Povežite se sa nama

MONITORING

Čarolije za račun vlasti

Objavljeno prije

na

Sve, dakle, teče, sve se mijenja, naročito birački spisak. Početkom ovog vijeka pravo glasa u Crnoj Gori imala je 162 osoba rođena prije Hrista, nakon odlučne intervencije vlasti, stanje se bitno popravilo, pa ih je ostalo 139. U međuvremenu su se stvari u korijenu promijenile. Od neuređenog, birački spisak postaje gotovo savršen – po mjeri Demokratske partije socijalista.

Spisak po kome će se održati izbori za predsjednika Crne Gore zaključen je u četvrtak, 27. marta 2013. godine, u ponoć. Pravo glasa imaće 511.405 birača, što je za 2650 manje nego na izborima u oktobru.

Prethodno su sprovedene razne akcije – glasačima DPS-a na protekciju se izdaju nove lične karte, ,,protivglasači” nestaju sa spiskova. Piše se i briše na sve strane.

Kako je objasnio ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević 24.468 punoljetnih državljana Crne Gore posjeduju staru dvodjelnu ličnu kartu, dok 8.320 državljana Crne Gore upisanih u birački spisak imaju staru plastificiranu ličnu kartu. Ako ne stignu do novih dokumenata, neće moći da glasaju.

Aktivisti DPS-a, uglavnom starijim osobama na čije glasove računaju, mjesecima pomažu da obezbijede nove lične karte. Ekipa, recimo, stigne u selo, uslika koga treba, uzme otiske, za koji dan gotova lična karta. Humano, reklo bi se. Oni koji nijesu sigurni glasovi vladajuće partije moraju čekati u ogromnim redovima.

Odakle DPS zna ko nije zamijenio staru ličnu kartu, ovdje je smiješno pitati. Ozna sve dozna. Na kraju su podaci o ljudima koji su u biračkom spisku, ali nemaju nova dokumenta, objavljeni, pa su i ostale partije pokrenule aktiviste. DPS je samo imao nekoliko mjeseci prednosti. I mašinu vlasti na raspolaganju.

Naravno da Partija zna i ko može biti izbrisan iz biračkog spiska jer nema crnogorsko državljanstvo i, uostalom, ne glasa za DPS.

Zahvaljujući Snimku, saznalo se i kako se funkcionerka DPS-a Daliborka Pejović pohvalila u maju prošle godine, da je njena partija ,,zahvaljujući dobroj analizi biračkog spiska, krenula od početne pretpostavke da svi postojeći stanovnici Herceg Novog nemaju do kraja definisano biračko pravo. Naravno, reagovali smo na vrijeme tako što smo izbrisali 548 imena jer su se stekli zakonski uslovi…Ono što je bila srećna okolnost je da se radilo o licima koja su, prema našoj identifikaciji, bila sigurno protivglasači na ovim izborima”. Upravni postupak, najavila je Daliborka Pejović, biće iskorišten za brisanje još ,,nekih 1.872 birača. Takođe se radi o ciljnoj grupi koja nam je vrlo interesantna i važna. U većini slučajeva i u velikom procentu se radi o glasačima protiv”.

Ima tu i istorije. Na primjer, srpske izbjeglice iz Bosne i Hrvatske, prije dvadesetak godina listom su upisivane u biračke spiskove. Vladajućoj partiji tada su odgovarali. Desio se veliki zaokret i sad su suvišni. Fakat da su dvadesetogodišnjim boravkom u Crnoj Gori stekli pravo na njeno državljanstvo, budući da DPS-u ne odgovara, nije bitan.

Knjige državljana čvrsto su u rukama vlasti. Na isti način, kad bi, recimo, Bošnjaci iz dijaspore riješili da ne glasaju za vladajuću partiju, očas posla bi mogli nestati sa biračkog spiska. Prosto, fali im zakonski uslov da biračko pravo ima onaj ko ima boravište u Crnoj Gori. Selektivna primjena zakona od biračkog spiska pravi tijesto koje vladajuća partija oblikuje prema svojim potrebama.

To je malo komplikovaniji dio priče, redovno stanje podrazumijeva da se glasači, jednostavno, izmisle. U pograničnim područjima Crne Gore čak i predstavnici koalicionih partnera otvoreno govore o ,,glasačima” iz susjednih država, opremljenim glanc novim ličnim kartama.

MANS je objavio da je u samo nekoliko mjeseci došlo do promjene preko šest odsto biračkog spiska. Ukazuju da je u bi¬rač¬ki spi¬sak po ko¬jem će 7. apri¬la bi¬ti organizovani pred¬sjed¬nič¬ki iz¬bo¬ri upi¬sa¬no 12.985 gla¬sa¬ča ko¬ji ima¬ju ista ime¬na i pre¬zi¬me¬na i ži¬ve na is¬toj adre¬si.

Među primjerima koje nabraja MANS, posebno je upečatljiv slučaj dvojice Slo¬bo¬da¬na, rođenih istog dana iste godine, koji žive i glasaju u istom mjestu. Dru¬gi Slo¬bo¬dan upi¬san je na¬kon lo¬kal¬nih iz¬bo¬ra u Nik¬ši¬ću i An¬dri¬je¬vi¬ci i ni¬ka¬da ra¬ni¬je ni¬je imao pra¬vo gla¬sa i, sudeći po matičnom broju – žensko je. Dešava se.

Potpredsjednik SNP-a Neven Gošović podsjeća u izjavi za Monitor da je tek kao odgovor na njegovo poslaničko pitanje Ministarstvo unutrašnjih poslova dostavilo podatak da je nakon 31. decembra 2012.godine, opštinskim organima lokalne uprave nadležnim za vođenje biračkog spiska, dostavilo podatke za 14.583 osobe koje nijesu upisane u Registar državljana Crne Gore, kako bi bile izbrisane sa biračkog spiska. Do konačnog zaključenja biračkog spiska, po tom osnovu, brisano je blizu 12.000 osoba.

Gošović kaže da se istovremeno kod tog Ministarstva nalazilo blizu 4.000 zahtjeva građana za prijem u crnogorsko državljanstvo. ,,Na zahtjev SNP od 5. marta 2013.godine, za dostavljanje podataka o licima koja su podnijela zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo, a nalaze se na spisku lica koji je MUP dostavio organima lokalne uprave, radi njihovog brisanja iz biračkog spiska, zbog činjenice da se ne nalaze u Registru državljana Crne Gore, Ministarstvo nije postupilo ni u kom vidu. Podatke nisu dostavili iako je Agencija za zaštitu ličnih podataka 20. marta 2013.godine, dala mišljenje da dostavljanje SNP-u naznačenih podataka nije u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti”, precizira Gošović.

Opštinske službe, kako je i ranije upozoravano iz SNP-a , na osnovu podataka iz MUP-a su brisale građane iz biračkog spiska zbog činjenice da nemaju crnogorsko državljanstvo, a istovremeno to isto Ministarstvo mjesecima, a u nekim predmetima i više od godinu dana, nije odlučivalo po zahtjevima za sticanje crnogorskog državljanstva.

Prema podacima koje je u parlamentu predočio ministar Konjević 1.024 građanina nijesu preuzeli rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo, zbog čega nijesu ni upisani u Registar crnogorskih državljana. Na taj način iz biračkog spiska biće izbrisane i te osobe, iako je nesporno da su državljani Crne Gore. Iako se, u prvom trenutku može reći – ko im je kriv – objašnjenje je jednostavno: neko nema novca da stigne do osnovnog građanskog prava. Taksa za preuzimanje rješenja o državljanstvu košta sto eura.

Nakon izbora u oktobru, prema podacima SNP-a, prvi put je u birački spisak upisano oko 12 hiljada osoba. Prema datumu rođenja oko sedam hiljada njih ne mogu pripadati onima koji su tek postali punoljetni I stekli biračko pravo.

,,Sve dok ne budemo imali potpuni uvid u dokumentaciju, ne možemo imati povjerenje u tačnost biračkog spiska”, ocjenjuje Neven Gošović.

U ovoj državi živi 625.266 ljudi. Da hoće, država bi mogla da napravi i birački spisak sa fotografijama svakog građanina koji ima pravo glasa i lozinkom koju treba da izgovori da bi glasao. Petljanje po biračkom spisku stalni je izvor dodatnih glasova. Kad se saberu oni bez novih dokumenata, novoupisani i izbrisani, riječ je o preko pedeset pet hiljada građana sa čijim se biračkim pravom nešto dešava. Šta tačno – zna vlast.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo