Uncategorized
Banka velikih problema
Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala pokrenulo je pretkrivični postupak u vezi sa transakcijama Hypo Alpe Adria banke (HAAB). To je dnevniku Vijesti potvrdila specijalna tužiteljica za borbu protiv organizovanog kriminala Đorđina-Nina Ivanović. HAAB je, kako je otkrio Monitor u prošlom broju, poslovala sa Darkom Šarićem te licima i firmama koje se dovode u vezu sa odbjeglim narko bosom, osumnjičenim za šverc 2,7 tona kokaina. Samo u posljednjih godinu- dvije preko HAAB ta lica i firme povezane sa Šarićem izvršile su milonske transakcije, što je predmet provjere Uprave za sprečavanje pranja novca i borbu protiv terorizma.
Veliki broj austrijskih, njemačkih i medija u regionu prenio je pisanje Monitora o sumnjivim transakcijama filijale Hypo Alpe Adria sa Mat company iz Pljevalja, koja je povlačila milionske kredite, za koje su garantovale firme registrovane na of-šor destinacijama, obično kešom. Prvi osnivač Mat-a je Duško Šarić, Darkov brat, a intenzivne transakcije vršene su preko HAAB i nakon što je podignuta optužnica protiv najtraženijeg Pljevljaka.
Frankfurtski mediji se nijesu zaustavili samo na prenosu navoda iz prošlog broja Monitora, već su podsjetili da HAAB u Podgorici, ima uticajne veze. Naveli su da je HAAB registrovala Ana Kolarević, sestra premijera Mila Đukanovića, a da je sam Đukanović sa partnerom od ove banke povukao petomilionski kredit za kupovinu zemljišta na Crnogorskom primorju. Prvi predsjednik Borda direktora bio je Petar Ivanović, sadašnji ekonomski savjetnik premijera.
Priča iz Podgorice, samo je dolila kap na vrelu temu poslovanja HAAB po regionu, Austriji i Njemačkoj.
U Klagenfurtu, sjedištu banke, sve je krajem februara podsjećalo na triler. U akciji koja je trajala nekoliko sati isljednici Zonderkomand (SoKo) su ušli u sjedište Hypo Alpe Adria banke i počeli detaljno da pretražuju sva odjeljenja. Zaplijenjena je opsežna dokumentacija, ali i mnogi kompjuterski fajlovi, djelovi softvera, pa čak i dio hardvera računara iz banke… Slična akcija, ali manjeg obima, ponovljena je i sredinom marta.
Tim poslovima sada se bavi specijalna istraživačka jedinica,
takozvana Soko Hypo koja se sastoji od finansijskih i ekonomskih stručnjaka. Isljednici SoKo pretražuju dokumentaciju o ukupno pet različitih podružnica unutar Hypo grupe na području jugoistoka Evrope, među njima i one u Hrvatskoj.
Istraga je počela prije upada, krajem decembra, pošto je u događaju koji je uzdrmao bankarski svijet u centralnoj i istočnoj Evropi, vlada Austrije preuzela i podržavila HAAB, jer je banka bila na rubu bankrota. Kako, od tada banka uopšte nije sarađivala, pripadnici jedinice SoKo odlučili su se za iznenadni pretres i oduzimanje dokumentacije.
HAAB je prešla u austrijsko državno vlasništvo 14. decembra prošle godine, poslije dugog i mučnog vijećanja, od dotadašnjih suvlasnika – Bavarske pokrajinske banke (BLB, vlasnica 67 odsto), osiguravajućeg zavoda Grave iz Graca (20,5 odsto) i austrijske pokrajine Koruška (12,5 odsto) pošto je banci prijetio stečaj. Savjet je tražen i od predsjednika Evropske centralne banke, Žan Klod Trišea. Prevladalo je mišljenje kako je HAAB – iako tek šesta banka po veličini u Austriji, važna za bankarski sistem zemlje i kako bi njen slom imao dugoročne posljedice, prije svega u regionu centralne i istočne Evrope.
Danijel Gros, direktor briselskog Centra za političke studije (CPS), smatrao je, međutim, da je HAAB trebalo da ode u stečaj. Gors misli da Austriji nacionalizacija HAAB donosi veliki problem koji dugo neće moći da riješi.
Horst Zehofer, sadašnji predsjednik pokrajinske vlade Bavarske, je obećao opsežnu istragu kako se moglo dogoditi da BLB kupuje banku za koju se već uveliko znalo da ima problema. Uzrok se može tražiti kod političara i njegovog prethodnika, Edmunda Stojbera. Stojber je negirao aktivno učestvovanje pri kupovini HAAB, a kada je suočen sa dokazima, priznao je da je u pitanju bila ,,greška”.
Početkom januara je bavarsko državno tužilaštvo saslušalo bivšeg direktora HAAB, Tila Berlina. O detaljima isljednici ćute, čak ne žele ni da kažu da li je Berlin saslušan kao optuženi ili kao svjedok, već je samo objavljeno kako je istraga ,,proširena na nove osobe”, opet ne govoreći o imenima.
Istragom je utvrđeno kako je postojala grupa investitora i investitorskih društava koji su dobro zaradili prodajom HAAB Bavarskoj i ubrali, kako se tvrdi, između 130 i 170 miliona eura. Državno tužilaštvo tek treba da utvrdi da li je sve bilo po zakonima.
Utvrđeno je najmanje šest investitorskih društava koja su direktno ili iz pozadine, učestvovala u tranziciji vlasništva austrijske banke i od toga ubrali dobit. Kod jednog člana tih investitorskih društava se može pratiti trag novca sve do Kajmanskih ostrva na Karibima, prenio je njemački radio Dojče vele (DW).
Krajem marta je pred istražnom komisijom parlamenta austrijske savezne države Koruške počelo svjedočenje. Kako je pisao bečki list Der standard u okviru velike istrage HAAB poziv je upućen na adrese 70 svjedoka, među kojima su i bivši austrijski ministar finansija Karl-Heinz Grasser, predstavnici Austrijske centralne banke, Agencije za nadzor finansijskog poslovanja u Lihtenštajnu, bivši i sadašnji članovi uprave Hypo grupe, koruški državni tužioci i niz političara.
Među svjedocima će biti i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski. Kako piše njemački Der špigel, tadašnji bavarski premijer Stojber je iskoristio i svoje veze s Ivom Sanaderom.
Ovih dana zagrebački mediji su pisali kako je Volfgang Kulterer, bivši predsjednik Uprave HAAB, koji je 2006. podnio ostavku, sada glavni svjedok saradnik austrijskih isljednika koji žele da rasvijetle mutna zbivanja unutar poslovanja banke. Kulterer je navodno u svjedočenju detaljno opisivao i neke aspekte poslovanja Hypo banke u Hrvatskoj.
SoKo, kako pišu hrvatski mediji, istražuje sve poslovne transakcije HAAB u posljednjih 15 godina, a posebno veze koje su s tom bankom imali bivši hrvatski premijer Ivo Sanader, Ivić Pašalić, nekada moćni savjetnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, te general Zagorec. Cilj isljednika je da rekonstruišu pozadinu i otkriju logiku svih slučajeva tzv. cross-border finansiranja. Te su finansijske transakcije išle iz sjedišta banke u Klagenfurtu direktno u Hrvatsku, mimo poslovnica HAAB u toj državi.
U istrazi od početka sarađuju Austrija, Njemačka, Lihtenštajn i Hrvatska. Hrvatska pokušava da rasvijetli ko se obogatio zahvaljujući novcu skupljanom za odbranu Hrvatske početkom 1990-ih, koji je završio na tajnim računima banke u Austriji.
U isljedničkim krugovima, piše Nacional, očekuje se da bi ulasci SoKo u sjedište HAAB u Klagenfurtu mogli dovesti do otkrivanja dosad strogo čuvanih bankarskih tajni zašto su i pod kojim uslovima Pašalić i Zagorec od te banke dobijali više nego obilne kredite za građevinske projekte. Podjednako je interesanta i pozadinu 13 Sanaderovih intervencija u raznim projektima koje je HAAB finansirala. Austrijski isljednici vjeruju da će pronaći dokaze za najmanje četiri slučaja u kojima je, prema njihovim sumnjama, pran novac poslije Sanaderovih intervencija, navodi zagrebački list.
Tužilaštvo u Hrvatskoj, pišu tamošnji mediji, vjeruje da je Zagorac zahvaljujući vezama sa Strajdingerom dobio oko 260 miliona eura kredita, koji su korišćeni kao pokriće za pranje opljačkanog novca za odbranu Hrvatske, koji je ranije iznijet na račune u Austriji, gdje je služio kao tajna garancija za te kredite.
Zagorac se nalazi u hrvatskom zatvoru pošto je iz Austrije izručen po optužbi da je kao bivši pomoćnik ministra odbrane ovlašten za raspolaganje sredstvima za kupovinu oružja i opreme za obranu, otuđio znatnu količinu dragog kamenja.
Po Nacionalu u aferi oko HAAB moglo bi biti otkriveno i pod kakvim je okolnostima kredite od te banke svojevremeno dobivao Miroslav Kutle, kontroverzni hrvatski biznismen. To bi moglo ponovo aktuelizovati više puta spomenuti slučaj kako je bivši premijer Sanader 1990-ih od Kutlea dobio 700.000 maraka kao proviziju za usluge koje mu je navodno ponudio u sređivanju da dobije kredit HAAB.
Koruški poslanik Holub rekao je u intervjuu zagrebačkom Večernjem listu da će biti političkih posljedica u Hrvatskoj pošto bude završena istraga oko afere HAAB.
Sada se u sve uplela i priča iz Podgorice. Nema sumnje, istražitelji u Austriji baviće se i intenzivnim transakcijama HAAB u Crnoj Gori. Šta će tek tu sve izaći na vidjelo.
Povlačenje iz regiona?
Austrijski list Viršaftsblat pisao je u martu da Hypo Alpe – Adria Bank International planira da se povuče sa pet tržišta u regionu. Prema ovom ekonomskom dnevniku, HAAB se povlači iz Mađarske, Bugarske, Crne Gore, Makedonije i Ukrajine zbog restrukturiranja poslovanja.
Banka iz Klagenfurta je brzinom komete postala važan faktor u regionu centralne i istočne Evrope, ali je poslije njene nacionalizacije, koncem prošle godine, izraženo strahovanje da njena zvijezda isto takvom brzinom pada. Istražitelji u Austriji ispituju kakvim se sve poslovima po regionu bavila banka. U posebnom fokusu je Hrvatska i njen nekadašnji premijer Ivo Sanader. Prema nekim informacijama Sanader se iz politike povukao pod pritiskom stranih političkih krugova, koji su mu u Briselu predočili obimnu dokumentaciju o njegovim i poslovima povezanih lica, preko HAAB.
Istraga austrijskih organa bi sada mogla da se proširi i na Crnu Goru, u kojoj su lica i ljudi povezani sa Šarićem, vršili milionske transakcije preko HAAB.
Milan BOŠKOVIĆ
Komentari
Dugo čekani Dnevni boravak za stare u Kolašinu radio je samo mjesec i po. U lokalnoj upravi i Centru za socijalni rad ne može se dobiti informacija kada bi taj servis mogao biti ponovo dostupan korisnicama
Najstariji Kolašinci ponovo su bez prostora gdje bi mogli da provode određeni dio dana, ali i da dobiju toli obrok i najneophodniju stručnu podršku. Privilegiju da imaju na raspolaganju servis za podršku, pripadnici „trećeg doba” u toj varoši imali su samo od novembra do kraja decembra prošle godine. Najavljivan od 2018, adaptiran dvije godine, Dnevni boravak za stare u Kolašinu zvanično je otvoren u novembru prošle godine. Od Nove godine, vrata tog prostora su zaključana, a trenutno je teško dobiti odgovor na pitanje do kada. Prema nezvaničnim informacijama iz Centra za socijalni rad Kolašin i Mojkovac, resorno ministarstvo, koje je nosilac tog projekta, čeka da se u vođenje servisa uključe ili lokalna uprava ili licencirana NVO.
Dnevni boravci za stare u Crnoj Gori otvarani su u saradnji sa Kancelarijom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, kroz projekat razvoja kapaciteta usluge socijalne zaštite u našoj državi. U okviru tog projekta trajalo je i dugo adaptiranje prostora u Kolašinu. Opština je dugo prolongirala odluku o određivanju lokacije. Sada smatraju da su sve svoje obaveze prema najstarijim sugrađanima završili, ustupajući prostor za Dnevni boravak. U kolašinskoj lokalnoj upravi još ne znaju koje bi trebalo da budu njihove obaveze u funkcionisanju tog servisa. Kako je za Monitor kazao Sekretar za finansije Dragan Bulatović, još nijesu dobili zvanični dopis sa sličnim očekivanjima sa bilo koje adrese. Zbog toga, objašnjava, ne mogu ni kazati da li će Opština i na koji način doprinijeti projektu.
„Lokalna uprava je, skupštinskom odlukom, za potrebe Dnevnog boravka za stare ustupila prostor od 80m2 u zgradi koja je opštinsko vlasništvo. Taj objakat se nalazi u Ulici Jagoša Simonovića. Nemamo, koliko je znam, nikav upit, predlog incijativu ili informaciju o načinima na koje bismo se mogli uključiti u funkcionisanje tog servisa. Obaviješteni smo kad je počeo da radi. Ne znam ništa o zatvaranju niti kako funkcioniše“, kazao je Bulatović.
Na sajtu JU Centri za socijalni rad Crne Gore, uz informaciju o početku rada, piše i da će Dnevni boravak korisnicima u Kolašinu pružati usluge toplog obroka, psihosocijalne podrške, sitnih medicinskih usluga… Takođe i organizovanje društvenih igara, dnevno posluženje, realizaciju radionica u saradnji sa osnovnim školama, orgnizovanje izleta…
Tokom kratkog rada, u Dnevnom boravku bilo je svega nekoliko korisnika. Uglavnom onih koji su u stanju socijalne potrebe. No, njihovo iskustvo govori da je taj servis, čak i u tom kratkom periodu, bio nedostupan mnogima kojima je podrška neophodna.
„Bila sam svega dva dana. Nije bilo loše. Dobijali smo sok, kafu, jedan obrok, koji je donošen iz obližnjeg restorana. Imali smo televiziju i mogućnost za društvene igre. Bilo je toplo i udobno. Međutim, i da nastavi da radi, ne znam kako bih više mogla da dolazim. Ta kuća je u centru grada, a ja živim u prigradskom naselji, dva i po kilometra daleko od centra. Svaki put treba da platim taksi u oba pravca, što nije malo s obzirom na to da sam korinica socijalnih davanja. Uostalom, za taj novac bih mogla bih sebi taj jedan obrok da obezbijedim”, kaže sedamdesetdvogodišnja Kolašinka.
Ona tvrdi da bi trebalo razmisliti i o načinima da se u staračka, i uglavnom samačka domaćinstva, besplatni obrok nekako dopremi, pa da korinici ne moraju dolaziti. Tvrdi i da je čula od ostalih rijetkih korisnika kratkotrajnog rada servisa Dnevnog boraka da im je komplikovano da dolaze svakodnevno.
„Bilo je korisno jer sam se poslije dužeg vremena zatvorenosti u kući, srela sa nekim vršnjacima. Razgovarali smo, gledali TV… Pričali smo o zajedničkim mukama, a nije ih malo. Predugo traju dani kad je čovjek bolestan, star i sam… Nijesu nas obavijetili o zatvaranju Dnevnog boravka, čula sam nešto da je problem plaćati struju, a to bi, valjda, trebalo Oština da radi. Dobro bi bilo da ga ponovo otvore, pa ko može da dolazi, nek’ dolazi, ko ne može, neka sjedi kući, kao i do sada”, priča sagovornica Monitora.
U Opštinskoj organizaciji penzionera Kolašin gotovo da ne znaju ništa o načinu na koji je zamišljen rad Dnevnog boravka. Niko ih, tvrde, nije pitao za savjete niti pokazao incijativu da ih uključi u funkcionisanje. Iako su prostorije Udruženja penzionera i Dnevni boravak u istoj zgradi, kažu da su potpuno neinformisani.
„Dok se prostor uređivao pružili smo tehničku podršku, koliko smo mogli, s obzirom na to da smo u istoj zgradi. To je sve. Čula sam da je ideja da se tamo pružaju usluge starima u stanju socijalne potrebe. Ni to precizno ne znam. U svakom slučaju, podržavamo svaki oblik osnaživanja i pomoći najstrijim, ali uz brižljivo analiziranje njihovih stvarnih potreba. Čini mi se da je to izostalo”, kaže predsjednica kolašinske organizacije penzionera Ljiljana Tatić.
Ona podsjeća na veliki broj starijih ljudi na seoskom području, kojima su, kaže ona, usluge Dnevnog boravka daleko i nedostižne. Tatić kaže da je u Kolašinu oko 1.400 penzionera, te da ni njihov položaj nije zavidan. Potrebana im je, zaključuje ona, višestruka i multidiscplinarna podrška. Objašnjava da je pandemija donijela nove strahove, izolovanost i nove egzistencijalne probleme.
„Podjednako bitno kao i novac za osnovne potrebe je uključivanje starijih u aktivnosti koje su primjerene njihovom zdravstvenom stanju i starosnom dobu. Druženje, zabava, razgovori, izleti… sve bi to upotpunilo i uljepšalo njihovu svakonevnicu. Mi se trudimo, i pored orgraničenih sredstava, da dio tih potreba i zadovoljimo. Međutim, opet, ostaje veliki broj naših vršnjaka izvan toga. Ili su daleko od grada ili su bolesni”, objašnjava ona.
Organizacija penzionera u Kolašinu koristi prostor od oko 80m2, uključujući i kancelariju. No veliki problem je održavanje, zagrijavanje i plaćanje računa za struju. Iz opštinske kase ove godine će biti izdvojeno svega 1.000 eura za to udruženje. Imaju još 400 eura prihoda od članarina. Polovinom novca dobijenog iz lokalnog budžeta, kažu, kupili su drva za ogrjev, a račun za struju im je opterećen i ratama kojima otplaćuju raniji dug. Od Opštine su ove godine tražili oko 5.000 eura. Međutim, taj zahtjev su iz lokalne uprave ocijenili kao neosnovan.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Imate li ideju za novinarsku priču od javnog interesa, želite li da istražujete teme od značaja za Crnu Goru i proces evropskih integracija, vezanih prije svega za Poglavlje 27 i zaštitu životne sredine? Da li hoćete da uz trening i mentore iz zemlje i regiona, rukovodeći se najvišim standardima, razvijete temu koja vas zanima? Hoćete li da se vaša priča objavi u regionu, da se prevede na engleski jezik, dopre do čitalaca van našeg govornog područja?
Ako na ova pitanja odgovorite potvrdno, prijavite svoje ideje za istraživačke tekstove od javnog interesa vezane za proces evropskih integracija. Autori najboljih prijedloga će proći trening, koji će se održati u Crnoj Gori krajem aprila 2021.
Nakon trenga, izvršiće se selekcija. Tri kandidata sa najboljim idejama, novinarskim vještinama i znanjima, uz mentorsku podršku uredničkog tima iz zemlje i regiona, realizovaće svoje istraživačke projekte.
Nakon završetka istraživanja, svi radovi će biti objavljeni na sajtovima CIN-CG-a i BIRN-a, kao i u posebnoj dvojezičnoj publikaciji i e-knjizi.
Pravo apliciranja imaju svi novinari iz Crne Gore sa istraživačkim sklonostima i iskustvom. Pored treninga, mentorske i uredničke podrške, odabrani kandidati dobiće i 1000 eura za rad na pričama (umanjenih za oko 9% poreza na honorare).
Konkurs se sprovodi u okviru projekta Istraživačko novinarstvo, ekološke teME, učešće građana/ki, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.
Prijave sa prijedlozima se šalju do 26. marta 2021. godine, na email: konkurscincg@gmail.com i assistantcincg@gmail.com.
Formulare za prijavu možete preuzeti na ovom LINKU
Ukoliko imate dodatnih pitanja, pošaljite ih na e-mail: konkurscincg@gmail.com ili na assistantcincg@gmail.com.
Komentari
Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city – these were images of everyday life of young people in Podgorica. Closure of schools and one-month home isolation made the teens, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates
The new emergency situation caused by spread of COVID- 9, closure of schools and one month home isolation, made teenagers, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates… Basketball is played on the sports fields in the blocks. “Tracksuit” style can be seen throughout the city.
The situation was completely different before the coronavirus. Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city. Taking photos for Instagram was a favourite sport. Cafés, bookmakers, rare bikers – these were images of everyday life of young people in the capital. Now, after a month long isolation, Podgorica has another, more beautiful face that resembles some European “smart city” with fewer cars, cleaner air and a wide range of alternative traffic.
As high school students told us, before the closure of schools, physical education classes were attended only by students who liked sports. Professors, they said, had an understanding, so they closed their eyes to those who were not interested in sports. The conditions for teaching in high schools range from poor to almost ideal.
– It all depends on the professor. New, young professors insist on work at the beginning, but gradually they also abate. Only those who want, attend physical education classes, mostly guys. I have no need to do that. I spend time learning some other subject with my friends. That's a great option. We have the equipment and space, the conditions in the gym are excellent. We have a lot of sections – skiing, cycling, hiking, swimming which operate at full capacity – said M.M. student of “Slobodan Skerovic” Grammar School.
And while in Grammar School students have the opportunity to socialize and have fun during organised recreational extracurricular activities, in some high schools there are high irregularities, so physical education classes have not been implemented at all.
– During four years of my education, I’ve entered gym only few times. We have almost never had that class. We use that time to take a break from school at a nearby café or to walk. We often see physical education professors sitting in cafés across the school – told us A.P. student of Economic High School “Mirko Vesovic”.
We should seek reasons for avoiding physical education classes, whose impact is vital for adolescents’ psychophysical development, also in breakthrough of new technologies. They captivate youth minds, tying them up to computers and surfing on the Internet.
– There is a sports court in the block, it's great, but it happens that there is nobody to play basketball with, everyone is online and it bothers them to go out – says S.L.
Besides that, teenagers mostly spend time in cafés, playing raffle or filling out bookmaker tickets or just hanging out in the street. Researches show an increase in drug, alcohol and gambling addictions among youth. The age limit for addicts is getting lower every year. It seems that the former campaign Sports against Drugs (2010) would be even more needed for young people today, giving them clearer insight into promising different reality. And maybe coronavirus isolation achieved that much faster.
– A new basketball court was built in the backyard of my building. A lot of kids play there. The courts are much better than before. Finally something starts to change – said M.Z.
Director of “Vaso Aligrudic” Electro-technical High School Veselin Picuric, points out that, thanks to the new young professors, physical education classes take place regularly, as well as that students within this subject have possibility to learn dance basics. He adds that outdoor sports fields were renovated three years ago in cooperation with the Ministry of Sports and are constantly available to recreational athletes in the area. However, the school gym is still inadequate.
– Sports hall, built in the early 70s, is deteriorated and has never been generally reconstructed. The roof leaks, the old wooden windows have collapsed, so we have to repair the floor every year. It is the only sports hall that was not renewed within the Energy Efficiency Program in Public Institutions three years ago. It is used by approx. 3,000 students from Electro-technical, Chemical and Civil Engineering high schools. Those children deserve a normal gym and adequate conditions – explains Picuric.
Despite their different starting positions, the most fortunate ones seem to be those students who have a good elementary school teacher who succeeds in fulfilling his/her mission despite the existing restrictions – to develop good recreational habits in young people through fun and socializing, often with his/her ideas, enthusiasm and extracurricular activities.
– All professors who take kids to competitions do it because they love their job. And it’s not the point to be the first, as some people think, but to participate. I often take kids to watch a game, skiing, swimming… And during this crisis period, physical education takes place on online platforms, and children submit their videos with successfully done exercises. We all do our jobs, but each of us in his/her own way. Guests in the class are also our friends, actors, singers, athletes, who explain children why they love sports. It is important not to experience sports as a competition, but to focus on awakening in children the desire to play a sport. Only then our mission is successful. It is not easy for us, because we are fighting against technology, lack of free time and everything else that makes modern life – said teacher of physical education at Primary School “Pavle Rovinski” Velimir Vlahovic.
It would be good to get good ideas and habits in place, and bad ones to bring to a minimum.
Balloon sports halls as an alternative
School gyms and outdoor courts are not the only places where young people engage in sports activities. During bad weather, young people opt for the use of balloon sports halls, although they are not satisfied with the quality of air inside them. “I prefer open space, it's healthier, only when the weather is bad, I opt for balloon sports halls, though the air is stale inside. Renting is not expensive, it depends, we give from 1.5 to 2.5 euros each – this is not expensive when more people gather to play”, said high school student M.K.
Renting costs are acceptable for children and income from balloon sports halls is used for school purposes. “70% out of income generated from balloon sports halls owned by schools, goes to school and 30% to Fund for Talents of the Ministry of Education”, told us Dijana Lakovic, Director of Elementary School “Pavle Rovinski”.
School management in Grammar School “Slobodan Skerovic” plans to invest income which they generate from balloon sports hall in an innovative way. “The contracts with the owners of balloon sports halls expire next year. Generated profit is used for school purposes. Part of my second mandate development plan includes building of a park space behind the school and possibly, restoring an athletic track”, announced Zoja Bojanic, Grammar School Director.
Reconstruction and construction of halls
The Ministry of Education points out that a lot of money has been invested in construction and reconstruction of the existing sports infrastructure in recent years.
Only last year, 16 projects, concerning reconstruction or construction of gyms throughout Montenegro were carried out, independently or in cooperation with other entities. Sports halls of Primary School “Ristan Pavlovic” in Pljevlja, Maritime High School in Kotor, Primary School “Marko Miljanov” in Bijelo Polje, Primary School “Salko Aljkovic” in Pljevlja, Grammar School in Cetinje, Primary School in Rozaje, Grammar School in Tuzi, Primary School “Blazo Jokov Orlandic” in Bar, Primary School “Oktoih” in Podgorica, Primary School “Orjenski bataljon” in Bijela and many others were equipped, constructed or reconstructed, as well as sports fields in Plav and Gusinje. Reconstruction of sports hall in Grammar School and Vocational High School in Rozaje will start soon, as well as construction of sports hall in Primary School “Lovćenski partizanski odred” in Cetinje.
Irena CEJOVIC
Elena DABETIC
Komentari
DRUGI KRUG: Čiji je rezervoar puniji
JAVNE TAJNE POLICIJSKE TORTURE: Kriminalci sa značkom
IMA LI DOVOLJNO PILOTA U SUSRET SEZONI POŽARA: Prekomandovani u kancelarije
-
Izdvojeno1 sedmicaI POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
-
INTERVJU1 sedmicaEDIN OMERČIĆ, ISTORIČAR, INSTITUT ZA ISTORIJU SARAJEVSKOG UNIVERZITETA: Politički je mit da je SDA bio jedini organizator otpora
-
Izdvojeno4 sedmiceANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS4 sedmicePRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS3 sedmiceULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
INTERVJU4 sedmiceBETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS2 sedmicePRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
DRUŠTVO4 sedmiceGRADONAČELNIK NIKŠIĆA NIJE KRIV ZA IZJAVE O ZLOČINU U SREBRENICI: Negiranje genocida na sudu prihvatljiv način