Povežite se sa nama

MONITORING

Smjenjuju Samardžića, dolazi Jokić?

Objavljeno prije

na

Vanredni sastanci ministra odbrane i načelnika GŠ sa komandantima jedinica, hitni raporti, savjetovanja po garnizonima – sve je to rezultat prvog ozbiljnijeg medijskog preispitivanja učinkovitosti proklamovane reforme VCG i pokušaja zataškavanja afera. Počelo je sindikalnim prepucavanjem i brukom oko stana načelnika GŠ. No, pokazali smo u prošlom Monitoru, to su samo zlokobni indikatori na površini uniformisanog haosa koji podriva zakonitost djelovanja Ministarstva odbrane (MO) i VCG.

Niko još uvijek nije najavio ozbiljnu istragu o svemu što se zbiva i stroge konsekvence za ministra odbrane i načelnika GŠ. Prmijer Igor Lukšić je izjavio da je viceadmiral Dragan Samardžić 200.000 eura za stan u Tivtu dobio po zakonu. Lukšić je na taj način branio i sebe, jer je kao nekadašnji ministar finansija dao državni novac za kupovinu Samardžićevog stana.

Od 2004. Lukšić je involviran u finansiranje oružanih snaga. Najmanje je tri godine Lukšić tolerisao očigledne nezakonitosti utvrđene revizijom – da ministar odbrane Boro Vučinić i jedno vrijeme Samardžić ne evidentiraju prihode MO u Glavnoj knjizi Trezora Ministarstva finansija, već na posebne račune u bankama gdje su samo oni imali deponovane potpise. Komisija za javne nabavke, koja je pod ingerencijom Ministarstva za finansije, nikada nije reagovala na činjenicu da MO obavlja navodne „povjerljive nabavke”, bez obavezujućeg tendera, na bazi Vučinićeve Uredbe o povjerljivim nabavkama predmeta i usluga od posebnog značaja za odbranu koja je u suprotnosti sa Zakonom o javnim nabavkama.

Prezentna ironija je da je Lukšić 2004. zapravo bio podređen Samardžiću, načelniku štaba mornaričkog korpusa, dok se folirao služeći „civilni vojni rok” u jednoj osnovnoj školi u Baru i istovremeno bio ministar finansija!

U to je vrijeme Samardžić već imao troiposobni stan u Beogradu kojim je raspolagao na osnovu Ugovora o zakupu na neograničeno vrijeme. Svoje je ambicije sadašnji načelnik crnogorskog GŠ bio vezao za Srbiju, jer su navodno svi mornarički oficiri u Beogradu dobijali stanove. Na primjer, Samardžićev nadređeni, kontraadmiral Jovan Grbavac, zapovjednik mornaričkog korpusa, 2005. je postao savjetnik predsjednika Srbije. Za to se vrijeme Samardžić, službujući u Kumboru, bavio posve nezamislivim stvarima, jer je u svom beogradskom stanu držao podstanare. Upravo je to priznao u intervjuu Radio Tivtu 13. februara. Bio je, navodno, revoltiran jer su ga u Beogradu gnjavili neugodnim pitanjima o tome ko živi u njegovom stanu, pa je naš viceadmiral već 2005. bio ljut i „riječ sam održao, da u njega (stan u Beogradu – prim.a) više nikada neću kročiti”.

Potom je ispričao da su mu na beogradskom sudu 2008. oduzeli taj stan, iako su ga u MO Srbije najkasnije do jesenas tretirali kao lice sa riješenim stambenim statusom. Uputili su ga na Vojno-građevinski centar Beograd(organizacionu jedinicu MO Srbije) da mu vrate stan ili da raskine ugovor, pa onda postane lice bez stana. Vojne stanove u trajnom zakupu je nemoguće nekom oduzeti, ukoliko ne postoje teške povrede zakonitosti. Pripadnicima Vojske Srbije, koji imaju stanove u trajnom zakupu u Crnoj Gori, nijesu oduzimani nakon referenduma 2006.

Radi se o prostoj činjenici da Samardžić nije otkupio od MO Srbije stan u Beogradu. Mogao ga je otkupiti, potom prodati i tim novcem riješiti svoje stambeno pitanje u Crnoj Gori; ili, jednostavno konkurisati i u normalnoj proceduri dobiti neki od stotine stanova koje je MO Crne Gore podijelilo pripadnicima VCG. To se nije desilo, pa je za njegov stan u luksuznom kompleksu na Trgu od magnolija u Tivtu potrošeno 200.000 eura. Upravo je za toliki iznos Samardžić oštetio državu Crnu Goru.

Kako procjenjuju izvori Monitora, Samardžić će teško ostati na dužnosti načelnika GŠ. Ne zbog muljanja sa stanovima ili konflikta interesa u kojem se nalazi kao član odbora direktora MDI, firme za trgovinu naoružanjem – uostalom, to mu je omogućeno posebnim odlukama Vlade – već zbog činjenice da je u VCG izgubio autoritet i da je dio komandi i jedinica na rubu pobune. Još važniji razlog: događaji u MO i VCG nijesu prošli neprimjećeno od strane ,,NATO partnera”. Za početak 2012. najavljuje se poziv za punopravno članstvo Crne Gore u NATO, pa se procjenjuje kako tamo ne bi bilo zgodno sa načelnikom GŠ koji svoje potčinjene, prema pisanju Vijesti, optužuje za „podrivanje sistema” i propituje „kako ih nije sramota”.

Kandidati za novog načelnika GŠ se već preporučuju ili bih ih mogli preporučiti. U obaviještenim krugovima se najčešće pominje general-potpukovnik Ljubiša Jokić, vojni ataše crnogorske misije pri NATO i EU u Briselu. Jokić je pilot borbenog aviona, rođen 1958. u Velikoj kod Plava, dugo godina je službovao u vazduhoplovnoj bazi u Golubovcima. U kratkom periodu, do referenduma, bio je 2005-2006. načelnik Generalštaba bivše VSCG, potom se stavio na raspolaganje obnovljenoj crnogorskoj vojsci. Jokiću u toku ove godine ističe mandat na dužnosti u Briselu.

Jokiću se u novonastaloj konstalaciji unutar DPS-a, kao „otežavajuća okolnost”, pripisuje da je svojevremeno bio šef Vojnog kabineta Svetozara Marovića, te da je u tom svojstvu bio akter afere Satelitu Srbiji.

No, dok se Samardžić ne smijeni – sa nekim bezveznim objašnjenjem ili bez objašnjenja, kao što su na sjednici Vrhovnog savjeta za odbranu i bezbjednost početkom 2008. smijenili general-potpukovnika Jovana Lakčevića – vlasti će pokušati da zataškaju afere u MO i VCG. Dokle su u tome stigli?

Najprije, „na ledu” će se naći svi aktivni pripadnici VCG, jer Vučinić i viceadmiral Samardžić najavljuju ,,sagledavanje formacije VCG kroz novu racionalizaciju VCG”, što u prijevodu znači smanjenje broja pripadnika VCG. Navodno, to se radi na bazi izvjesnih konsultacija ,,sa našim partnerima iz država članica NATO” i SAD. Koliko juče, ministar Vučinić je tvrdio je da je broj od oko 2.400 vojnika optimalan, jer je ta ,,veličina VCG određena u skladu sa svim opšteprihvaćenim standardima država koje su u NATO”.

Pokušava se sanirati i ,,sindikalno pitanje”. U MO se sastančilo 11. februara sa predstavnicima dva sindikata u VCG. Formirana je jesenas najprije Sindikalna organizacija VCG sa potpukovnikom Nenadom Ćobeljićem, pa odmah zatim i Sindikat VCG sa potpukovnikom Mladenom Burićem. Čobeljića je MO saopštenjem optužilo kako ima nerealizovane ambicije, dok je sa Burićevim sindikatom viceadmiral Dragan Samardžić najavio saradnju.

Potpukovnik Burić je bivši pripadnik 5. centra VBA (služba bezbjednosti) u Podgorici i nedavno je dobio stan od MO. I Čobeljić je, ali nakon sudanije sa MO, u Tivtu dobio stan. Službovao je u Operativnom centru GŠ u Podgorici, ali su ga hitno prekomandovali u pozadinsku bazu unutar kasarne Masline. Čobeljića su iz MO pokušali difamirati; na primjer, objavili su preko Radija Antena M kako je bio pijan kada se prošle godine slavio Dan vojske.

Nadređeni Čobeljiću u Operativnom centru (Odjeljenje J-3) je bio pukovnik Zoran Lazarević. Jesenas je postavljen Lazarević za v.d. načelnika štaba GŠ, zapravo zamjenika Samardžića zadužen i za doktrine i vojne obuke, jer je penzionisan dotadašnji oficir na toj dužnosti, general-major Dragan Milosavljević. Ministar Boro Vučinić je odmah postavio Milosavljevića za svog savjetnika. Lazarević je nedavno završio komandno-štabnu akademiju u Srbiji i v.d. status načelnika štaba GŠ bi mu mogao, po Zakonu o vojsci, potrajati do godinu dana. Za napredovanje pukovnik Lazarević ima bitnu karakteristiku – po zavičajnoj (šavničkoj) i rođačkoj liniji je konektovan na DPS.

Pukovnik Lazarević je 8. februara najavio kako će Čobeljić disciplinski odgovarati. „Bio sam mu pretpostavljeni, činio sve da Čobeljić radi svoj posao odgovorno, časno. Nažalost, u tome nijesam uspijevao i zbog čega ću i ja snositi odgovornost. Biću kriv pred mojim načelnikom GŠ”, saopštio je Lazarević na Radiju Antena M. Međutim, iz MO još nije saopšteno da je pokrenut postupak protiv Ćobeljića, niti je Lazarević oglašen krivim.

No, otvoreno je pitanje kako će bilo ko u VCG odgovarati, jer već petu godinu, od kada postoji VCG, nije ni usvojen Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti?!

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo