Povežite se sa nama

MONITORING

AVALA, SUD I AUTORSKA PRAVA ARHITEKTE PLAMENCA: Nezakonito, ali odštete nema

Objavljeno prije

na

Arhitekta Vladislav Vlado Plamenac u devetogodišnjem sudskom procesu još ne uspijeva da naplati povredu svojih autorskih prava u slučaju potpuno uništenog djela – hotela Avala u Budvi. Za sada urnisani hotelski kompleks Avala-Mogren, Plamenac je 1985. dobio najznačajnije državno priznanje 13. julsku nagradu.

Nedavno, u novembru prošle godine Viši sud u Podgorici, predsjednica sudija Snežana Vukčević i članovi Vijeća Zorica Šćepanović i Senka Danilović, potvrdio je presudu Osnovnog suda u Kotoru kojim se osporava njegov tužbeni zahtjev za isplatu materijalne i nematerijalne štete od kompanije Bepler i Džejkobson koja gazduje hotelom Avala.

Plamenac je 2006. protiv firme Bepler i Džejkobson, tada u vlasništvu biznismena Zorana-Ćoća Bećirovića, pokrenuo tužbu zbog kršenja autorskih prava prilikom rekonstrukcije i dogradnje hotela Avala. Tužio ih je nakon što je Bećirovićeva kompanija mimo njegove saglasnosti da rekonstruiše unutrašnjost hotela, počela i sa spoljašnjim promjenama na hotelu, a uprkos sudskim i inspekcijskim zabranama (vidi boks).

Plamenac je na ime naknade štete za povredu autorskih prava tražio da mu Bepler isplati ukupno milion i 400 hiljada eura – na ime imovinske štete oko 900.000, a na ime povrede moralnih prava 500.000 eura. Sudski vještaci arhitektonske struke su utvrdili ovoliku visinu odštete uz obrazloženje da je to minimalni iznos, obračunat po minimalnim cijenama stručnih poslova i da bi se mogao korigovati ,,samo na više”.

Osnovni sud u Kotoru je u dvije presude, 2008. i 2012, odbio zahtjev Plamenca. Viši sud u Podgorici je nakon prve presude kotorskog suda cijeli slučaj vratio na ponovni postupak. Kotorski sud je u maju 2012. (sudija Zoran Klikovac) ponovo odbio tužbeni zahtjev uz obrazloženje da je Plamenac za izmjenu, tačnije uništavanje, svoga djela dao prećutnu saglasnost!

Kako, da li je negdje klimnuo glavom, nije objašnjeno. Viši sud u najnovijoj presudi pobija prećutnu saglasnost i utvrđuje da je Plamenac dao saglasnost samo za unutrašnju rekonstrukciju uz očuvanje spoljašnjeg izgleda objekta. Sud je utvrdio i , ono što je očigledno, da je Bepler rekonstrukciju izvršio ,,mimo obima rekonstrukcije za koju je dobio saglasnost nadležnih državnih organa”. U odluci suda navodi se i hronologija nezakonitih radova Beplera.

Citiran je i nalaz vještaka kojeg je sud angažovao, arhitekte Boška Banićevića da ,,sadašnji izgled hotela i vila Avala, nakon izvršene rekonstrukcije, predstavlja 100 odsto uništeno djelo tužioca za koje je dobio državnu nagradu, te da od tog djela nije ostao nijedan trag”.

Banićević je konstatovao da je Plamenčevo djelo unakaženo, kao i da su prekršena njegova autorska prava, te da nije dobijena njegova saglasnost za intervencije na hotelu.

Viši sud u presudi utvrđuje da kompanija Bepler nije ponudila Plamencu da izvrši preradu svog djela, što je po Zakonu o autorskim i srodnim pravima bila obavezna. Po tom osnovu Plamenac je potraživo štetu od 900.000 eura, ,,a koji iznos odgovara zbiru cijene koštanja stručnih poslova koje je u smislu čl. 34 Zakona o izgradnji objekata kao autor trebao uraditi”.

I pored toga što je Viši sud konstatovao brojne nezakonitosti prilikom rekonstrukcije hotela Avala, koje bi mogle biti od koristi i tužilaštvu, u zaključku pribjegava rješenju poput onog o prećutnoj saglasnosti Osnovnog suda. Naime, Viši sud je zaključio da Plamenac nije bio član Inženjerske komore, a ,,nedostatak ovog svojstva čini neosnovanim njegovo očekivanje da mu se kao autoru djela ponudi prerada djela, te samim tim neosnovan je tužbeni zahtjev za naknadu materijalne štete”.

Plamenac, za Monitor, kaže da je ovaj argument apsurdan i da se tokom suđenja nije nigdje pominjao kao bitan, te da je u pitanju samo formalni razlog da bi se njegova tužba odbila.

Ističe da je važno to što Viši sud u presudi ne pominje vještačenje Božidarke Mićunović, koje je taj isti sud naložio. Čak je i odštetni zahtjev na kraju usklađen sa tim vještačenjem na 770.000, a ona je tokom suđenja potvrdila da Plamenac i mimo članstva u Inženjerskoj komori mogao raditi projekat rekonstrukcije jer je nosilac autorskog prava i može angažovati preduzeće koje ispunjava sve potrebne zakonske kriterijume. Plamenac je inače član Inženjerske akademije Crne Gore.

Zanimljivo je da je na posljednjem ročištu u sud stiglo punomoćje novog zastupnika Beplera Zorana Piperovića. Nakon posljednjeg ročišta, Plamenac je prvi put tokom skoro decenijskog spora sa Beplerom, dobio poziv iz ove kompanije za sastanak. Koji je Plamenac odbio.

,,Ovo je skandalozna presuda kao što su bile sve prethodne. Ne moram biti član Inženjerske komore ja sam nosilac autorskog prava, a to mi ne mogu oduzeti neuki i korumpirani sudovi. Kompletan slučaj Avale prati kršenje svih propisa što se tiče gradnje i autorskih prava”, kaže Plamenac.

Apsurdnost odluke Višeg suda je veća ako se zna da je Plamenac jedan od najznačajnijih crnogorskih arhitekata koji je pored Avale i Mogrena, projektovao i hotele Oliva i Palas u Petrovcu, Beograd u Bečićima, te da je pored 13-julske, dobio i uglednu saveznu Borbinu nagradu za arhitekturu. Odlukom Višeg suda ispada da Plamenac ima sudsku potvrdu da ne može više projektovati? Nije član, komore.

Zanimljivo je da je Viši sud preinačio odluku Osnovnog suda i na ime neimovinske štete zbog povrede moralnog autorskog prava Plamencu dodijelio 12.000 eura. Iznos koji je toliki da podmiruje sudske troškove maratonske sudanije dodjeljen je uz ironičnu konstataciju da od Plamenčevog djela nije ostalo ni traga te da ,,uništavanje djela predstavlja veliki udarac za duhovnu vezu arhitekte i djela i predstavlja kršenje moralnih prava autora”.

Plamenac najavljuje da će se žaliti i međunarodnim organizacijama za zaštitu autorskih prava. Prije par mjeseci premijer Đukanović i Filip Vujanović sastali su se u Podgorici sa generalnim direktorom Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu Frensisom Garijem. Podsjetili su se da zaštita intelektualne svojine u Crnoj Gori traje više od 130 godina, jer je još Knjaževina Crna Gora bila članica Pariske (1883) i Bernske (1893) konvencije. Zaključeno je da je u okviru pregovaračkog poglavlja sedam (intelektualna svojina) sve med i mlijeko. Slučaj Avale to najbolje potvrđuje.

A iscrpljujućoj sudaniji, tokom koje je sud maltretirao Plamenca i dva puta ga slao na psihijatrijska vještačenja, koja su se kasnije ispostavila kao skroz nepotrebna, se ne nazire kraj. Nastavak slijedi na Vrhovnom i Ustavnom sudu, i konačno Strazburu, ukoliko domaći sudovi ne dokažu proklamovanu tradicionalnu brigu za zaštitu intelektualne svojine.

Kad Ćoćo može sve

Rekonstrukcija hotela Avala počela je 2005. godine, a građevinska dozvola izdata je tek nakon pet godina – 2010. Iako su imali dozvolu samo za unutrašnju rekonstrukciju, u Bepleru su bez ijednog odobrenja trostruko uvećali gabarite hotela. Republička građevinska inspekcija je u maju 2006. zapečatila gradilište Avale i zabranila izvođenje radova. Tadašnji vlasnik Beplera biznismen Zoran – Ćoćo Bećirović uklanja državni pečat i nastavlja gradnju. Iste godine rješenje protiv rekonstrukcije izdao je i Republički zavod za zaštitu spomenika, jer je Avala još 1994. proglašena zaštićenim spomenikom. Slične efekte imali su i rješenje inspekcije iz januara 2007, kojim se nalaže rušenje prekobrojno podignutih spratova, kao i krivična prijava. I kotorski Osnovni sud je u dva navrata donosio rješenja o obustavi radova. Sve uzalud. Bećirović je uspješno izgradio crni hotel, u kome je kraljevski apartman rezervisan za premijera Đukanovića. Inače, prvi gosti su u novoj Avali ljetovali 2007. godine, iako je hotel dobio upotrebnu dozvolu tek prije dva mjeseca.

Perdrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo