Povežite se sa nama

MONITORING

Čarolije za račun vlasti

Objavljeno prije

na

Sve, dakle, teče, sve se mijenja, naročito birački spisak. Početkom ovog vijeka pravo glasa u Crnoj Gori imala je 162 osoba rođena prije Hrista, nakon odlučne intervencije vlasti, stanje se bitno popravilo, pa ih je ostalo 139. U međuvremenu su se stvari u korijenu promijenile. Od neuređenog, birački spisak postaje gotovo savršen – po mjeri Demokratske partije socijalista.

Spisak po kome će se održati izbori za predsjednika Crne Gore zaključen je u četvrtak, 27. marta 2013. godine, u ponoć. Pravo glasa imaće 511.405 birača, što je za 2650 manje nego na izborima u oktobru.

Prethodno su sprovedene razne akcije – glasačima DPS-a na protekciju se izdaju nove lične karte, ,,protivglasači” nestaju sa spiskova. Piše se i briše na sve strane.

Kako je objasnio ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević 24.468 punoljetnih državljana Crne Gore posjeduju staru dvodjelnu ličnu kartu, dok 8.320 državljana Crne Gore upisanih u birački spisak imaju staru plastificiranu ličnu kartu. Ako ne stignu do novih dokumenata, neće moći da glasaju.

Aktivisti DPS-a, uglavnom starijim osobama na čije glasove računaju, mjesecima pomažu da obezbijede nove lične karte. Ekipa, recimo, stigne u selo, uslika koga treba, uzme otiske, za koji dan gotova lična karta. Humano, reklo bi se. Oni koji nijesu sigurni glasovi vladajuće partije moraju čekati u ogromnim redovima.

Odakle DPS zna ko nije zamijenio staru ličnu kartu, ovdje je smiješno pitati. Ozna sve dozna. Na kraju su podaci o ljudima koji su u biračkom spisku, ali nemaju nova dokumenta, objavljeni, pa su i ostale partije pokrenule aktiviste. DPS je samo imao nekoliko mjeseci prednosti. I mašinu vlasti na raspolaganju.

Naravno da Partija zna i ko može biti izbrisan iz biračkog spiska jer nema crnogorsko državljanstvo i, uostalom, ne glasa za DPS.

Zahvaljujući Snimku, saznalo se i kako se funkcionerka DPS-a Daliborka Pejović pohvalila u maju prošle godine, da je njena partija ,,zahvaljujući dobroj analizi biračkog spiska, krenula od početne pretpostavke da svi postojeći stanovnici Herceg Novog nemaju do kraja definisano biračko pravo. Naravno, reagovali smo na vrijeme tako što smo izbrisali 548 imena jer su se stekli zakonski uslovi…Ono što je bila srećna okolnost je da se radilo o licima koja su, prema našoj identifikaciji, bila sigurno protivglasači na ovim izborima”. Upravni postupak, najavila je Daliborka Pejović, biće iskorišten za brisanje još ,,nekih 1.872 birača. Takođe se radi o ciljnoj grupi koja nam je vrlo interesantna i važna. U većini slučajeva i u velikom procentu se radi o glasačima protiv”.

Ima tu i istorije. Na primjer, srpske izbjeglice iz Bosne i Hrvatske, prije dvadesetak godina listom su upisivane u biračke spiskove. Vladajućoj partiji tada su odgovarali. Desio se veliki zaokret i sad su suvišni. Fakat da su dvadesetogodišnjim boravkom u Crnoj Gori stekli pravo na njeno državljanstvo, budući da DPS-u ne odgovara, nije bitan.

Knjige državljana čvrsto su u rukama vlasti. Na isti način, kad bi, recimo, Bošnjaci iz dijaspore riješili da ne glasaju za vladajuću partiju, očas posla bi mogli nestati sa biračkog spiska. Prosto, fali im zakonski uslov da biračko pravo ima onaj ko ima boravište u Crnoj Gori. Selektivna primjena zakona od biračkog spiska pravi tijesto koje vladajuća partija oblikuje prema svojim potrebama.

To je malo komplikovaniji dio priče, redovno stanje podrazumijeva da se glasači, jednostavno, izmisle. U pograničnim područjima Crne Gore čak i predstavnici koalicionih partnera otvoreno govore o ,,glasačima” iz susjednih država, opremljenim glanc novim ličnim kartama.

MANS je objavio da je u samo nekoliko mjeseci došlo do promjene preko šest odsto biračkog spiska. Ukazuju da je u bi¬rač¬ki spi¬sak po ko¬jem će 7. apri¬la bi¬ti organizovani pred¬sjed¬nič¬ki iz¬bo¬ri upi¬sa¬no 12.985 gla¬sa¬ča ko¬ji ima¬ju ista ime¬na i pre¬zi¬me¬na i ži¬ve na is¬toj adre¬si.

Među primjerima koje nabraja MANS, posebno je upečatljiv slučaj dvojice Slo¬bo¬da¬na, rođenih istog dana iste godine, koji žive i glasaju u istom mjestu. Dru¬gi Slo¬bo¬dan upi¬san je na¬kon lo¬kal¬nih iz¬bo¬ra u Nik¬ši¬ću i An¬dri¬je¬vi¬ci i ni¬ka¬da ra¬ni¬je ni¬je imao pra¬vo gla¬sa i, sudeći po matičnom broju – žensko je. Dešava se.

Potpredsjednik SNP-a Neven Gošović podsjeća u izjavi za Monitor da je tek kao odgovor na njegovo poslaničko pitanje Ministarstvo unutrašnjih poslova dostavilo podatak da je nakon 31. decembra 2012.godine, opštinskim organima lokalne uprave nadležnim za vođenje biračkog spiska, dostavilo podatke za 14.583 osobe koje nijesu upisane u Registar državljana Crne Gore, kako bi bile izbrisane sa biračkog spiska. Do konačnog zaključenja biračkog spiska, po tom osnovu, brisano je blizu 12.000 osoba.

Gošović kaže da se istovremeno kod tog Ministarstva nalazilo blizu 4.000 zahtjeva građana za prijem u crnogorsko državljanstvo. ,,Na zahtjev SNP od 5. marta 2013.godine, za dostavljanje podataka o licima koja su podnijela zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo, a nalaze se na spisku lica koji je MUP dostavio organima lokalne uprave, radi njihovog brisanja iz biračkog spiska, zbog činjenice da se ne nalaze u Registru državljana Crne Gore, Ministarstvo nije postupilo ni u kom vidu. Podatke nisu dostavili iako je Agencija za zaštitu ličnih podataka 20. marta 2013.godine, dala mišljenje da dostavljanje SNP-u naznačenih podataka nije u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti”, precizira Gošović.

Opštinske službe, kako je i ranije upozoravano iz SNP-a , na osnovu podataka iz MUP-a su brisale građane iz biračkog spiska zbog činjenice da nemaju crnogorsko državljanstvo, a istovremeno to isto Ministarstvo mjesecima, a u nekim predmetima i više od godinu dana, nije odlučivalo po zahtjevima za sticanje crnogorskog državljanstva.

Prema podacima koje je u parlamentu predočio ministar Konjević 1.024 građanina nijesu preuzeli rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo, zbog čega nijesu ni upisani u Registar crnogorskih državljana. Na taj način iz biračkog spiska biće izbrisane i te osobe, iako je nesporno da su državljani Crne Gore. Iako se, u prvom trenutku može reći – ko im je kriv – objašnjenje je jednostavno: neko nema novca da stigne do osnovnog građanskog prava. Taksa za preuzimanje rješenja o državljanstvu košta sto eura.

Nakon izbora u oktobru, prema podacima SNP-a, prvi put je u birački spisak upisano oko 12 hiljada osoba. Prema datumu rođenja oko sedam hiljada njih ne mogu pripadati onima koji su tek postali punoljetni I stekli biračko pravo.

,,Sve dok ne budemo imali potpuni uvid u dokumentaciju, ne možemo imati povjerenje u tačnost biračkog spiska”, ocjenjuje Neven Gošović.

U ovoj državi živi 625.266 ljudi. Da hoće, država bi mogla da napravi i birački spisak sa fotografijama svakog građanina koji ima pravo glasa i lozinkom koju treba da izgovori da bi glasao. Petljanje po biračkom spisku stalni je izvor dodatnih glasova. Kad se saberu oni bez novih dokumenata, novoupisani i izbrisani, riječ je o preko pedeset pet hiljada građana sa čijim se biračkim pravom nešto dešava. Šta tačno – zna vlast.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U PREDMETU DRŽAVNI UDAR: U krug

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon najnovije oslobađajuće presude u predmetu državni udar, istina o tom slučaju nije ništa bliže. Različite verzije sudskih instanci i tužilaštva o tome šta se dogodilo u jesen 2016., dodatno pojačavaju utisak  da su istina i institucije i dalje u službi političkih interesa

 

 

Lideri Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Andrija MandićMilan Knežević oslobođeni su krajem prethodne sedmice  optužbi u predmetu poznatom kao “državni udar”, navodnom pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Presudu je izreklo Vijeće Višeg suda u Podgorici na čijem je čelu Zoran Radović, koji je nedavno zamijenio Borisa Savića na poziciji predsjednika tog suda.

“Da bi se neko oglasio krivim za neko krivično djelo mora postojati izvjesnost u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnog djela…Ovakve izvjesnosti u konkretnom slučaju nema te je sud donio presudu da se optuženi oslobađaju od optužbe jer nije dokazano da su učinili krivična djela za koje ih tereti specijalno tužilaštvo”, obrazložio je svoju odluku Radović. Takođe,konstatovao je i i da su sve radnje  navedene u optužnici  “pripremne radnje za terorizam”, te da nije dokazano da je započela radnja izvršenja “jer od svog tog silnog oružja i opreme jedino što je unijeto u Crnu Goru su dva telefona ‘lenovo'”.

Radović je ocijenio i da je “put ovom sudu  bio olakšan do utvrđivanja pravednog i potpunog činjeničnog stanja rješenjem Apelacionog suda kojim je ukinuta prva presuda i koji sadrži precizne upute kako se treba postupti u ponovnom postupku”.

Oslobađajuća presuda Višeg suda donijeta je u ponovljenom postupku. Prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima Mandić i Knežević, osuđeni su na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu donijela je sutkinja Suzana Mugoša, a ukinuo ju je Apelacioni sud u februaru 2021. godine. Sutkinja Mugoša tvrdila je da “vjeruje da je presuda Apelacionog  kupljena”. Zbog te tvrdnje Mugoši je izrečena disciplinska kazna- 30 odsto na platu  tri mjeseca  i zabrana napredovanja dvije godine. Protiv nje je disciplinski postupak podnio tadašnji predsjednik Višeg suda Boris Savić.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

“Da li se za ovo tužilaštvo dogodilo neko krivično djelo nakon 30. avgusta 2020. godine ili su nišanske sprave tužilaštva podešene tako  da se kriminalizuje bivša vlast DPS-a?”,  ponovio je tezu DPS-a i ove sedmice u parlamentu, poslanik te partije Andrija Nikolić.  “Sve ukazuje na to da se radi o združenoj akciji koju pripremaju poltika i mediji, a kasnije razrađuje SDT u svojim akcijama. Pokušaj kriminalizacije DPS-a i lijepljenje etiketa kako je DPS političko krilo mafije i kako ovi ljudi ovdje rade za neku mafiju”, kazao je Nikolić. Zaboravljajući da su predmeti SDT protiv visokih funkcionera tokom prethodne vlasti građeni mahom na skaj prepiskama, te podacima EUROPOL-a. Koji, prateći Nikolićevu logiku, izgleda imaju nešto protiv DPS-a.

Nikolić se u jednom trenutku ipak sjetio skaj dokaza.  “Da li se u tim transkriptima pojavljuju funkcioneri iz sastava nove vlasti nakon 2020. godine? Spominju. Da li to može nešto da znači? Ne znam. Nećemo ništa da tvrdimo, ali vidimo selektivnost u postupanju tužilaštva, kao i u čitanju skaj transkripata”, ocijenio je.

S druge strane, ZBCG ne vidi selektivnost već politiku u tužilaštvu, koja hapsi njihove funkcionere radi balansiranosti. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio je da je metod rada glavnog specijalnog tužioca i vrhovnog državnog tužioca preslikan od njihovih prethodnika Milivoja Katnića i Ivice Stankovića. “Oni redovno prave balanse nakon svake medijske kritike i političkog saopštenja želeći da pošalju poruku kako su im svi jednaki”, saopštio je Knežević, dodajući da  ono što radi SDT prethodnih nedjelja “predstavlja obrazac ponašanja Katnića iz njegovog zlatnog perioda zato što prave ravnotežu između poslanika koalicije ZBCG i onih koji su mljeli ljude”.

U centru medijskog izvještavanja o ovonedeljnoj parlamentarnoj raspravi o izvještajima pravosuđa, tokom koje se najmanje pričalo upravo o tim dokumentima, našla se Kneževićeva optužba da su mu, kako je kazao, “dolazili da ga ubijede” da glasa za Markovića. Pa da se skupa sa njim, dok je bio kandidat za vrhovnog državnog tužioca, našao na sastanku u kabinetu premijera Milojka Spajića, koji je organizovao aktuelni ministar poravde Andrej Milović.

“Da li se sjećate tog sastanka? Da li smo razgovarali u kabinetu premijera Spajića? I da li sam tad rekao da vas neću podržati zato što mi je puna glava više kumova, pobratima, posestrima u Specijalnom državnom tužilaštvu i u sudovima? Jeste li mi tada rekli da se vi ne odričete vaših kumova? Jesam li saopštio da neću da glasam više, neko je nekome kum, čija sestra je posestrima sa nekim u tužilaštvu, neko je nekome kidao pupak, neko je nekome išao na povojnicu”, kazao je  Knežević.

Marković je odgovorio da je njegovo postupanje „uvijek u skladu sa Ustavom i zakonom“ i da nikad nije prisustvovao bilo kojem sastanku gdje se pregovoralo o tome hoće li on biti VDT.

“Nikad nisam nikome ništa obećao da bih bio VDT. Nikad nisam imao takve komunikacije i nikad nisam posalo bilo koga da utiče na bilo koga da budem izabran. Nisam imao komunikaciju ni sa jednim političarem od kada sam izabran, osim sa ministrima sa kojima sarađujem“, saopštio je.   “Ako je postojao stav da se glasanjem za mene može vršiti politički uticaj na tužilaštvo, to neće biti slučaj” , kazao je.

Lider DPS-a Danijel Živković ocijenio je da neko ne govori istinu:  “Iili Marković danas, ili Milan Knežević juče.”.

Nijesu to jedini detalji koje je Knežević odlučio nakon podužeg vremena da podijeli sa javnošću. On je saopštio i da je sa jednim od aktulenih tužilaca u predmetu “državni udar”, Zoranom Vukčevićem, svojevremeno “jeo svinjetinu” i  razgovarao o tom predmetu, koji se vodi protiv njega i  Andrije Mandića, aktuelnog predsjednika parlamenta.

“Gospodin Vučinić je na Božić prisustvovao jednom ručku koji sam ja organizovao u kući jednog mog prijatelja. Došao čovjek i svašta rekao za ‘državni udar’ – da je to sramota, da je kriminal što rade Katnić i Čađenović i čak me molio da iskoristim svoj uticaj da on bude šef tužilačke organizacije u Podgorici. I umjesto da se čovjek izuzme, jer je jeo svinjetinu sa mnom, on traži da budem osuđen pet godina… Brat ovog drugog, Siniše Milića, dolazi u DNP da traži člansku kartu kako bi ostao savjetnik u jednom državnom preduzeću”, kazao je lider DNP u Parlamentu.

Dio javnosti ukazuje da je Kneževićevo naprasno “otvaranje” u parlamentu uslijedilo nekoliko dana pred presudu u slučaju državni udar.  Izricanje nove presude u tom slučaju očekuje se krajem sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji.

Radi se o  ponovljenom postupku, nakon što su prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima su i lideri ZBCG , osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Ta je presuda poništena prije tri godine u Apelacionom sudu. Novo suđenje počelo je u junu prošle godine, a  završno ročište okončano je prošlog mjeseca.

Specijalno državno tužilaštvo nije promijenilo optužnicu protiv Kneževića i ostalih koju je 2017. godine podiglo SDT na čijem je čelu bio danas pritvoreni bivši Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, a zastupao je takođe pritvoreni tužilac Saša Čađenović. Optužnicu sada zastupaju specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić.

Na kraju,  gotovo bez riječi o onome što je prezentovano u izvještajima o pravosuđu, te razgovora o suštinskoj reformi tužilaštva, jačanju njegovih kapaciteta i organizacionim problemima,  u parlamentu je završena rasprava. Poslanici će se o izvještajima izjasniti naknadno.

Ko je s kime gdje razgovarao, ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja. Jedno je, ipak, sasvim sigurno. Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, sa sigurnošću pokazuju  da se ni  nova vlast  živa ne odriču pokušaja kontrole nad pravosuđem.

Poslanici su nastavili raspravu o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo