Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BERANE: NOVA VLAST, NOVA LOKACIJA ZA SMEĆE: Zbogom Vasove vode

Objavljeno prije

na

Berane je očišćeno od smeća koje se u proteklih mjesec dana nagomilavalo na gradskim ulicama, prijeteći zarazom, a dok ovaj broj Monitora ide u štampu, u toku je hitna sjednica lokalnog parlamenta na kojoj će biti određena lokacija za privremeno odlaganje otpada. Novi gradonačelnik Dragoslav Šćekić (SNP) izjavio je da je riječ o lokaciji Semovac, na dvadesetom kilometru od Berana prema Rožajama, na teritoriji opštine Berane.

„Do te lokacije došli smo u komunikaciji s građanima i zajednički ocijenili da je najbolje privremeno rješenje. Kažem privremeno, jer će se otpad tamo odlagati samo do godinu dana, a trajno rješenje je reciklaža”, kazao je Šćekić.

On je napomenuo da je ova lokacija bila u opticaju prije više godina, kada su teren oko Berana obilazili stručnjaci iz Norveške.

„Norvežani su tada kazali da je ovo najbolja lokacija ne samo u Beranama, nego i šire. Samo zlonamjerni bi mogli reći da je to drugačije. Tri kilometra oko ove lokacije nema stambenih objekata, nema nikakvih vodotoka”, objasnio je Šćekić.

Nakon što u lokalnom parlamentu bude usvojeno kao privremena lokacija za odlaganje otpada, ovo mjesto će, kako je rečeno, biti uređeno po svim zakonskim propisima i tek tada će na njemu početi da se odlaže smeće. Ogromne količine otpada koje su se mjerile stotinama kubika i koje su očišćene u noći između utorka i srijede, najprije su dopremane do kruga bivše fabrike celuloze, gdje su pretovarane u kamione mnogo veće zapremine, i tek potom odvožene na privremeno smetlište u jedan od gradova na sjeveru.

Time se i definitivno odustalo od odlaganja otpada na Vasovim vodama u prigradskom naselju Beranselo, što je već godinama bio jedan od ključnih problema u opštini i razlog za nezadovoljstvo i proteste Beranselaca.

Bivša lokalna uprava uporno je insistirala da Vasove vode budu privremeno odlagalište otpada i mjesto gdje će se graditi regionalna deponija, što im je Upravni sud dva puta osporio. Tek pred održavanje lokalnih izbora u ovom gradu visoki funkcioneri Demokratske partije socijalsita saopštili su da se odustaje od ove lokacije i obećali da će obezbijediti novac za odvoz otpada do drugih gradova, kao i za sanaciju smetlišta na Vasovim vodama.

Nakon što su izgubili na izborima, funkcineri DPS ne samo da su zaboravili obećanje, već su otvoreno opstruirali rad komunalnih službi, iako su do formalne predaje vlasti trebali da brinu o čistoći grada. Novi gradonačelnik Berana ranije je zbog toga najavio da će pozvati na odgovornost sve koji su prestali da rade u komunalnim službama i lokalnoj upravi.

,,U Komunalnom i drugim preduzećima čiji je osnivač SO Berane još su na funkcijama kadrovi DPS a grad je zatrpan smećem. Žao mi je što zatičemo ovakvo stanje, ali daću sve od sebe da zajedno s odbornicima i građanima nađemo adekvatno rješenje za deponiju”, kazao je Šćekić.

Kada bude određena nova privremena deponija, u traženju trajnog rješenja, prema ranijim najavama, uključiće se Ekološki pokret Ozon, koji će pokušati da pronađe strane investitore zainteresovane za organizovanje reciklaže, čime bi se količine komunalnog otpada svele na najmanju mjeru.

Direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović potvrdio je da su tu nevladinu organizaciju kontaktirali predstavnici nove lokalne vlasti u Beranama i da su tražili pomoć u pronalaženju kako prelaznog tako i trajnog rješenja za odlaganje otpada.

,,Mi smatramo da za početak treba da se hitno pronađe nova privremena lokacija za odlaganje smeća, i da se zakonski uredi. Mi ćemo poslije toga da se aktivno uključimo u pronalaženje strateškog partnera koji bi gradio manji reciklažni centar za Berane. Spremni smo i da organizujemo donatorsko veče”, kaže Perović.

On je za Monitor otkrio da postoji interesovanje jedne njemačke kompanije koja se bavi tretmanom otpada a koja bi u dogledno vrijeme mogla da se angažuje i zajedno s novom lokalnom vlašću u Beranama riješi problem koji Demokratska partija socijalista nije mogla da riješi osam godina.

Mještani Beransela više su od tri godine bili bitku da se prestane s odlaganjem otpada na Vasovim vodama, gdje je napravljena najveća planina smeća na sjeveru Crne Gore. Organizovali su osamnaest blokada, koje su sve razbijene uz primjenu sile i asistenciju policije. Beranselci su zbog praktično neprestanih blokada izlagani fizičkom zlostavljanju, maltretiranju, kažnjavanju i slanju na izdržavanje zatvorskih kazni. I još se pozivaju na sudska ročišta koja su ranije zakazivana.

U Beranselu i Ekološkom pokretu Ozon smatraju da svi koji su bili u lancu nadležnosti treba da snose odgovornost u skladu s krivičnim zakonom. ,,Lošim upravljanjem i zloupotrebom službenih nadležnosti uticali su da se u velikoj mjeri ugrozi i zdravlje ljudi i životna sredina”.

Naravno, najodgovorniji su čelni ljudi sada bivše lokalne uprave, bivšeg lokalnog parlamenta i komunalne policije, ali treba preispitati i odgovornost čelnih ljudi Uprave policije koji su pružali asistenciju uprkos tome što je bilo očigledno da se koriste protiv žrtava cijele priče a to su mještani MZ Beranselo. ,,Takođe su odgovorni zato što su uticali da se dodatno ugrozi životna sredina i zdravlje ljudi. Odgovornost treba tražiti i u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, zbog upornog izbjegavanja preuzmanja odgovornosti za pogrešan pristup u cijeloj problematici otpada”, smatraju u Beranselu i Ozonu.

Prema njihovom mišljenju, nesaglediva ekološka i velika ekonomska šteta koju dodatno povećavaju sredstva bačena za neupotrebljivu projektnu dokumentaciju, revizije i druga prateća dokumenta poput kontroverznog Elaborata ekspetize, obavezuju da svi oni koji su doprinijeli tome snose odgovornost.

U Demokratskoj partiji socijalista ne razmišljaju o odgovornosti svojih kadrova, ni zbog dugogodišnjeg sukobljavanja s mještanima Beransela, ni zbog ogromne ekonomske štete, ni zbog gomila smeća na beranskim ulicama već čitav mjesec. Oni očigledno još ne mogu da se pomire s porazom koji su doživjeli u ovom gradu i čine sve da opstruiraju nove lokalne vlasti. Nije bez njihovog učešća sada pokrenuta priča kako navodno pravoslavci iz Berana dovoze smeće na vrata Bošnjacima u Rožajama.

Ako prođe svu proceduru, nova lokacija za deponovanje smeća, nalaziće se odmah iza tunela Lokve, u teritoriji beranske opštine.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo