Povežite se sa nama

MONITORING

Čarolije za račun vlasti

Objavljeno prije

na

Sve, dakle, teče, sve se mijenja, naročito birački spisak. Početkom ovog vijeka pravo glasa u Crnoj Gori imala je 162 osoba rođena prije Hrista, nakon odlučne intervencije vlasti, stanje se bitno popravilo, pa ih je ostalo 139. U međuvremenu su se stvari u korijenu promijenile. Od neuređenog, birački spisak postaje gotovo savršen – po mjeri Demokratske partije socijalista.

Spisak po kome će se održati izbori za predsjednika Crne Gore zaključen je u četvrtak, 27. marta 2013. godine, u ponoć. Pravo glasa imaće 511.405 birača, što je za 2650 manje nego na izborima u oktobru.

Prethodno su sprovedene razne akcije – glasačima DPS-a na protekciju se izdaju nove lične karte, ,,protivglasači” nestaju sa spiskova. Piše se i briše na sve strane.

Kako je objasnio ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević 24.468 punoljetnih državljana Crne Gore posjeduju staru dvodjelnu ličnu kartu, dok 8.320 državljana Crne Gore upisanih u birački spisak imaju staru plastificiranu ličnu kartu. Ako ne stignu do novih dokumenata, neće moći da glasaju.

Aktivisti DPS-a, uglavnom starijim osobama na čije glasove računaju, mjesecima pomažu da obezbijede nove lične karte. Ekipa, recimo, stigne u selo, uslika koga treba, uzme otiske, za koji dan gotova lična karta. Humano, reklo bi se. Oni koji nijesu sigurni glasovi vladajuće partije moraju čekati u ogromnim redovima.

Odakle DPS zna ko nije zamijenio staru ličnu kartu, ovdje je smiješno pitati. Ozna sve dozna. Na kraju su podaci o ljudima koji su u biračkom spisku, ali nemaju nova dokumenta, objavljeni, pa su i ostale partije pokrenule aktiviste. DPS je samo imao nekoliko mjeseci prednosti. I mašinu vlasti na raspolaganju.

Naravno da Partija zna i ko može biti izbrisan iz biračkog spiska jer nema crnogorsko državljanstvo i, uostalom, ne glasa za DPS.

Zahvaljujući Snimku, saznalo se i kako se funkcionerka DPS-a Daliborka Pejović pohvalila u maju prošle godine, da je njena partija ,,zahvaljujući dobroj analizi biračkog spiska, krenula od početne pretpostavke da svi postojeći stanovnici Herceg Novog nemaju do kraja definisano biračko pravo. Naravno, reagovali smo na vrijeme tako što smo izbrisali 548 imena jer su se stekli zakonski uslovi…Ono što je bila srećna okolnost je da se radilo o licima koja su, prema našoj identifikaciji, bila sigurno protivglasači na ovim izborima”. Upravni postupak, najavila je Daliborka Pejović, biće iskorišten za brisanje još ,,nekih 1.872 birača. Takođe se radi o ciljnoj grupi koja nam je vrlo interesantna i važna. U većini slučajeva i u velikom procentu se radi o glasačima protiv”.

Ima tu i istorije. Na primjer, srpske izbjeglice iz Bosne i Hrvatske, prije dvadesetak godina listom su upisivane u biračke spiskove. Vladajućoj partiji tada su odgovarali. Desio se veliki zaokret i sad su suvišni. Fakat da su dvadesetogodišnjim boravkom u Crnoj Gori stekli pravo na njeno državljanstvo, budući da DPS-u ne odgovara, nije bitan.

Knjige državljana čvrsto su u rukama vlasti. Na isti način, kad bi, recimo, Bošnjaci iz dijaspore riješili da ne glasaju za vladajuću partiju, očas posla bi mogli nestati sa biračkog spiska. Prosto, fali im zakonski uslov da biračko pravo ima onaj ko ima boravište u Crnoj Gori. Selektivna primjena zakona od biračkog spiska pravi tijesto koje vladajuća partija oblikuje prema svojim potrebama.

To je malo komplikovaniji dio priče, redovno stanje podrazumijeva da se glasači, jednostavno, izmisle. U pograničnim područjima Crne Gore čak i predstavnici koalicionih partnera otvoreno govore o ,,glasačima” iz susjednih država, opremljenim glanc novim ličnim kartama.

MANS je objavio da je u samo nekoliko mjeseci došlo do promjene preko šest odsto biračkog spiska. Ukazuju da je u bi¬rač¬ki spi¬sak po ko¬jem će 7. apri¬la bi¬ti organizovani pred¬sjed¬nič¬ki iz¬bo¬ri upi¬sa¬no 12.985 gla¬sa¬ča ko¬ji ima¬ju ista ime¬na i pre¬zi¬me¬na i ži¬ve na is¬toj adre¬si.

Među primjerima koje nabraja MANS, posebno je upečatljiv slučaj dvojice Slo¬bo¬da¬na, rođenih istog dana iste godine, koji žive i glasaju u istom mjestu. Dru¬gi Slo¬bo¬dan upi¬san je na¬kon lo¬kal¬nih iz¬bo¬ra u Nik¬ši¬ću i An¬dri¬je¬vi¬ci i ni¬ka¬da ra¬ni¬je ni¬je imao pra¬vo gla¬sa i, sudeći po matičnom broju – žensko je. Dešava se.

Potpredsjednik SNP-a Neven Gošović podsjeća u izjavi za Monitor da je tek kao odgovor na njegovo poslaničko pitanje Ministarstvo unutrašnjih poslova dostavilo podatak da je nakon 31. decembra 2012.godine, opštinskim organima lokalne uprave nadležnim za vođenje biračkog spiska, dostavilo podatke za 14.583 osobe koje nijesu upisane u Registar državljana Crne Gore, kako bi bile izbrisane sa biračkog spiska. Do konačnog zaključenja biračkog spiska, po tom osnovu, brisano je blizu 12.000 osoba.

Gošović kaže da se istovremeno kod tog Ministarstva nalazilo blizu 4.000 zahtjeva građana za prijem u crnogorsko državljanstvo. ,,Na zahtjev SNP od 5. marta 2013.godine, za dostavljanje podataka o licima koja su podnijela zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo, a nalaze se na spisku lica koji je MUP dostavio organima lokalne uprave, radi njihovog brisanja iz biračkog spiska, zbog činjenice da se ne nalaze u Registru državljana Crne Gore, Ministarstvo nije postupilo ni u kom vidu. Podatke nisu dostavili iako je Agencija za zaštitu ličnih podataka 20. marta 2013.godine, dala mišljenje da dostavljanje SNP-u naznačenih podataka nije u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti”, precizira Gošović.

Opštinske službe, kako je i ranije upozoravano iz SNP-a , na osnovu podataka iz MUP-a su brisale građane iz biračkog spiska zbog činjenice da nemaju crnogorsko državljanstvo, a istovremeno to isto Ministarstvo mjesecima, a u nekim predmetima i više od godinu dana, nije odlučivalo po zahtjevima za sticanje crnogorskog državljanstva.

Prema podacima koje je u parlamentu predočio ministar Konjević 1.024 građanina nijesu preuzeli rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo, zbog čega nijesu ni upisani u Registar crnogorskih državljana. Na taj način iz biračkog spiska biće izbrisane i te osobe, iako je nesporno da su državljani Crne Gore. Iako se, u prvom trenutku može reći – ko im je kriv – objašnjenje je jednostavno: neko nema novca da stigne do osnovnog građanskog prava. Taksa za preuzimanje rješenja o državljanstvu košta sto eura.

Nakon izbora u oktobru, prema podacima SNP-a, prvi put je u birački spisak upisano oko 12 hiljada osoba. Prema datumu rođenja oko sedam hiljada njih ne mogu pripadati onima koji su tek postali punoljetni I stekli biračko pravo.

,,Sve dok ne budemo imali potpuni uvid u dokumentaciju, ne možemo imati povjerenje u tačnost biračkog spiska”, ocjenjuje Neven Gošović.

U ovoj državi živi 625.266 ljudi. Da hoće, država bi mogla da napravi i birački spisak sa fotografijama svakog građanina koji ima pravo glasa i lozinkom koju treba da izgovori da bi glasao. Petljanje po biračkom spisku stalni je izvor dodatnih glasova. Kad se saberu oni bez novih dokumenata, novoupisani i izbrisani, riječ je o preko pedeset pet hiljada građana sa čijim se biračkim pravom nešto dešava. Šta tačno – zna vlast.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo