Povežite se sa nama

MONITORING

KAD PLATA MJESECIMA KASNI: Veresija od života

Objavljeno prije

na

montavar-metalac-strajk

U pretprazničnoj groznici, koja je protekla uz prigodne svečarske riječi premijera o ekonomskom rastu Crne Gore, ostale su gotovo neprimijećene decembarske slike crnogorskih radnika koji su bezuspješno pokušavali da dođu do plata koje im poslodavci duguju.

Slika prva: radnici nikšićkog Metalca tražili su sredinom decembra od zakupca nikšićke fabrike, beogradaske firme Iskra promont, dvije zaostale plate i povezivanje staža od februara prošle godine. Prijetili su zatvaranjem u zgradi nikšićke Opštine i odlaskom za Podgoricu gdje su 2014. godine, pod vedrim nebom, protestovali 20 dana.

,,Direktor, Aleksandar Stablović, nam je platu obećao u petak, pa onda u subotu, pa u ponedjeljak, i više se ne javlja na telefon, ne znamo da li je u zemlji. Ne znamo šta da radimo”, predsjednik Sindikata Metalca Mijo Ćipranić.

Do danas – ništa. Radnici Metalca i njihove dvije zaostale plate, nijesu više novinska vijest.

Slika druga: Radnici nikšićkog Zavoda za građevinske materijale, geotehniku i hemijske analize (ZIGMA), tražili su isplatu 12 zarada, od decembra 2014. Radni staž im nije povezan od kraja 2013.

Pa treća: Radnici Vektra Boke zahtijevali su isplatu tri i po plate koje im se duguju i povezivanje radnog staža za pet godina. Njihove kolege, radnici kolašinskog preduzeću za drvopreradu Vektra Nord koji mjesec ranije zahtijevali su isplatu čak 30 plata. Doprinosi im nijesu uplaćivani od sredine 2010. godine.

Preduzeća u kojima se plata ne prima i duže od godinu u Crnoj Gori nijesu rijetkost. Sve češće zarade kasne i zapošljenim u administarciji u prezaduženim opštinama. Pitanje je: kako se živi bez plate? I još pravi novogodišnja trpeza.

,,Toliko sam dugo u sindikalizmu, a dan danas mi nije jasno kako to, kako ljudi to uspijevaju. U Crnoj Gori je nemoguće živjeti ni sa redovnom ‘dobrom platom’, jer je prosječna zarada skoro duplo manja od potrošačke korpe, a kamoli kad je nema”, kaže za Monitor Srđa Keković, predsjednik USSCG.

Naši sagovornici objašnjavaju – preživljava se zahvaljujući dodatnom poslu, veresiji, rentiranju nekretnine, roditeljima penzionerima ili bogatom rođaku – šta ko ima.

,,Skoro smo se na poslu prisjećali kako je bilo grozno bilo kada nam je plata kasnila pola godine. Suprug radi za platu koja jedva zakrpi račune. Sreća je da su mi roditelji penzioneri, sa relativno pristojnim penzijama. Pozajmljujem od njih. Umjesto da ja njima pomažem. Tu su i ručkovi i večere kod roditelja, veresije. Skrpi se”, priča majka dvoje djece zapošljena u administraciji jedne crnogorske opštine.

Neke od njenih kolega koji nijesu mogli da računaju na penzije roditelja, snalaze se na druge načine. ,,Neki, inženjeri na primjer, rade dodatne poslove privatno, pa uspijevaju da zarade platu mimo državnog posla. Ja sam, nažalost, pravnica “, kaže naša sagovornica.

,,Najstrašnije je”, kaže ona, ,,što je lokalni mentalitet takav da se nemaština krije. ni vi ni komšija nemate ljeba da jedete, al kad on dođe na kafu, pravite se da je frižider pun. U vrijeme dok nijesmo primali platu skoro da nijesmo na poslu ni razgovarali kako ko uspijeva. Nema ni solidarnosti, da se ispomažemo ili udružimo da tražimo svoje. Uglavnom svako za sebe”, kaže naša sagovornica.

,,Ja 15 mjeseci nijesam primala platu”, objašnjava druga majka dvoje djece sa Cetinja, čija je egzistencija takođe zavisila od lokalnog budžeta. ,,Nije radio ni suprug, pa smo, da bi se izdržavali morali da radimo neke dodatne poslove. Muž je prodavao CD-ove”.

Ima još jedan ne baš rijedak ,,izvor pihoda” kad kasni plata, upućuje nas mladić iz Podgorice koji je iskusio kako izgleda kašnjenje plate više mjeseci. ,,Osim roditelja i pozajmica tu je kladionica. Dobar broj ljudi tako dopunjuje budžet. I prazni ga. Samo da se okreće”.

Keković podsjeća da je u Crnoj Gori i nemali broj i onih koji primaju minimalnu zaradu ,,koja je ispod svakog dostojanstva”, te da je isto tako nejasno kako se od takvih zarada, pa i kad se redovno primaju, preživljava.

,,Najniže zarade koje su primali zaposleni u Crnoj Gori bile su one koje su

isplaćivane u visini najniže cijene rada od 55 eura i isplaćivale su se do novembra 2010. Nakon izmjena Opšteg kolektivnog ugovora iz novembra 2010, minimalna zarada povećaan je na 146 eura , a odlukom Vlade iz aprila 2013, na predlog Socijalnog savjeta, na 193 eura, koliko iznosi i danas”.

Minimalne zarade najčešće se primaju u privatnom trgovinskom sektoru. Toliko primi prodavačica nakon 12 sati stajanja za kasom, unošenja džakova, čišćenja i dvije sekunde pauze. Da primaju i manje od minimalca – 160 eura žalili su se svojevremeno i radnici Željezare, ali i drugi radnici srećno privatizovanih firmi.

,,U jednom periodu samo sam radila u prodavnici. Suprug je izgubio posao, a imamo tri sina. Živjeli smo sa 180 eura. Ne znam kako, vjerujte. Kin čorbe i ostale čarolije. Kad nestane ide veresija, pozajmice, a dugovi za dažbine gomilaju se. Onda upadnete u začarani krug iz kog se ne može izaći”, objašnjava jedna od srećnica koje ,,bar imaju platu”.

Keković podsjeća da nijesu u bitno boljoj situaciji i brojni zaposleni u javnom i privatnom sektoru čije zarade se u prosjeku kreću od 250 do 350 eura.

,,Treba povećati iznos minimalne zarade, jer je postojeći ispod dostojanstva. To pitanje je USSCG već pokretalo prema Socijalnom savjetu. Treba povećati i zarade zaposlenim u javnom sektoru koje su ispod prosječnih. Konačno, treba pokrenuti program gradnje socijalnih stanova, koje bi država rentirala zaposlenima koji nemaju riješeno stambeno pitanje, i na taj način ih poštedjela od najvećeg izdatka iz porodičnog budžeta za podstanarsku kiriju”, kaže sekretar USSCG.

On napominje da je USSCG u više navrata predlagao Vladi da nacionalizuje Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju, koji je inače osnovan od kapitala koji su poslodavci bili obavezni da izdvajaju za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih u periodu 2004. do 2006. godine. ,,Želimo da vjerujemo da će ova naša inicijativa, konačno, naići na razumijevanje Vlade”.

Vladajuća koalicija nije do sada imala preveliko razumijevanje prema „gubitnicima tranzicije”.

U parlamentu nijesu prošli predlozi Pokreta za promjene i Demokratskog fronta da se obračun plate koristi kao izvršna isprava, kako bi radnici kojima poslodavci duguju plate mogli odmah da naplate ta potraživanja, bez pokretanja sudskog postupka i čekanja da se završi.

,,To su DPS i SDP odbili. Isto rješenje je prihvaćeno u Srbiji, gdje se primjenjuje već godinu dana”, kaže za Monitor Nebojša Medojević, lider PzP. ,,To rješenje je najefikasnije. Poslodavac bi po zakonu bio dužan da radniku da obračun zarade. Taj papir je u Srbiji sad dovoljan da radnik preko suda naplati plate sa računa preduzeća i da blokira račun. Bez suđenja”.

On podsjeća i na ostale predloge koji nijesu prošli: ,,Predlagali smo i da se neisplaćivanje zarada tretira kao krivično djelo, da zakon o minimalnoj zaradi propiše da ona mora biti minimum polovina od prosječne, kako bi spriječili da se isplaćuje dio plate na ruke. Da kada vlasnik firme pokrene dobrovoljni stečaj, zaostale i neisplaćene zarade radnicima garantuje privatnom imovinom. Sve je odbijeno”.

Rješenje vidi u osnivanju Agencije za platni promet koja bi vršila nadzor nad plaćanjima prema državi i plaćanjima države. ,,Kao što je nekada bio SDK . Tako bi se spriječile isplate zarada bez plaćenih doprinosa i poreza”.

,,Primao je ne primao, nije dobro”, zaključuju naši sagovornici.

Malo je lakše kad premijer objasni zašto još nijesmo dostigli evropski standard, koji on očekuje da ćemo dostići 2060, i da to nije samo kod nas, nego širom Balkana: ,,Naše formalno i neformalno eurizovane ekonomije nijesu u mogućnosti da koriste depresijaciju valute za povećanje konkurentnosti”!

Jasno.

Švajcarski san

Švajcarska bi mogla da postane prva zemlja na svijetu koja će građanima davati platu bez obzira na to rade li ili ne, objavili su mediji pred sam kraj godine. Švajcarci bi za nekoliko mjeseci trebali da na referendumu odluče da li su saglasni da svaki odrasli građanin, zaposleni i nezaposleni, od države dobije fiksni mjesečni dohodak. Predloženo je da mjesečni prihod za odrasle bude 2.300 eura, dok bi penzioneri i djeca dobijali nešto manje. Ideja je da građani više svoga vremena mogu da posvete stvarima koje ih zanimaju, a ne da razmišljaju kako će zadovoljiti osnovne potrebe. Da bi sve to finansirala, Švajcarska bi morala da uvede veće poreze za najbogatije. Švajcarci su u posljednje dvije godine na referendumu odbili najnižu mjesečnu platu i ograničenje plata menadžerima. I vlada u Finskoj je najavila uvođenje dohotka za sve građane od 800 eura. Finci su najavili da će pilot-projekt startovati 2017. Ovaj projekt, podsjećaju mediji, pokrenuli su prvo Holanđani u gradu Utrechtu.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo