Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala pokrenulo je pretkrivični postupak u vezi sa transakcijama Hypo Alpe Adria banke (HAAB). To je dnevniku Vijesti potvrdila specijalna tužiteljica za borbu protiv organizovanog kriminala Đorđina-Nina Ivanović. HAAB je, kako je otkrio Monitor u prošlom broju, poslovala sa Darkom Šarićem te licima i firmama koje se dovode u vezu sa odbjeglim narko bosom, osumnjičenim za šverc 2,7 tona kokaina. Samo u posljednjih godinu- dvije preko HAAB ta lica i firme povezane sa Šarićem izvršile su milonske transakcije, što je predmet provjere Uprave za sprečavanje pranja novca i borbu protiv terorizma.
Veliki broj austrijskih, njemačkih i medija u regionu prenio je pisanje Monitora o sumnjivim transakcijama filijale Hypo Alpe Adria sa Mat company iz Pljevalja, koja je povlačila milionske kredite, za koje su garantovale firme registrovane na of-šor destinacijama, obično kešom. Prvi osnivač Mat-a je Duško Šarić, Darkov brat, a intenzivne transakcije vršene su preko HAAB i nakon što je podignuta optužnica protiv najtraženijeg Pljevljaka.
Frankfurtski mediji se nijesu zaustavili samo na prenosu navoda iz prošlog broja Monitora, već su podsjetili da HAAB u Podgorici, ima uticajne veze. Naveli su da je HAAB registrovala Ana Kolarević, sestra premijera Mila Đukanovića, a da je sam Đukanović sa partnerom od ove banke povukao petomilionski kredit za kupovinu zemljišta na Crnogorskom primorju. Prvi predsjednik Borda direktora bio je Petar Ivanović, sadašnji ekonomski savjetnik premijera.
Priča iz Podgorice, samo je dolila kap na vrelu temu poslovanja HAAB po regionu, Austriji i Njemačkoj.
U Klagenfurtu, sjedištu banke, sve je krajem februara podsjećalo na triler. U akciji koja je trajala nekoliko sati isljednici Zonderkomand (SoKo) su ušli u sjedište Hypo Alpe Adria banke i počeli detaljno da pretražuju sva odjeljenja. Zaplijenjena je opsežna dokumentacija, ali i mnogi kompjuterski fajlovi, djelovi softvera, pa čak i dio hardvera računara iz banke… Slična akcija, ali manjeg obima, ponovljena je i sredinom marta.
Tim poslovima sada se bavi specijalna istraživačka jedinica,
takozvana Soko Hypo koja se sastoji od finansijskih i ekonomskih stručnjaka. Isljednici SoKo pretražuju dokumentaciju o ukupno pet različitih podružnica unutar Hypo grupe na području jugoistoka Evrope, među njima i one u Hrvatskoj.
Istraga je počela prije upada, krajem decembra, pošto je u događaju koji je uzdrmao bankarski svijet u centralnoj i istočnoj Evropi, vlada Austrije preuzela i podržavila HAAB, jer je banka bila na rubu bankrota. Kako, od tada banka uopšte nije sarađivala, pripadnici jedinice SoKo odlučili su se za iznenadni pretres i oduzimanje dokumentacije.
HAAB je prešla u austrijsko državno vlasništvo 14. decembra prošle godine, poslije dugog i mučnog vijećanja, od dotadašnjih suvlasnika – Bavarske pokrajinske banke (BLB, vlasnica 67 odsto), osiguravajućeg zavoda Grave iz Graca (20,5 odsto) i austrijske pokrajine Koruška (12,5 odsto) pošto je banci prijetio stečaj. Savjet je tražen i od predsjednika Evropske centralne banke, Žan Klod Trišea. Prevladalo je mišljenje kako je HAAB – iako tek šesta banka po veličini u Austriji, važna za bankarski sistem zemlje i kako bi njen slom imao dugoročne posljedice, prije svega u regionu centralne i istočne Evrope.
Danijel Gros, direktor briselskog Centra za političke studije (CPS), smatrao je, međutim, da je HAAB trebalo da ode u stečaj. Gors misli da Austriji nacionalizacija HAAB donosi veliki problem koji dugo neće moći da riješi.
Horst Zehofer, sadašnji predsjednik pokrajinske vlade Bavarske, je obećao opsežnu istragu kako se moglo dogoditi da BLB kupuje banku za koju se već uveliko znalo da ima problema. Uzrok se može tražiti kod političara i njegovog prethodnika, Edmunda Stojbera. Stojber je negirao aktivno učestvovanje pri kupovini HAAB, a kada je suočen sa dokazima, priznao je da je u pitanju bila ,,greška”.
Početkom januara je bavarsko državno tužilaštvo saslušalo bivšeg direktora HAAB, Tila Berlina. O detaljima isljednici ćute, čak ne žele ni da kažu da li je Berlin saslušan kao optuženi ili kao svjedok, već je samo objavljeno kako je istraga ,,proširena na nove osobe”, opet ne govoreći o imenima.
Istragom je utvrđeno kako je postojala grupa investitora i investitorskih društava koji su dobro zaradili prodajom HAAB Bavarskoj i ubrali, kako se tvrdi, između 130 i 170 miliona eura. Državno tužilaštvo tek treba da utvrdi da li je sve bilo po zakonima.
Utvrđeno je najmanje šest investitorskih društava koja su direktno ili iz pozadine, učestvovala u tranziciji vlasništva austrijske banke i od toga ubrali dobit. Kod jednog člana tih investitorskih društava se može pratiti trag novca sve do Kajmanskih ostrva na Karibima, prenio je njemački radio Dojče vele (DW).
Krajem marta je pred istražnom komisijom parlamenta austrijske savezne države Koruške počelo svjedočenje. Kako je pisao bečki list Der standard u okviru velike istrage HAAB poziv je upućen na adrese 70 svjedoka, među kojima su i bivši austrijski ministar finansija Karl-Heinz Grasser, predstavnici Austrijske centralne banke, Agencije za nadzor finansijskog poslovanja u Lihtenštajnu, bivši i sadašnji članovi uprave Hypo grupe, koruški državni tužioci i niz političara.
Među svjedocima će biti i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski. Kako piše njemački Der špigel, tadašnji bavarski premijer Stojber je iskoristio i svoje veze s Ivom Sanaderom.
Ovih dana zagrebački mediji su pisali kako je Volfgang Kulterer, bivši predsjednik Uprave HAAB, koji je 2006. podnio ostavku, sada glavni svjedok saradnik austrijskih isljednika koji žele da rasvijetle mutna zbivanja unutar poslovanja banke. Kulterer je navodno u svjedočenju detaljno opisivao i neke aspekte poslovanja Hypo banke u Hrvatskoj.
SoKo, kako pišu hrvatski mediji, istražuje sve poslovne transakcije HAAB u posljednjih 15 godina, a posebno veze koje su s tom bankom imali bivši hrvatski premijer Ivo Sanader, Ivić Pašalić, nekada moćni savjetnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, te general Zagorec. Cilj isljednika je da rekonstruišu pozadinu i otkriju logiku svih slučajeva tzv. cross-border finansiranja. Te su finansijske transakcije išle iz sjedišta banke u Klagenfurtu direktno u Hrvatsku, mimo poslovnica HAAB u toj državi.
U istrazi od početka sarađuju Austrija, Njemačka, Lihtenštajn i Hrvatska. Hrvatska pokušava da rasvijetli ko se obogatio zahvaljujući novcu skupljanom za odbranu Hrvatske početkom 1990-ih, koji je završio na tajnim računima banke u Austriji.
U isljedničkim krugovima, piše Nacional, očekuje se da bi ulasci SoKo u sjedište HAAB u Klagenfurtu mogli dovesti do otkrivanja dosad strogo čuvanih bankarskih tajni zašto su i pod kojim uslovima Pašalić i Zagorec od te banke dobijali više nego obilne kredite za građevinske projekte. Podjednako je interesanta i pozadinu 13 Sanaderovih intervencija u raznim projektima koje je HAAB finansirala. Austrijski isljednici vjeruju da će pronaći dokaze za najmanje četiri slučaja u kojima je, prema njihovim sumnjama, pran novac poslije Sanaderovih intervencija, navodi zagrebački list.
Tužilaštvo u Hrvatskoj, pišu tamošnji mediji, vjeruje da je Zagorac zahvaljujući vezama sa Strajdingerom dobio oko 260 miliona eura kredita, koji su korišćeni kao pokriće za pranje opljačkanog novca za odbranu Hrvatske, koji je ranije iznijet na račune u Austriji, gdje je služio kao tajna garancija za te kredite.
Zagorac se nalazi u hrvatskom zatvoru pošto je iz Austrije izručen po optužbi da je kao bivši pomoćnik ministra odbrane ovlašten za raspolaganje sredstvima za kupovinu oružja i opreme za obranu, otuđio znatnu količinu dragog kamenja.
Po Nacionalu u aferi oko HAAB moglo bi biti otkriveno i pod kakvim je okolnostima kredite od te banke svojevremeno dobivao Miroslav Kutle, kontroverzni hrvatski biznismen. To bi moglo ponovo aktuelizovati više puta spomenuti slučaj kako je bivši premijer Sanader 1990-ih od Kutlea dobio 700.000 maraka kao proviziju za usluge koje mu je navodno ponudio u sređivanju da dobije kredit HAAB.
Koruški poslanik Holub rekao je u intervjuu zagrebačkom Večernjem listu da će biti političkih posljedica u Hrvatskoj pošto bude završena istraga oko afere HAAB.
Sada se u sve uplela i priča iz Podgorice. Nema sumnje, istražitelji u Austriji baviće se i intenzivnim transakcijama HAAB u Crnoj Gori. Šta će tek tu sve izaći na vidjelo.
Povlačenje iz regiona?
Austrijski list Viršaftsblat pisao je u martu da Hypo Alpe – Adria Bank International planira da se povuče sa pet tržišta u regionu. Prema ovom ekonomskom dnevniku, HAAB se povlači iz Mađarske, Bugarske, Crne Gore, Makedonije i Ukrajine zbog restrukturiranja poslovanja.
Banka iz Klagenfurta je brzinom komete postala važan faktor u regionu centralne i istočne Evrope, ali je poslije njene nacionalizacije, koncem prošle godine, izraženo strahovanje da njena zvijezda isto takvom brzinom pada. Istražitelji u Austriji ispituju kakvim se sve poslovima po regionu bavila banka. U posebnom fokusu je Hrvatska i njen nekadašnji premijer Ivo Sanader. Prema nekim informacijama Sanader se iz politike povukao pod pritiskom stranih političkih krugova, koji su mu u Briselu predočili obimnu dokumentaciju o njegovim i poslovima povezanih lica, preko HAAB.
Istraga austrijskih organa bi sada mogla da se proširi i na Crnu Goru, u kojoj su lica i ljudi povezani sa Šarićem, vršili milionske transakcije preko HAAB.
Milan BOŠKOVIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
IN ENGLISH2 sedmice
IN ENGLISH2 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
SVIJET3 sedmice
FOKUS3 sedmice
INTERVJU4 sedmice