Povežite se sa nama

MONITORING

ANKETA: Razriješiti tužioca zbog slučaja Šarić

Objavljeno prije

na

AZRA JASAVIĆ, ADVOKATICA
Tužilaštvo u rukama organizovanog kriminala?

Tužilaštvo nije neznaveno do ove mjere, zbog čega se nameće pitanje: da li je tužilaštvo u rukama organizovanog kriminala?

Iz Odluke Apelacionog suda u slučaju Šarić i Lončar da se zaključiti da tužilaštvo ne zna da radi svoj posao, neće da zna ili ne smije da zna. Biće da ne smije da zna. Naime, tužilaštvo je Šarića i Lončara okrivilo za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije koje u vrijeme izvršenja nije bilo krivično djelo.

Apelacioni sud dalje navodi da tužilac nije znao da sačini optužnicu jer ne zna šta su obilježja bića krivičnog djela nedozvoljeno držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Za ova dva krivična djela ova sudska stvar je pravosnažno okončana. Presuda je ukinuta samo za krivično djelo pranje novca.

Nakon ovih stavova suda, logično je da državni tužilac podnese inicijativu Tužilačkom savjetu za razrješenje tužioca koji je sačinio sumnjivu optužnicu, koja je kao što vidimo neodrživa. Da li će Vrhovna državna tužiteljka postupiti na taj način ostaje nam da vidimo. Ukoliko se to ne desi, ne može biti govora o ispunjavanju proporuka Evropske komisije iz Izvještaja o skriningu. Pri čemu mislim na činjenicu da je Crnoj Gori od Evropske komisije Izvještajem o skriningu za poglavlje 23 preporučeno da preispita sistem obaveznih uputstava unutar Tužilačkog savjeta.

VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT
Ne može se govoriti o neznanju

Specijalno tužilaštvo je Dušku Šariću stavio na teret krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije koje je propisano izmjenama Krivičnog zakonika iz maja 2010. godine, dakle poslije radnje koja je stavljena na teret Šariću. Takođe, specijalno tužilaštvo je u odnosu na krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga propustilo da u optužnici navede sve elemente bića tog krivičnog djela kako su definisani u Krivičnom zakoniku. Takva optužnica je morala ishodovati oslobađajuću presudu. Po mom ubjeđenju, ne može se govoriti o neznanju na nivou specijalnog tužilaštva, jer ti tužioci imaju i stručne kvalifikacije i dovoljno iskustva. Podsjetiću da se za zamjenika specijalnog tužioca može izabrati lice koje ispunjava uslove za višeg državnog tužioca, što znači da ima minimum 10 godina iskustva na poslovima pravne struke. Zato sam sasvim siguran da se sa puno osnova može sumnjati da je u pitanju nezakoniti uticaj na tužilaštvo, odnosno da se radi o korupciji i to ne samo tužioca koji je postupao u tom predmetu, nego i svih njegovih pretpostavljenih zaključno do samog vrha hijerarhije tužilačke organizacije, jer niko od njih nije preduzeo ništa nakon ove presude.

STANKO MARIĆ, PRAVNIK
Razriješiti sudiju i tužoce

Domaća i međunarodna javnost su upoznate sa odlukom Apelacionog suda da su Duško Šarić i njegovi saradnici oslobođeni optužbe za krivično djelo za koje su optuženi, sa razloga što isto u vrijeme izvršenja nije bilo propisano zakonom kao krivično djelo.

Ako je odluka Apelacionog suda zasnovana na zakonu, očigledno je da su postupajući tužilac i sudsko vijeće grubo povrijedili zakon na štetu optuženih, odnosno osuđenih prvostepenom presudom. Postavlja se ozbiljno pitanje u kojoj mjeri je povrijeđen javni interes, što treba sa posebnom pažnjom ispitati.

Odredbom člana 121. stav 3. Ustava Crne Gore propisano je da se sudija razrješava dužnosti ako nestručno i nesavjesno obavlja sudijsku funkciju. Istovjetno rješenje sadrži i Zakon o državnom tužiocu, u odnosu na razloge za razrješenje državnog tužioca i njegovog zamjenika. Radi se o normama koje obavezuju na razrješenje, što podrazumijeva hitno pokretanje postupka, a ne višedecenijsko ponašanje u ovakvim i sličnim slučajevima, kao da se ništa nije desilo.

Zaboravljen je institut odgovornosti, i sve dok je to tako nema vladavine prava i djelotvorne zaštite ljudskih prava i sloboda i zaštite javnog interesa.

Ako tužilac optuži, a sud osudi lice za krivično djelo koje nije bilo propisano zakonom u vrijeme izvršenja krivičnog djela, a naročito ako to uradi u predmetu koji, zbog svoje težine i značaja za borbu protivu organizovanog kriminala i korupcije, izaziva posebnu pažnju domaće i međunarodne javnosti, stekli su se Ustavom i Zakonom propisani uslovi za hitno razrješenje postupajućeg tužioca i postupajućih sudija u vijeću koje je donijelo prvostepenu odluku. Ovo tim prije ako se radi o svjesnom pogrešnom optuženju i osudi, radi izbjegavanja krivičnopravnog progona, što bi podrazumijevalo i krivičnopravnu odgovornost postupajućih i drugih odgovornih lica u tužilaštvu i sudu.

Kako se radi o razlozima za razrješenje koji su utvrđeni Ustavom i zakonom, a Vrhovni državni tužilac i predsjednik Vrhovnog suda nijesu, u skladu sa obavezama iz Ustava i zakona, pokrenuli postupak za razrješenje odnosnog tužioca i sudija, stekli su se uslovi i za njihovo razrješenje po istom osnovu i po osnovu objektivne odgovornosti.

GORAN RODIĆ, ADVOKAT
Niko ne snosi odgovornost za profesionalne greške

Kao što se desilo i u slučaju Duška Šarića, već više puta sam ukazivao na slične propuste u predmetima ratnih zločina, poznatijih u javnosti kao slučajevi Morinj i Kaluđerski laz. Međutim, sa istim propustima tužilaštva često se srećem i u svom radu na predmetima koji nisu pod većom pažnjom javnosti, npr. optužbe za krivična djela krađe, teške tjelesne povrede, oštećenje povjerioca, povreda prava na rad, ugrožavanje saobraćaja i sl., tako da se prvo može govoriti o površnosti, nestručnosti ili neznanju. Ovo zbog toga što se radi o stvarima koje spadaju u pravnu abecedu i koje bi trebao znati i svaki student prava. Zašto je to tako i zašto niko ne snosi barem profesionalnu odgovornost (jer nije svaki pravnik za posao tužioca ili sudije), o tome bi trebali govoriti oni koji biraju i postavljaju takve pravnike na mjesto tužioca ili sudije. Nesporno je da ovakvi postupci stvaraju nesigurnost kod građana i bitno utiču na povjerenje u rad pravosuđa.

R.M.

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo