dana svjedočenja Jestrović, diplomirani ekonomista, negirao je pred Specijalnim sudom u Beogradu optužnicu i tvrdio je da je sve radio legalno, da su “sve privatizacije rađene po zakonima Srbije. ,,Po njemu, Šarić je novac stekao prodajom cementa na Kosovu i poker aparatima.

Jestrović je izjavio i da je Šarić za 25 miliona eura njemačkoj kompaniji VAC prodao preduzeće Štampa sistem poslije pregovora sa prvim čovjekom tog njemačkog medijskog koncerna Bodom Hombahom.

,,Darko je pregovarao sa Hombahom. To je preduzeće VAC koje je sa državom partner u Politici i na čijem je čelu Hombah i koje je nameravalo da kupi Večernje novosti i pozajmilo novac Milanu Beku. To je Hombah koji je bio šef nemačke obaveštajne službe, ministar policije i bivši šef Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope”, rekao je Jestrović.

Jestrović je rekao da je novac kojim je VAC kupio Štampu čist i da je preko Rajfajzen banke iz Beča regularno legao na račun prodavaca, a novac nije uplatio direktno VAC, nego sestrinska, povezana firma iz Beča. ,,Prodavci su bili Šarić i Najka Bokan, ćerka Vanje Bokana, a Darko je pet miliona eura dao Sanji Bošković, bivšoj Bokanovoj supruzi,” iznio je Jestrović.

Po Jestroviću, Šarić je bio suvlasnik Štampe, a nije uložio ni dinar u to preduzeće, nego svoj autoritet jer je zaštitio Najku kojoj su prijetili ubistvom. „Najka mu je poklonila pola svog vlasništva u Štampi radi zaštite i da bi mogla da povrati druge firme Vanje Bokana”, rekao je Jestrović.

Biznismen i vlasnik Štampe Vanja Bokan ubijen je 6. oktobra 2000. u Atini. Ubistvo bizmnismena za koga se tvrdilo da je 1990-ih bio jedan od ključnih u švercu cigareta na prostoru bivše Jugoslavije do danas nije razjašnjeno.

,,Znam ko je pretio Najki Bokan ubistvom, ali ne smem da kažem, jer bi mi život bio ugrožen”, rekao je Jestrović.

Jestrović je naveo da su on i Šarić angažovali advokata Milenka Ristivojevića, koji im se predstavio kao pravni savjetnik dojučerašnjeg potpredsjednika Vlade Srbije Mlađana Dinkića, radi preuzimanja preduzeća Mitros Srem.

,,Ristivojević je umro tokom postupka i čudi me da nije saslušan. On je znao mnoge tajne, a bio je i predsjednik Skupštine akcionara Štampe u ime Bokanove supruge Sanje Bošković”, rekao je Jestrović.

Bokanova supruga Sanja je, inače, kćer generala Neđa Boškovića nekadašnjeg prvog čovjeka Kontraobaveštajne službe (KOS) Vojske Jugoslavije, Crnogorca koji sada živi u Podgorici.

Jestrović je odbio da odgovori na pitanja tužioca Saše Ivanića o učešću u privatizacijama Branka Lazarevića, bivšeg šefa kabineta ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića, koji je poslije navoda medija o povezanosti Lazarevića sa Šarićevom grupom prebačen u diplomatsku službu. Dačić je prije godinu dana televiziji B92 rekao: ,,Mislim da sa Darkom (Šarićem) nikada nisam sedio”.

Optuženi Jestrović je više puta ponovio da se plaši za svoj život, ali je odbio da navede od koga se boji. ,,Ne napadam nikoga, samo govorim o tokovima novca”, rekao je Jestrović.

Jestrović je na pitanje suda odgovorio da poznaje Stanka Subotića Caneta, kome se pred Specijalnim sudom sudi za šverc cigareta. Kazao je da je u Ženevi prisustvovao razgovoru Subotića i Šarića kada je preduzeće ruskog biznismena Olega Deripaske namjeravalo da kupi Futuru plus, ali to nije bilo moguće jer je Futura bila pod stečajem i u blokadi. ,,Subotića su u medijima predstavljali kao vrh kriminala i tako sam ga i ja doživljavao dok ga nisam upoznao u Ženevi, gde se slobodno kretao, a u Srbiji je bio na poternici”, rekao je Jestrović.

,,Firma Municipijum S nikada nije bila pod Darkovom kontrolom”, rekao je optuženi. Istakao je da je firma Municipijum S svoje prve i najveće pare ostvarila kupovinom dugova i potraživanja firmi sa prostora bivše SFRJ u bankama u stečaju.

Tužilaštvo za organizovani kriminal tereti Šarićevu grupu za krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela i pranje novca. Pored Šarića, Jestrovića i Čopića, optuženi su novosadski advokat Radovan Štrbac, njegova supruga Dubravka Štrbac, Stevica Kostić, Andrija Krlović, Marinko Vučetić, Predrag Milosavljević i Nebojša Jestrović.

Osim Šarića ostali se ne povezuju sa trgovinom narkoticima. Tužilaštvo je prošlog aprila podiglo optužnicu protiv Darka Šarića i još 19 osoba zbog krijumčarenje 2.174 kilograma kokaina iz Južne Amerike oktobra 2009. i za švercovanje 235 kilograma kokaina u Italiji, januara te godine. Suđenje je počelo krajem septembra 2010, a dvojica optuženih dobila su u međuvremenu status svjedoka saradnika.

Jestrović je tvrdio da nije ,,perač novca” kako ga tereti optužnica.

Osvrćući se na navode optužnice o “ubacivanju prljavog novca od preprodaje kokaina u Zapadnoj Evropi u legalne tokove”, Jestrović je naveo ,,ako smo mi prodavali novac narkomanima po Evropi i ulagali ga u privredu Srbije… onda ako smo moralna (država) i krajnje etični taj novac bi sada trebalo vratiti evropskim narkomanima da sebi kupe hleb i žvake a ne da završi u budžetu Srbije”.

On je negirao da ima saznanja da se Šarić bavio švercom kokaina navodeći da on o tome nije s njim nikada razgovarao. ,,Darko nikada nije krio svoje bogatstvo. Uvek je živeo udobno i komotno.”

Jestrović je objasnio kako je 2005. osnovao firmu Municipium S sa osnivačkim kapitalom od 60.000 eura, čijih su 99,5 odsto kapitala 2007. otkupila of šor kompanija iz američke savezne države Delaver, Finansijski anđeli. Jedan od osnivača Finansijskih anđela je bila supruga optuženog Predraga Milosavljevića. Akcije te of šor kompanije je otkupilo preduzeće Jovice Lončara iz Pljevalja.

Finansijski anđeli su, po Jestroviću, radili konsalting usluge za preduzeće Grejt investments iz kojeg je stajao Marko Mišković, sin vlasnika Delte Miroslava Miškovića.

Optuženi je u više navrata pomenuo je i ,,medijsku mafiju” i upitao

zašto je direktor kompanije Novosti Manojlo Vukotić u tom listu objavio da će Jestrović biti svjedok saradnik. ,,Vukotić je to objavio iako je znao razliku između mene i svedoka saradnika Nebojše Joksovića, jer nas je poznavao obojicu”, rekao je Jestrović. Joksović je postao svjedok saradnik na suđenju Šariću i 19-orici za šverc kokaina iz Latinske Amerike u Evropu.

Pitanje je da li su Šarić i njegovi ljudi, pored distribucije, preko Caneta namjeravali da uđu i u vlasništvo medija u Srbiji. Očito je da su dobro poznavali prilike i ljude i u tom biznisu. U Crnoj Gori, direktno su investirali u državnu Pobjedu, koju kontroliše vladajući vrh, na čijem je čelu doskora bio direktor DPS, a uređuje je bivši savjetnik Mila Đukanovića.

Tek će svjedoci saradnici razotkriti mreže koje su pleli Šarić i uticajni prijatelji po Srbiji, Crnoj Gori i šire. Suđenje se nastavlja. Optuženima prijeti kazna do 12 godina zatvora. Glavnooptuženi se i dalje dobro skriva.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo