Povežite se sa nama

MONITORING

BALKANSKO PODZEMLJE I NADZEMLJE PRED SUDOVIMA U REGIONU: Moć protiv pravde

Objavljeno prije

na

Proteklu sedmicu obilježile su priče o opstrukciji sudskih procesa u naizgled različitim slučajevima, u dvije susjedne države, Crnoj Gori i Kosovu. Dok se ovdje digla prašina oko izgubljenog CD-a sa svjedočenjem Zorana Vlaovića, zaštićenog svjedoka u slučaju ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića, u Prištini je sutkinja Ana Adamska Galant koja vodi proces protiv Nasera Keljmendija, ustvrdila da im sarajevsko pravosuđe otežava i usporava to suđenje.

Radi se o procesima u kojima se naslućuje sprega vlasti i organizovanog kriminala u pozadini, kakvih je više u regionu i koji se odreda opstruiraju, prolongiraju obaranjem presuda i vraćanjem na ponovno suđenje, i konačno okončavaju presudama izvršiocima, bez rasvjetljavanja motiva i imena nalogodavaca zločina. Po obrascu tako se okončali ili ka tome vode procesi od ubistva urednika hrvatskog Nacionala Iva Pukanića, direktora Dana Duška Jovanovića, do procesa braći Šarić i njihovim saradnicima.

Ništa od onih upozorenja analitičara da su hapšenja narkobosova prilika da se rasvijetli veza politike i kriminala. Samo tokom protekle dvije godine brojni procesi su vraćeni nazad, od suđenja Šćekiću, preko procesa Dušku Šariću ili presude Damiru Mandiću za ubistvo Duška Jovanovića koja je ukinuta krajem prošle godine. U Vučićevoj Srbiji je optužbi za ubistvo Pukanića oslobođen Sreten Jocić, a pale su i optužnice za šverc cigareta protiv Stanka Subotića. Suđenje Darku Šariću odloženo je usljed višemjesečnog štrajka advokata, a prva ročišta ukazala su da osumnjičeni narkobos neće reći mnogo.

U međuvremenu, ojačale su veze premijera u regionu, posebno Vučića i Đukanovića, koje je prema tvrdnjama povezao niko drugi do Subotić, čije se ime pominje u nemalom broju gore pomenutih procesa. Nebojša Medojević, lider PzP, Subotića je nedavno označio kao premijera balkanske konfederacije vlasti i kriminala koja, po njemu, vlada regionom.

Da su neke od „grešaka„ u ovim važnim procesima u najmanju ruku sumnjive, pokazuje i najsvježiji slučaj izgubljenog CD-a u slučaju Šćekić. Nakon što je prema prošlonedeljnom objašnjenju sudije Apelacionog suda Dragiše Rakočeviča izgubljen i zato se nije mogao preslušati na posljednjem ročištu, cd je nekoliko dana kasnije naprasno – nađen. Iz Apelacionog suda saopštili su da ipak posjeduju snimak, nakon što je sestra Slavoljuba Šćekića, Slavica Šećkić podnijela krivičnu prijavu protiv sudija u tom slučaju.

Kako je prošlog petka na suđenju saopštio sudija Rakočević, u aprilu 2012. godine sačinjena je službena zabilješka da je taj snimak izgubljen iz spisa predmeta. Porodica Šćekić do prošle sedmice o tome nije bila obaviještena.

,,Apelacioni sud u svom saopštenju kaže sada da su pronašli cd, a da li je tako ja ne znam, jer ja cd nisam vidjela”, kaže za Monitor Slavica Šćekić, sestra ubijenog inspektora i zastupnica porodice Šćekić u tom slučaju. ,,Sud saopštava da će naknadno odlučiti o reprodukovanju snimka a znaju da je samim nereprodukovanjem snimka došlo do bitne povrede odredaba krivičnog postupka. Dakle, oni moraju da reprodukuju snimak i tek tada će se znati da li je on autentičan ili ne”, kaže ona. ,,Moraju isplivati sve prljavštine koje su pravili u predmetu za ubistvo mog brata. Pripremam dopunu krivične prijave u kojoj navodim neke sporne činjenice koje treba da se istraže”.

Inspektor Šćekić ubijen je ispred svoje kuće 30. avgusta 2005. U pozadini ubistva je privatizacija budvanskog hotela Splendid i slučaj bombaških napada na hotel u ljeto 2005. godine, kada je pripremana njegova privatizacija. Splendid je tada od lokalnih anonimnih zakupaca preuzeo KGB- ovac Viktor Ivanjenko. Prije preuzimanja hotela od strane Rusa krenuli su napadi na hotel, nakon čega je Nikšićanin Branislav Brano Mićunović postao stalni stanar hotela.

Vrh pravosuđa kao da nije zainteresovan da rasvijetli pozadinu slučaja i motive ubistva. U decembru prošle godine, policijski inspektor Predrag Vučinić objavio je policijsku zabilješku inspektora Vukote Kartala, koji je prije Šćekića radio na slučaju u kojoj Kartal tvrdi da je po njegovom otkriću nalogodavac bombaških napada na Splendid upravo Mićunović, a izvršioci njegova barska grupa. Taj postupak vodi se odvojeno od ovog slučaja

Na sudu je pak utvrđeno da je Šćekić koji je radio na slučaju bombaških napada ubijen nakon što je došao do dokaza da iza napada na Splendid stoje Saša Boreta i Ljubo Bigović.

Porodica Šćekić optužila je više puta državni vrh da prikriva zločin. To je jedan od procesa u kom su se i do sada potkradale brojne ,,greške”. Osim što suđenje nije vođeno u pravcu rasvijetljavanja motiva ubistva i imena nalogodavaca, pravosuđe je dva puta ukidalo presudu grupi optuženoj za ubistvo Šćekića zbog štamparskih grešaka u presudama. Sudija Lazar Aković javno je tvrdio da je zbog tog slučaja bio pod pritiskom tadašnje državne tužiteljice Vesne Medenice, kume sestre crnogorskog premijera.

Kada je Apelacioni sud konačno potvrdio presudu Višeg suda i sutkinje Biljane Uskoković koja je Sašu Boretu, Ljuba Bigovića, Ljuba Vujadinovića i Milana Čilu Šćekića osudila na ukupno 120 godina zatvora zbog ubistva, Vrhovni sud je odluku prošle godine ukinuo i vratio na ponovni postupak Apelacionom sudu. U ponovljenom postupku čini se da će slučaj ostati bez dokaza na kojima ga je tužilaštvo baziralo. Ključni dokazi, poput prvog svjedočenja Žarka Radulović, direktora hotela Splendid, su isključeni iz predmeta, zbog čega se procjenjuje da se ide ka rušenju osuđujućih presuda optuženima za ubistvo. Sada se ispostavlja da je iz spisa nestajao i drugi ključni dokaz na kojima se bazirao slučaj. Pri tom, valjanost tog dokaza već je poljuljana optužbama da se radi o lažnom svjedoku podmetnutom od strane vrha tadašnje policije Veselina Veljovića, premijerovog bliskog saradnika. S kojim ciljem, gotovo više da nije ni važno.

Slavica Sćekić je optužila istražne organe da nijesu pravdi priveli ni sve izvršioce. Ona je za direktnog izvršioca označila je Vuka Vulevića, koji je u međuvremenu oslobođen optužbi da je učestvovao u ubistvu inspektora Šćekića. Vulevićevo ime pominjalo se u mnogim velikim procesima, pa i u slučaju ubistva Duška Jovanovića. Njemu se međutim nikada nije sudilo za te zločine. Pema pisanju medija, Vulevića su dok je bio u pritvoru posjećivali visoki funkcioneri Službe.

Kao moguća pozadina ubistva Jovanovića pominjalo se pisanje Dana o duvanskoj mafiji, odnosno prenošenje tekstova hrvatskog Nacionala. Za duvanske poslove u Italiji se sudilo: Milu Đukanoviću, Stanku Subotiću, Branislavu Branu Mićunoviću… Duvanske rute su navodno kasnije postale kokainske, a u poslove ušli i Darko Šarić, Naser Keljmendi… Važna imena za pobrojane procese u regionu.

Poznato je da je Šarić imao poslovne veze sa Subotićem, preko njegove Futura plus, koju su kasnije preuzeli Šarići. Prema B92, operativni podaci srpske policije govore da je Subotić sa Šarićem stupio u kontakt kada je u Srbiji protiv njega pokrenuta istraga, zbog šverca cigareta. Njihove kasnije zajedničke transakcije u Prvoj banci braće Đukanović evidentirao je i OCCRP.

Da je u pozadini ubistva Iva Pukanića duvanska mafija o kojoj je Nacional pisao, tvrdilo je više svjedoka u procesu protiv osuđenih za ubistvo Iva Pukanića. Ratko Knežević, bivši šef trgovinske misije Crne Gore u Vašingtonu i kum crnogorskog premijera na svjedočenju u Zagrebu je izjavio da su upozorenja Pukaniću počela nakon prvih tekstova koje je objavio o duvanskoj mafiji. ,,Ubio sam mnoge, ubiću i tebe i Pukanića ako to bude trebalo”, navodno je, prema svjedočenju Kneževića u Županijskom sudu, Subotić izgovorio u telefonskom razgovoru. Knežević je prethodno, u intervjuima, Đukanovića i Subotića javno označio kao šefove balkanske duvanske mafije.

Slučaj je u hrvatskom pravosuđu okončan 2008. Nema nalogodavaca.

Sud nije utvrdio šta je bio motiv grupi ljudi, od kojih su mnogi označeni kao plaćenici za likvidacije u podzemlju, da se udruže kako bi ubili urednika nedjeljnika poznatog po tekstovima o balkanskim duvanskim poslovima. Nije sigurno da je iko od njih ikada uzeo Nacional u ruke.

Istražitelji USKOK-a utvrdili su pak da je svega tri nedjelje uoči atentata na Pukanića, na račun Slobodana Đurovića Kardinala, Jocićevog kuma, leglo misterioznih 780.000 eura. Novac je, pisali su hrvatski mediji, uplaćen sa kompanije General Pioneer sa Limasola. Sumnjalo se da iza te kompanije stoji Darko Šarić a hrvatski mediji pisali su da će USKOK uskoro dobiti i dokaze za to. To se nije desilo.

Jocić je prošle godine oslobođen optužbi za ubistvo u Srbiji, u kojoj su nakon dolaska na vlast Aleksandra Vučića pale mnoge optužnice.

Senad Pećanin, sarajevski politički analitičar ne vjeruje ni da će suđenje Keljemendiju do kraja rasvijetliti veze politike i kriminala, posebno ako ishod bude zavisio od državnih organa BiH.

,,Ukoliko ishod postupka koji se vodi u Prištini bude zavisio od saradnje bosanskohercegovačkih policijskih i pravosudnih institucija, Naser Keljmendi može slaviti. Iako su ovdašnji nadležni državni organi godinama raspolagali informacijama o njemu, Keljmendi je godinama iz Sarajeva i u Sarajevu nesmetano razvijao svoj biznis i prijateljske i poslovne odnose sa moćnim tajkunima i političarima, poput Fahrudina Radončića”, kaže za Monitor Pećanin.

Radončić i Keljmendi su prijatelji crnogorskog premijera. Prvi je umalo privatizovao državnu Pobjedu, a drugi privilegovano poslovao u Crnoj Gori u kojoj ima i brojne nekretnine i neometano kršio urbanističke propise u Ulcinju gdje ima hotel. Ta afera se zataškala nakon što je Keljmendi sa tužilaštvom napravio dogovor, i platio neku sitninu. Valjda je dovoljno platio da pomogne referendum, čime se javno pohvalio.

Radončić, bivši ministar za bezbijednost BiH se sada u procesu u Prištini protiv Keljmendija, o čemu je Monitor pisao, pominje i kao finansijer ubistva Ramiza Delalića Ćele.

,,Kompletan pravosudni i policijski sistem u Bosni i Hercegovini je u funkciji zaštite kriminala vodećih političara i tajkuna i njihove kriminalno stečene imovine, kaže Senad Pećanin. ,,Iz toga razloga pravosudni organi drugih država mogu računati na kooperativnost bh. institucija jedino ukoliko ne postoji mogućnost da se među krivično procesuiranim nađu i bh. šampioni tranzicije.”

Koha Ditore podsjeća ove sedmice da je Sarajevo u slučaju Keljmendi odbijalo da sarađuje sa državnim organima na Kosovu, dok su teškoće imali i organi EULEX-a. Keljmendi je, između ostalog, optužen za organizovani kriminal, teško ubistvo, šverc droge… Mediji su spekulisali da je Keljmendija odao Darko Šarić, protiv koga bi u februara trebalo da se nastavi process u Beogradu. U međuvremenu, ukinuta je presuda Šarićevom bratu Dušku u Crnoj Gori.

U februaru 2013. godine Apelacioni sud je preinačio presudu Višeg suda u Bijelom Polju, pa su Duško Šarić i Jovica Lončar oslobođeni u dijelu koji se odnosi na stvaranje kriminalne organizacije i trgovine drogom. Ostalo im je na teret djelo pranja novca. Postupak je potom vraćen na početak, a Šarić i Lončar na slobodi čekaju ponovno suđenje.

Lončar i Šarić se terete da su novac prali preko dvije banke, Hipo i Prve banke braće Đukanović. Monitor je prvi pisao o sumnjivim transakcijama klana Šarić kao i da je Duško Šarić dobio višemilionski kredit od Prve banke u vrijeme kada je banci braće Đukanović bila zabranjena kreditna aktivnost. Među kreditiranima bio je i Naser Keljmendi.

Blic je pisao i da je Keljmendi čak čuvao Šarića nakon bjekstva, ali i Safeta Kalića, još jednog označenog narkobosa, poznatog po čuvenoj svadbi koja je završila na Jutjubu i prijateljskim vezama sa funkcionerima crnogorske službe, a kome nije kako je najavljeno izrečena presuda u Bijelom Polju. Sudija Vidomir Bošković je odlučio da pruži Kaliću, koji se predao u Beču, priliku da iznese odbranu pred bjelopoljskim Višim sudom, pa će tek nakon toga odlučiti, kazao je.

Kada će to biti ne zna se, pošto je Kalić izručen Njemačkoj.

,,Činjenica koja bi morala da zabrine sve građane regiona je da balkanska konfederacija organizovanog kriminala u ovom trenutku drži u šaci vlade Srbije, Crne Gore, Kosova i BiH”, kaže za Monitor Nebojša Medojević . ,,Pranjem novca stečenog kriminalom kroz ulaganja u ekonomiju, finansiranje političkih partija na vlasti, korumpiranjem djelova bezbjednosnog sistema, policije, tužilaštva i sudova, osnivanjem i finansiranjem medija, balkanska konfederacija postala je ključni centar moći u regionu”, prokomentarisao je on nedavno ocjenu italijanskog Limesa da su Kosovo i Crna Gora mafijaške države.

Dvadeset pet godina kasnije – ništa novo. Kriminal, nesloboda i nacionalističke strasti. Samo je pravda još dalja.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

JAVNE TAJNE POLICIJSKE TORTURE: Kriminalci sa značkom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nasilje i pokušaji da se ono zataška, prepoznatljiv su obrazac postupanja crnogorske policije duže od 30 godina. A možda i danas. Novitet su dokazi o sveprožimajućoj saradnji sa narkoklanovima

 

Crnogorska stvarnost. Dio visokorangiranih policajaca sarađivao je, a neki možda i dalje sarađuju, sa kriminalnim klanovima čiji se pipci protežu od Južne Amerike do Australije. Drugi su mučili ljude, snimali svoje iživljavanje nad uhapšenim/otetim i dijelili snimke na mrežama za koje su, nekada, računali da će ostati van vidnog polja kolega iz policije i konkurentskih organizovanih kriminalnih grupa.

Upućeni pretpostavljaju da su tim snimcima svojim šefovima dokazivali uspješno obavljen zadatak. Analitičari ukazuju kako je među kompromitovanim policajcima bilo i onih koji su pripadali i jednoj i drugoj grupi – korumpiranih i sadistički nastrojenih.

Od sredine marta, zbog navodne saradnje sa kavačkim narkoklanom,  uhapšeno je više bivših i sadašnjih pripadnika crnogorske policije. Počev od pomoćnika direktora Uprave policije zaduženog za borbu protiv organizovanog kriminala Dejana Kneževića, pa do službenika kriminalističko obavještajne analitike iz Bijelog Polja Dragana Kojovića koji je uhapšen u srijedu, dok je pokušavao da napusti Crnu Goru.

Prema dostupnim informacijama, prvi je sarađivao sa kavčanima  a drugi sa kriminalnom grupom specijalizovanom za šverc marihuane. Ta grupa nije koristila Skaj aplikaciju već Anom, konkurentski program koji je u međunarodni svijet kriminala podmetnula FBI, kako bi nadzirala njihove komunikacije i operacije. Otud su dešifrovani podaci stigli u Crnu Goru. Skupa sa onima koje je, vezano za Skaj aplikaciju, dostavio Europol.

Problem je što se u Podgorici ti podaci sporo čitaju a lako gube.

Tek zahvaljujući portalu libertaspress.me, saznali smo da postoje prepiska i fotografije koje pokazuju kako su pripadnici nekadašnjeg Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, pod komandom Mirka Banovića, tokom 2020. hapsili, otimali i zlostavljali ljude. I o tome izvještavali Radoja Zvicera, vođu kavačkog klana.  

Ovaj Odsjek je rasformiran 2021., nakon promjena u izvršnoj vlasti. Treba dodati kako je u to vrijeme (2020.) šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, bio Zoran Lazović jedan od najkontroverznijih pripadnika crnogorske državne i javne bezbjednosti (ANB i UP). On je, takođe,  smijenjen u martu 2021.

Ispostavilo se da je, dobrim dijelom, riječ o već prijavljenim slučajevima policijske torture. Neki su i procesuirani od strane suda. Ali, većina osumnjičenih i optuženih policajaca i dalje radi u UP-u.

,,Početkom ovog mjeseca je jedan od okrivljenih inspektora, Nemanja Vujošević, koji je morao biti suspendovan još u martu prošle godine kada je optužen, čak dva puta nastupio na televizijama kao predstavnik Uprave policije, pa se tako i saznalo da do suspenzije nije došlo, uprkos zahtjevu za njegovu suspenziju koju je Uprava policije ministru dostavila u julu prošle godine”, navodi se u današnjem (četvrtak) saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA) u kome se odnos izvršne sudske vlasti prema policajcima optuženim za policijsku torturu opisuje i skorašnjim primjerom iz sudnice.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IMA LI DOVOLJNO PILOTA U SUSRET SEZONI POŽARA: Prekomandovani u kancelarije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Službi zaštite i spasavanja Herceg Novi strahuju da tokom ove godine neće imati valjanu podršku iz vazduha koja je neophodna da bi se uspješno borili sa vatrenom stihijom. Podsjećaju na „zabranu“ letenja iskusnim pilotima u Vojsci Crne Gore

 

Dolaskom toplijih dana svake godine slična priča – državne službe su nespremne za borbu protiv vatrenih stihija. A požara je iz godine u godinu sve više, pa je ta nespremnost vidljivija i opasnija.

„Blizu je ulazak u novu požarnu seozonu a nema poboljšanja od strane države“, kaže za Monitor Zlatko Ćirović, komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi. Vatrogasci u ovoj bokeljskoj opštini su se protekle godine mjesecima borili sa požarima, a mnoge ne bi uspjeli da ugase da nije bilo pomoći iz vazduha.

Ćirović, koji je inženjer zaštite od požara sa dvodecenijskim stažom u Službi zaštite i spasavanja, uoči početka požarne sezone upozorava: „Imamo hendikep, dva pilota su dobili premještaj iz pilotske jedinice Vojske Crne Gore u pješadiju, a imamo i prelazak iz te jedinice u Direktorat za zaštitu i spasavanje. Znamo da je Vojska bila ključni nosilac za gašenje iz vazduha, a ovu sezonu dočekujemo sa manjkom od četiri pilota“.

On ističe da im je neophodna podrška iz vazduha i podsjeća na iskustvo iz 2017. kada je gorjela Luštica, i kada su vatrogasci bili potpuno nemoćni da nije bilo podrške iz vazduha. „Prepoznali smo da ima nade kada smo vidjeli pilote VCG, dali su se bezrezrevno i bili su heroji. Međutim, od septembra počinje hajka na te ljude i profesionalce. Ne mogu da shvatim da ulažemo u pilote, da bi ih se tako lako odrekli“, naglašava Ćirović.

Smjene o kojima govori Ćirović su se desile 22. avgusta prošle godine, prvog radnog dana nakon što je u Skupštini Crne Gore izglasano nepovjerenje Vladi. Tadašnji ministar odbrane Raško Konjević smijenio je potpukovnika Jovana Radetu sa dužnosti komandanta Vazduhoplovstva VCG, a nakon nekoliko dana smijenjen je i dotadašnji komandir jedine letačke jedinice u VCG – Mješovite eskadrile, major Radovan Perović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Stari teret i novi strahovi 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: Koliko su vazni izbori u nedelju i kako ih vidite?

 

ZARIJA PEJOVIĆ
Hoće to s padom DPS-a

„U nedjelju se završava najduži januar u istoriji“.  Jezgrovitom dosjetkom, moj prijatelj je pretkazao vjerovatan ishod drugog kruga predsjedničkih izbora. Promjena koja će se desiti u nedjelju, nije izraz kadrovskog razvoja unutar sistema, jer Đukanovićeva autokratija nije tolerisala formiranje snažnih političkih figura, kako unutar DPS-a tako i vani…

PAULA PETRIČEVIĆ
Valja obrađivati svoj vrt

Uprkos preovlađujućoj ,,ili-ili” atmosferi nisam ubijeđena u to da su ovi izbori ,,istorijski”, niti da je na sceni nekakava presudna gigantomahija, iako bih zbilja voljela da je tako. Ne slažem se sa tezom da izbor nikad nije bio lakši, meni lično nikada nije bilo teže nego na ovim izborima jer čak ni poražavajuća logika izbora ,,manjeg zla” ovaj put, makar za mene, nije bila primjenjiva. ,,Stisni zube, začepi nos i zaokruži” – to nije izbor na koji pristajem. Dovoljno sam se puta prevarila da bih se sada namjerno pravila neznavenom…

ĐURO RADOSAVOVIĆ, PISAC
Đukanovićev odlazak, prostor za nove ljude i pokrete

Ovi izbori su prekretnica, jer nije mala stvar živjeti pod režimom Mila Đukanovića još pet godina. Ukoliko se konačno skloni sa scene ,biće to prostor za nove ljude, nove pokrete i mogućnost da već jednom zaživi demokratija i smjenjivost političara…

VESKO RADULOVIĆ, ADVOKAT
Poruke i retorika kao 1997.

Predsjednički izbori u nedjelju možda su najneizvjesniji još od predsjedničkih izbora 1997. godine, na kojima je takođe učestvovao jedan od kandidata na ovim izborima, aktuelni predsjednik g-din Đukanović. Nažalost, to nijesu jedine sličnosti sa izborima koji su se desili prije više od 25 godina jer su poruke i retorika kandidata gotovo identični kao i na tim izborima…

STEFAN ĐUKIĆ, ANALITIČAR
Rezultat određuje sudbine DPS-a i PES-a

Nalazimo se u prilično paradoksalnoj situaciji za crnogorsko društvo. Pred nama su izbori koji su sa društvene strane veoma važni, jer će determinisati politička kretanja u narednih par godina (možda i duže) a situacija je sasvim mirna. Kada uporedimo ovo sa izborima 2020. godine, kada smo posljednji put imali izbore u svim opštinama kao da je prošlo 30, a ne 3 godine. Ta opuštenija atmosfera je proizvod toga da promjene nisu strašne, da treba mijenjati i da se treba mijenjati…

 

MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS
Kontinuitet ili ne

Ulazimo u još jedne izbore  u nizu onih koji su se odvili u nesređenom izbornom zakonodavstvu uz veliki proj neusklađenosti i pravnih praznina. Tu su: nesređen registar prebivališta i boraviśta, uz loša rješenja Zakona o prebivalištu i boravištu, kao i nemogućnost utvrđivanja nezakonite dodjele drugog državljanstva, pored crnogorskog, i stalne zavisnosti od podataka zemalja iz regiona. Osujećenost povrđivanja kandidata za predsjednika i politizaciju Državne izborne komisije, koja mora pretrpjeti izmjene i uspostavljanje profesionalizovanog tijela, čije odluke u kontinutetu neće  potpadati pod sumnju u pravnu ispravnost. Nesređen birački spisak, bez mogućnosti provjere matičnih registara iz kojih se izvodi, čini jedan od osnovnih razloga nepovjerenja u cjelokupan izborni proces…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo