Povežite se sa nama

MONITORING

SLUČAJ RANKE ČARAPIĆ, BIVŠE VDT: Fioke

Objavljeno prije

na

Bivša vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić ponovo je – na kratko, ali zapaženo – dospjela u javnost. Inspektori za privredni kriminal pokrenuli su izviđaj protiv nje zbog sumnje da je tokom istrage, koja je protiv Svetozara Marovića pokrenuta 2008. godine, bilo zloupotrebe položaja. Dan je izvijestio da policija provjerava zbog čega je Čarapićeva više od osam godina predmet protiv Marovića, ali i ostalih budvanskih funkcionera, držala u fioci. Potom je uslijedio demanti. Napisali su u tužilaštvu: Specijalno državno tužilaštvo, niti inspektori za privredni kriminal ne preduzimaju radnje protiv Čarapićeve, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, a iz nadležnosti tog tužilaštva. Kada je već opet tu, osvrnimo se.

Nakon odlaska sa funkcije glavnog tužioca (bila do 2013. godine) Čarapićeva se, prošlog ljeta, obrela u advokaturi. Zajedno sa sinom Matijom (koji je za njenog mandata odradio pripravnički u Osnovnom tužilaštvu u Podgorici, kod Ljiljane Klikovac koju je naimenovala mama Ranka) osnovala je advokatsku kancelariju, iako, maltene, nije zabilježeno da se u toj ulozi i pojavljivala u crnogorskim sudnicama.

Prije nego se bacila u advokatske vode svjedočili smo sistemskoj neaktivnosti tužilaštva naročito imajući u vidu ono što se definiše kao korupcija na visokom, najvišem nivou. Kod nije nije bilo čak ni pravosudnih predstava zarad zamazivanja očiju javnosti. Od kada je Čarapić stupila na čelo tužilaštva – predložena krajem 2007. godine od strane aktuelne predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja joj je jedno vrijeme bila i nadređena, ona se predstavila kao bespogovorni zaštitnik režima.

Cijela njena tužilačka saga, period obnašanja jedne od najvažnijih i najodgovornijih funkcija u državi, kao neki vid lajt-motiva, staje u sada već čuvenu izjavu Čarapićeve kojom je izabrala da odgovori opoziciji u Skupštini Crne Gore. ,,Kriminalci imaju svoj moral i oni to strašno znaju da cijene. Zato ja nikada nijesam imala problema, zato što nikada nikome na teret nijesam stavila ono za šta nijesam imala dokaze”. Istorija će to pamtiti: kriminalci imaju svoj moral.

Zar onda treba da čudi njen odnos prema aferi Snimak, najeklatantnijem, crno-na-bijelo, dokazu o malverzacijama i zloupotrebama koje se tiču izbornog procesa u Crnoj Gori. Ona je, podsjetimo, cijelu aferu maltene riješila u narednih nekoliko dana, nakon što je iskrsla pred očima cijele ovdašnje javnosti, ali i onih koji se, vani, bave Crnom Gorom i posmatraju je. Brisel, recimo.

Prisjetimo se, tada je njeno tužilaštvo saopštilo kako je izvršilo analizu audio snimka koji svjedoči o petočasovnom toku sjednice Savjeta za sprovođenje izbornog programa DPS-a, te da je ocijenilo da nijedan učesnik sjednice svojom izjavom nije ostvario elemente bića nijednog krivičnog djela koje predviđa Krivični zakonik Crne Gore! Dodali su: ,,Izjave učesnika sjednice cijenjene su i u svijetlu kaznenih odredbi Zakona o finansiranju političkih partija nakon čega je zaključeno, da datim izjavama nijedan od učesnika nije ostvario elemente prekršaja koje propisuje Zakon”. Svi smo čuli sve, ali Čarapićeva je, ipak, stavila tačku: nijesmo čuli ništa.

A onda afera Telekom koja je drmala Crnom Gorom i u kojoj su američke institucije, između ostalih, ,,nacrtale” sestru crnogorskog premijera, advokaticu Anu Kolarević. I tada je Čarapićeva odradila svojski. Kazala je da u slučaju Telekom nema osnova za pokretanje krivičnog postupka!

Nema veze što je pola decenije duga istraga u SAD došla do dokaza da je privatizacija tog preduzeća prošla u znaku korupcije nekoliko vladinih zvaničnika i povezanih lica. Nema veze što su u tom procesu optuženi bivši direktori Mađar Telekoma da su dvojici funkcionera crnogorske Vlade i “sestri visokog Vladinog zvaničnika koja se bavi advokaturom” platili 7,35 miliona eura mita u procesu privatizacije Telekoma Crne Gore 2005. godine. Ništa to za Ranku.

Ona je pričala: ,,Mi imamo obiman materijal, ali ne sve, jer nijesmo dobili sve što smo tražili, ali je činjenica da na osnovu tog obimnog materijala nemamo nijedan dokaz koji bi nam dao osnov da protiv neke odgovorne osobe, u pravcu koruptivnog ili bilo kojeg drugog krivičnog djela, pokrenemo istragu ili krivični postupak. To bismo uradili kao i u svakom drugom slučaju za koji posjedujemo dokaze”.

Nešto ranije, početkom 2012. godine, Čarapić sa svojim tužilaštvom opet je briljirala. Naravno: u očima režima. Naime, nakon što je nešto što se naziva Nacionalna komisija za borbu protiv kriminala zatražila od policije i tužilaštva (na insistiranje direktorica nevladine organizacije MANS Vanje Ćalović) da provjere da li se Brano Mićunović bavi kriminalnim poslovima, iz tužilaštva je stigla informacija da nemaju formirani dosije narečenog čovjeka, koji, kažimo uzgred, slovi za prvog čovjeka ovdašnjeg podzemlja.

Precizno: ,,Državno tužilaštvo nije prikupljalo informacije o tome kojim se poslovima navodno bavi Branislav Brano Mićunović i državno tužilaštvo nema pokrenute postupke protiv ovog lica”, glasila je rečenica koju je Čarapićeva proslijedila tadašnjem predsjedniku Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije, sadašnjem vicepremijeru i ministru pravde Dušku Markoviću. Dakle Čarapićeva nije prikupljala podatke o tome čime se bavi Mićunović. Očigledno je upravo za to i bila postavljena i plaćena.

Veoma ilustrativno djeluje i analiza koju su uradili u MANS-u, a koja se tiče tužilačkih dostignuća i dometa najvećim dijelom za vrijeme Ranke Čarapić. Naime, rezultati istraživanja više od 300 prvostepenih presuda koju je uradila ta NVO demonstriraju da su neuporedivo veće šanse da šumari završe u zatvoru zbog korupcije nego javni funkcioneri! Još više: u njen vakat krivična djela koja nijesu koruptivna činila su 63 odsto zvanične statistike, čiji su podaci uljepšani i fiktivno povećani, notirano je u analizi.

,,Podaci pokazuju da su tužioci zbog korupcije češće gonili zaposlene u privatnom sektoru, nego javne funkcionere i državne službenike. Neobično veliki broj postupaka u javnom sektoru je vođen protiv šumara, čime je uljepšana zvanična statistika. Primjetno je veća efikasnosti i tužilaštva i sudova u postupcima koji se vode protiv privrednika nego u predmetima vezanim za korupciju u javnom sektoru, što takođe uljepšava ukupnu statistiku. Čak i kada tužioci pokrenu postupke protiv javnih funkcionera, oni su mnogo rjeđe osuđeni nego oni optuženi za korupciju na najnižem nivou. Mnogo je veća vjerovatnoća da lugar osuđen za korupciju završi u zatvoru nego javni funkcioner”.

U pauzama ne-rada Čarapićeva je, od kad je preuzela tužilaštvo (2008. godine), u više navrata bila u sukobu interesa. Najkraće: rukovodila je istragama (nije neposredno postupala, ali je kao vrhovna, razumije se, imala konačnu riječ) protiv recimo bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše, pa šefova u Kombinatu aluminijuma, zatim Elektroprivredi Crne Gore …, za vrijeme dok je njen muž Budimir Čarapić (firma Comexport), potpisivao poslovne aranžmane s istim tim firmama.

Tako je radila Ranka Čarapić. Sve sumnje koje idu ka vrhu, pravac – fioka.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo