Povežite se sa nama

MONITORING

Avion za Berane

Objavljeno prije

na

milanmarkovic

Ozvaničeno je: na predsjedničkim izborima 7. aprila učestvovaće dva kandidata: predstavnik Demokratske partije socijalista Filip Vujanović i nezavisni kandidat Miodrag Lekić.

Izbori će koštati 1,2 miliona eura, od kojih je 800 hiljada predviđeno za sprovođenje izbora, a 400 hiljada za izbornu kampanju. Možda bude nešto jeftinije, jer drugog kruga neće biti. Pobijediće onaj ko bude ima više glasova, ma koliko to glasova bilo.

Predsjednik Crne Gore, prema Ustavu ima nadležnost da predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, ukazom proglašava zakone, raspisuje izbore za Skupštinu, predlaže Skupštini mandatara za sastav Vlade, predsjednika i sudije Ustavnog suda i zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Pored toga, postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu, prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika. I još: dodjeljuje odlikovanja i priznanja, daje pomilovanja. Skupština ga može razriješiti ako Ustavni sud utvrdi da je prekršio Ustav.

U stvarnom životu predsjednička funkcija u Crnoj Gori je protokolarna, osim kad predsjedniku Demokratske partije socijalista Milu Đukanoviću služi kao rezervni položaj.

Predsjedničkog kandidata DPS-a ne podržava dugogodišnji koalicioni partner – Socijaldemokratska partija. Partije manjinskih naroda, i ostale malecke partije uredno izvršavaju dužnosti. Bošnjačka partija je zalegla. Liberalna partija se pridružila. Bezrezervna podrška stigla je i iz Hrvatske građanske inicijative, albanske partije su malo zatezale oko Tuzi, ali je na kraju rješenje odloženo, a podrška obećana.

Nezavisnog kandidata Miodraga Lekića podržavaju Demokratski front, Socijalistička narodna partija, konačno i Pozitivna Crna Gora. S vrha te partije javljeno je: ,,U ime neophodnih političkih promjena u Crnoj Gori, Pozitivna je donijela odluku da kao opoziciona partija podrži opozicionog kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima”. Eto se i to raščistilo: Pozitivna je priznala da je opoziciona partija.

Biračko pravo na ovim izborima imaće 512.715 građana, 1349 manje nego na parlamentarnim u oktobru. Najmanji broj građana koji je izašao na predsjedničke izbore zabilježen je u decembru 2002. – glasalo je oko 210 hiljada građana, upisanih je bilo oko 450 hiljada. Najveća izlaznost zabilježena je u drugom krugu izbora 1997. kada se biralo između predsjedničkih kandidata Momira Bulatovića i Mila Đukanovića. Izašlo je preko 347 hiljada ljudi. Sad je to već istorijski podatak: pravo glasa u drugom krugu na tim izborima imalo je oko 40 hiljada više ljudi nego u prvom.

Sve i kad broj birača ostaje isti, vlast nemilice koristi svaku moguću priliku da stvari udesi u svoju korist. Prosto: njihove zamijeni našima. Iz izbornog štaba Miodraga Lekića u Baru saopšteno je da je u biračkom spisku u tom gradu od parlamentarnih izbora bilo preko pet hiljada izmjena. Član Lekićevog izbornog štaba u Baru, ujedno i član Opštinske izborne komisije Savo Vujošević precizirao je da je riječ o 5.062 promjena, što čini 14,2 odsto biračkog spiska.

,,Za nepunih pet mjeseci imamo u Baru 2.184 osoba koje su izbrisane iz biračkog spiska, dok je novoupisanih 1.924. Čak 1.665 izbrisano je uz navođenje konstatacije da je to učinjeno ‘po sili zakona’, bez iole ozbiljnijeg obrazloženja organa zaduženog za vođenje biračkog spiska”, rekao je Vujošević. On je objasnio da su za 710 osoba izvršene promjene u biračkom spisku, a da je u tabelarnom prikazu promjena nadležni organ konstatovao samo da je riječ o ,,ostalim promjenama”, što je, kako je rekao, posebno nedopustivo.

Lekićevi tvrde da je na djelu ,,stvaranje uslova za brutalnu krađu u korist svog nekredibilnog kandidata” i ,,pripremanje terena za prekrajanje izborne volje građana po svaku cijenu”.

Kampanja teče tako što se kandidati dovikuju s kraja na kraj Crne Gore. S jednog brda Vujanović Lekića pita je li za ili protiv ulaska Crne Gore u NATO, Lekić sa drugog traži da se Vujanović izjasni o organizovanom kriminalu. Tako, naizmjenično.

Gledanje predsjedničkog kandidata DPS-a kako gestikulira i pokušava da bude neposredan, da je pravde, bilo bi svrstano u surove i neuobičajene kazne. A baš se razmahao. Iz dana u dan, odmah iza rečenice kako on vodi pozitivnu kampanju Vujanović kreće sa lelekom: ,,Kaži, Lekiću…”… ,,Neka Lekić kaže kako doživljava politiku prema Kosovu. Neka kaže kako bi glasao da je došao u Crnu Goru 21. maja 2006. godine”.

Istovremeno, valjda zato što njegovu kampanju vodi velikomučenik Svetozar Marović, Vujanovićevi nastupi obiluju hrišćanskom velikodušnošću i praštanjem široke duše Filipove. ,,Obećao sam da ću voditi pozitivnu kampanju, i vodiću takvu kampanju. Braniću se samo u zaštiti moga dostojanstva. Ja ću u ime vas gledati poslanika Lekića narednih pet godina kao predsjednik pravo u oči, mirne savjesti, bez mržnje, znajući da sam oprostio ono što je lično vrijeđanje. Neka mu je prosto, izgubiće ubjedljivo”, poručuje Vujanović. Na pitanja o organizovanom kriminalu neće da odgovara ,,jer to svi znaju”. ,,Mene svi znaju, učinio sam sve da Crna Gora bude država vladavine prava”, poručuje Vujanović. Kad nam je to ,,sve”, kukala nam majka.

Vujanović, po receptu, u Kolašinu sije obećanja o saradnji sa Srbijom, u Plavu ga boli Srebrenica. Pljušte obećanja: ,,Mora se izgraditi magistralni put od Kolašina do Berana, dobio sam obećanje da će krajem ove ili početkom iduće godine početi gradnja, a do kraja 2015. godine ta važna magistrala biće završena”. Gradi se auto-put, put preko Albanije od sjevera do Podgorice, grade se hidroelektrane, listaju šume, cvjeta poljoprivreda, u Berane s neba pada aerodrom. U zemlji u kojoj još ima ko da sluša takve bedastoće, šanse Filipa Vujanovića su ogromne.

Lekić tvrdi da je Vujanović rijedak primjer šefa države koji ima svog šefa te da je ,,pod sjenkom mafijaško-korupcijaškog sistema”. On obećava da će se „boriti za dekrimininalizaciju crnogorskog društva, ekonomski oporavak, izlazak iz moralne krize” i objašnjava da ,,situacija u kojoj predsjednik države ne bi bio neko ko izvršava naloge partije, već je autonoman, može samo koristiti Crnoj Gori”. Prema njegovim riječima, predstojeći predsjednički izbori nijesu ,,duel Vujanovića i Lekića, već konfrotacija dvije Crne Gore”.

Kad se na Ustavom propisanu protokolarnost doda bezličnost Filipa Vujanovića koji predsjednikuje Crnom Gorom punih deset godina – dobije se predsjednik koji povremeno stoji pored restauriranih perjanika. I sluša.

Nakon što je u oktobru, ipak uspjela da okrnji apsolutnu vlast, osvajanje predsjedničke pozicije za opoziciju značilo bi nemjerljivo veći dobitak nego što je samo obavljanje te funkcije.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo