Povežite se sa nama

MONITORING

Šare, Cane, Bokan, Bodo, Oleg i ostali

Objavljeno prije

na

Omiljeni partneri i poznanici dvodecenijskog crnogorskog preimjera Mila Đukanovića – Stanko Subotić Cane, Vanja Bokan, Bodo Hombah, Oleg Deripaska, imaju svoje mjesto u priči koju je pred sudom u Beogradu ispleo Nebojša Jestrović, jedan od najbližih saradnika osumnjičenog narko bosa, Pljevljaka Darka Šarića, koji je u bjekstvu.

Bokan (ubijen) i Cane (na crvenoj Interpolovoj optužnici) bili su među glavnim akterima tranzita cigareta, zbog čega je tužilaštvo u Bariju stavilo na vrh optužnice crnogorskog premijera Mila Đukanovića.

Bodo Hombah, njemački uglednik i predstavnik koncerna VAC, bio je partner Caneta Subotića u poslovima oko distribucije štampe i privatizacije pojedinih medija po Balkanu. Đukanović je više puta ponavljao da mu je Cane prijatelj, čije je projekte promovisao po crnogorskoj obali.

Hombahov VAC umalo nije preuzeo podgoričke Vijesti, sa kojima je Đukanović vodio sudske sporove. Cane, je takođe bio zainteresovan za preuzimanje distributivne mreže štampe u Crnoj Gori, preko svoje Future M, ali ga je preduhitrila srpska potjernica.

Da je kojim slučajem Cane uzeo distribuciju, a Bodo Vijesti, Đukanović bi preko prijatelja u potpunosti kontrolisao tržiše štampe. Bivši crnogorski premijer imao je glavobolje zbog nezavisnih medija koji su uprli prstom u veze organizovanog kriminala i vrha države.

Tužioci u Italiji više puta su saopštili da je kriminalna internacionalna organizacija Darka Šarića, koristila infrastrukturu šverca cigareta između , crnogorske i italijanske obale Jadrana. Dakle crnogorske luke, ljude, veze, brodove, banke…

Osnivač preduzeća Municipium S, Jestrović jedan je od osmoro optuženih da su na čelu sa Darkom Šarićem oprali najmanje 20 miliona eura zarađenih švercom kokaina od 2008. do 2010. godine. Prema optužnici, novac od droge opran je posredstvom of-šor kompanija, preko kojih je prebacivan u Srbiju i uplaćivan na račune tamošnjih preduzeća, a dio novca je u gotovini položen u novosadsku Metals banku.

Tokom dva dana svjedočenja Jestrović, diplomirani ekonomista, negirao je pred Specijalnim sudom u Beogradu optužnicu i tvrdio je da je sve radio legalno, da su “sve privatizacije rađene po zakonima Srbije. ,,Po njemu, Šarić je novac stekao prodajom cementa na Kosovu i poker aparatima.

Jestrović je izjavio i da je Šarić za 25 miliona eura njemačkoj kompaniji VAC prodao preduzeće Štampa sistem poslije pregovora sa prvim čovjekom tog njemačkog medijskog koncerna Bodom Hombahom.

,,Darko je pregovarao sa Hombahom. To je preduzeće VAC koje je sa državom partner u Politici i na čijem je čelu Hombah i koje je nameravalo da kupi Večernje novosti i pozajmilo novac Milanu Beku. To je Hombah koji je bio šef nemačke obaveštajne službe, ministar policije i bivši šef Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope”, rekao je Jestrović.

Jestrović je rekao da je novac kojim je VAC kupio Štampu čist i da je preko Rajfajzen banke iz Beča regularno legao na račun prodavaca, a novac nije uplatio direktno VAC, nego sestrinska, povezana firma iz Beča. ,,Prodavci su bili Šarić i Najka Bokan, ćerka Vanje Bokana, a Darko je pet miliona eura dao Sanji Bošković, bivšoj Bokanovoj supruzi,” iznio je Jestrović.

Po Jestroviću, Šarić je bio suvlasnik Štampe, a nije uložio ni dinar u to preduzeće, nego svoj autoritet jer je zaštitio Najku kojoj su prijetili ubistvom. „Najka mu je poklonila pola svog vlasništva u Štampi radi zaštite i da bi mogla da povrati druge firme Vanje Bokana”, rekao je Jestrović.

Biznismen i vlasnik Štampe Vanja Bokan ubijen je 6. oktobra 2000. u Atini. Ubistvo bizmnismena za koga se tvrdilo da je 1990-ih bio jedan od ključnih u švercu cigareta na prostoru bivše Jugoslavije do danas nije razjašnjeno.

,,Znam ko je pretio Najki Bokan ubistvom, ali ne smem da kažem, jer bi mi život bio ugrožen”, rekao je Jestrović.

Jestrović je naveo da su on i Šarić angažovali advokata Milenka Ristivojevića, koji im se predstavio kao pravni savjetnik dojučerašnjeg potpredsjednika Vlade Srbije Mlađana Dinkića, radi preuzimanja preduzeća Mitros Srem.

,,Ristivojević je umro tokom postupka i čudi me da nije saslušan. On je znao mnoge tajne, a bio je i predsjednik Skupštine akcionara Štampe u ime Bokanove supruge Sanje Bošković”, rekao je Jestrović.

Bokanova supruga Sanja je, inače, kćer generala Neđa Boškovića nekadašnjeg prvog čovjeka Kontraobaveštajne službe (KOS) Vojske Jugoslavije, Crnogorca koji sada živi u Podgorici.

Jestrović je odbio da odgovori na pitanja tužioca Saše Ivanića o učešću u privatizacijama Branka Lazarevića, bivšeg šefa kabineta ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića, koji je poslije navoda medija o povezanosti Lazarevića sa Šarićevom grupom prebačen u diplomatsku službu. Dačić je prije godinu dana televiziji B92 rekao: ,,Mislim da sa Darkom (Šarićem) nikada nisam sedio”.

Optuženi Jestrović je više puta ponovio da se plaši za svoj život, ali je odbio da navede od koga se boji. ,,Ne napadam nikoga, samo govorim o tokovima novca”, rekao je Jestrović.

Jestrović je na pitanje suda odgovorio da poznaje Stanka Subotića Caneta, kome se pred Specijalnim sudom sudi za šverc cigareta. Kazao je da je u Ženevi prisustvovao razgovoru Subotića i Šarića kada je preduzeće ruskog biznismena Olega Deripaske namjeravalo da kupi Futuru plus, ali to nije bilo moguće jer je Futura bila pod stečajem i u blokadi. ,,Subotića su u medijima predstavljali kao vrh kriminala i tako sam ga i ja doživljavao dok ga nisam upoznao u Ženevi, gde se slobodno kretao, a u Srbiji je bio na poternici”, rekao je Jestrović.

,,Firma Municipijum S nikada nije bila pod Darkovom kontrolom”, rekao je optuženi. Istakao je da je firma Municipijum S svoje prve i najveće pare ostvarila kupovinom dugova i potraživanja firmi sa prostora bivše SFRJ u bankama u stečaju.

Tužilaštvo za organizovani kriminal tereti Šarićevu grupu za krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela i pranje novca. Pored Šarića, Jestrovića i Čopića, optuženi su novosadski advokat Radovan Štrbac, njegova supruga Dubravka Štrbac, Stevica Kostić, Andrija Krlović, Marinko Vučetić, Predrag Milosavljević i Nebojša Jestrović.

Osim Šarića ostali se ne povezuju sa trgovinom narkoticima. Tužilaštvo je prošlog aprila podiglo optužnicu protiv Darka Šarića i još 19 osoba zbog krijumčarenje 2.174 kilograma kokaina iz Južne Amerike oktobra 2009. i za švercovanje 235 kilograma kokaina u Italiji, januara te godine. Suđenje je počelo krajem septembra 2010, a dvojica optuženih dobila su u međuvremenu status svjedoka saradnika.

Jestrović je tvrdio da nije ,,perač novca” kako ga tereti optužnica.

Osvrćući se na navode optužnice o “ubacivanju prljavog novca od preprodaje kokaina u Zapadnoj Evropi u legalne tokove”, Jestrović je naveo ,,ako smo mi prodavali novac narkomanima po Evropi i ulagali ga u privredu Srbije… onda ako smo moralna (država) i krajnje etični taj novac bi sada trebalo vratiti evropskim narkomanima da sebi kupe hleb i žvake a ne da završi u budžetu Srbije”.

On je negirao da ima saznanja da se Šarić bavio švercom kokaina navodeći da on o tome nije s njim nikada razgovarao. ,,Darko nikada nije krio svoje bogatstvo. Uvek je živeo udobno i komotno.”

Jestrović je objasnio kako je 2005. osnovao firmu Municipium S sa osnivačkim kapitalom od 60.000 eura, čijih su 99,5 odsto kapitala 2007. otkupila of šor kompanija iz američke savezne države Delaver, Finansijski anđeli. Jedan od osnivača Finansijskih anđela je bila supruga optuženog Predraga Milosavljevića. Akcije te of šor kompanije je otkupilo preduzeće Jovice Lončara iz Pljevalja.

Finansijski anđeli su, po Jestroviću, radili konsalting usluge za preduzeće Grejt investments iz kojeg je stajao Marko Mišković, sin vlasnika Delte Miroslava Miškovića.

Optuženi je u više navrata pomenuo je i ,,medijsku mafiju” i upitao

zašto je direktor kompanije Novosti Manojlo Vukotić u tom listu objavio da će Jestrović biti svjedok saradnik. ,,Vukotić je to objavio iako je znao razliku između mene i svedoka saradnika Nebojše Joksovića, jer nas je poznavao obojicu”, rekao je Jestrović. Joksović je postao svjedok saradnik na suđenju Šariću i 19-orici za šverc kokaina iz Latinske Amerike u Evropu.

Pitanje je da li su Šarić i njegovi ljudi, pored distribucije, preko Caneta namjeravali da uđu i u vlasništvo medija u Srbiji. Očito je da su dobro poznavali prilike i ljude i u tom biznisu. U Crnoj Gori, direktno su investirali u državnu Pobjedu, koju kontroliše vladajući vrh, na čijem je čelu doskora bio direktor DPS, a uređuje je bivši savjetnik Mila Đukanovića.

Tek će svjedoci saradnici razotkriti mreže koje su pleli Šarić i uticajni prijatelji po Srbiji, Crnoj Gori i šire. Suđenje se nastavlja. Optuženima prijeti kazna do 12 godina zatvora. Glavnooptuženi se i dalje dobro skriva.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo