DRUŠTVO
BERANE: NOVA VLAST, NOVA LOKACIJA ZA SMEĆE: Zbogom Vasove vode
Berane je očišćeno od smeća koje se u proteklih mjesec dana nagomilavalo na gradskim ulicama, prijeteći zarazom, a dok ovaj broj Monitora ide u štampu, u toku je hitna sjednica lokalnog parlamenta na kojoj će biti određena lokacija za privremeno odlaganje otpada. Novi gradonačelnik Dragoslav Šćekić (SNP) izjavio je da je riječ o lokaciji Semovac, na dvadesetom kilometru od Berana prema Rožajama, na teritoriji opštine Berane.
„Do te lokacije došli smo u komunikaciji s građanima i zajednički ocijenili da je najbolje privremeno rješenje. Kažem privremeno, jer će se otpad tamo odlagati samo do godinu dana, a trajno rješenje je reciklaža”, kazao je Šćekić.
On je napomenuo da je ova lokacija bila u opticaju prije više godina, kada su teren oko Berana obilazili stručnjaci iz Norveške.
„Norvežani su tada kazali da je ovo najbolja lokacija ne samo u Beranama, nego i šire. Samo zlonamjerni bi mogli reći da je to drugačije. Tri kilometra oko ove lokacije nema stambenih objekata, nema nikakvih vodotoka”, objasnio je Šćekić.
Nakon što u lokalnom parlamentu bude usvojeno kao privremena lokacija za odlaganje otpada, ovo mjesto će, kako je rečeno, biti uređeno po svim zakonskim propisima i tek tada će na njemu početi da se odlaže smeće. Ogromne količine otpada koje su se mjerile stotinama kubika i koje su očišćene u noći između utorka i srijede, najprije su dopremane do kruga bivše fabrike celuloze, gdje su pretovarane u kamione mnogo veće zapremine, i tek potom odvožene na privremeno smetlište u jedan od gradova na sjeveru.
Time se i definitivno odustalo od odlaganja otpada na Vasovim vodama u prigradskom naselju Beranselo, što je već godinama bio jedan od ključnih problema u opštini i razlog za nezadovoljstvo i proteste Beranselaca.
Bivša lokalna uprava uporno je insistirala da Vasove vode budu privremeno odlagalište otpada i mjesto gdje će se graditi regionalna deponija, što im je Upravni sud dva puta osporio. Tek pred održavanje lokalnih izbora u ovom gradu visoki funkcioneri Demokratske partije socijalsita saopštili su da se odustaje od ove lokacije i obećali da će obezbijediti novac za odvoz otpada do drugih gradova, kao i za sanaciju smetlišta na Vasovim vodama.
Nakon što su izgubili na izborima, funkcineri DPS ne samo da su zaboravili obećanje, već su otvoreno opstruirali rad komunalnih službi, iako su do formalne predaje vlasti trebali da brinu o čistoći grada. Novi gradonačelnik Berana ranije je zbog toga najavio da će pozvati na odgovornost sve koji su prestali da rade u komunalnim službama i lokalnoj upravi.
,,U Komunalnom i drugim preduzećima čiji je osnivač SO Berane još su na funkcijama kadrovi DPS a grad je zatrpan smećem. Žao mi je što zatičemo ovakvo stanje, ali daću sve od sebe da zajedno s odbornicima i građanima nađemo adekvatno rješenje za deponiju”, kazao je Šćekić.
Kada bude određena nova privremena deponija, u traženju trajnog rješenja, prema ranijim najavama, uključiće se Ekološki pokret Ozon, koji će pokušati da pronađe strane investitore zainteresovane za organizovanje reciklaže, čime bi se količine komunalnog otpada svele na najmanju mjeru.
Direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović potvrdio je da su tu nevladinu organizaciju kontaktirali predstavnici nove lokalne vlasti u Beranama i da su tražili pomoć u pronalaženju kako prelaznog tako i trajnog rješenja za odlaganje otpada.
,,Mi smatramo da za početak treba da se hitno pronađe nova privremena lokacija za odlaganje smeća, i da se zakonski uredi. Mi ćemo poslije toga da se aktivno uključimo u pronalaženje strateškog partnera koji bi gradio manji reciklažni centar za Berane. Spremni smo i da organizujemo donatorsko veče”, kaže Perović.
On je za Monitor otkrio da postoji interesovanje jedne njemačke kompanije koja se bavi tretmanom otpada a koja bi u dogledno vrijeme mogla da se angažuje i zajedno s novom lokalnom vlašću u Beranama riješi problem koji Demokratska partija socijalista nije mogla da riješi osam godina.
Mještani Beransela više su od tri godine bili bitku da se prestane s odlaganjem otpada na Vasovim vodama, gdje je napravljena najveća planina smeća na sjeveru Crne Gore. Organizovali su osamnaest blokada, koje su sve razbijene uz primjenu sile i asistenciju policije. Beranselci su zbog praktično neprestanih blokada izlagani fizičkom zlostavljanju, maltretiranju, kažnjavanju i slanju na izdržavanje zatvorskih kazni. I još se pozivaju na sudska ročišta koja su ranije zakazivana.
U Beranselu i Ekološkom pokretu Ozon smatraju da svi koji su bili u lancu nadležnosti treba da snose odgovornost u skladu s krivičnim zakonom. ,,Lošim upravljanjem i zloupotrebom službenih nadležnosti uticali su da se u velikoj mjeri ugrozi i zdravlje ljudi i životna sredina”.
Naravno, najodgovorniji su čelni ljudi sada bivše lokalne uprave, bivšeg lokalnog parlamenta i komunalne policije, ali treba preispitati i odgovornost čelnih ljudi Uprave policije koji su pružali asistenciju uprkos tome što je bilo očigledno da se koriste protiv žrtava cijele priče a to su mještani MZ Beranselo. ,,Takođe su odgovorni zato što su uticali da se dodatno ugrozi životna sredina i zdravlje ljudi. Odgovornost treba tražiti i u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, zbog upornog izbjegavanja preuzmanja odgovornosti za pogrešan pristup u cijeloj problematici otpada”, smatraju u Beranselu i Ozonu.
Prema njihovom mišljenju, nesaglediva ekološka i velika ekonomska šteta koju dodatno povećavaju sredstva bačena za neupotrebljivu projektnu dokumentaciju, revizije i druga prateća dokumenta poput kontroverznog Elaborata ekspetize, obavezuju da svi oni koji su doprinijeli tome snose odgovornost.
U Demokratskoj partiji socijalista ne razmišljaju o odgovornosti svojih kadrova, ni zbog dugogodišnjeg sukobljavanja s mještanima Beransela, ni zbog ogromne ekonomske štete, ni zbog gomila smeća na beranskim ulicama već čitav mjesec. Oni očigledno još ne mogu da se pomire s porazom koji su doživjeli u ovom gradu i čine sve da opstruiraju nove lokalne vlasti. Nije bez njihovog učešća sada pokrenuta priča kako navodno pravoslavci iz Berana dovoze smeće na vrata Bošnjacima u Rožajama.
Ako prođe svu proceduru, nova lokacija za deponovanje smeća, nalaziće se odmah iza tunela Lokve, u teritoriji beranske opštine.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu
Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.
Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi
Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.
Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).
Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada). Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?
Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove
Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.
Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.
U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.
Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.
Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični: ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU4 sedmicePAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
FOKUS3 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 danaAKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu
-
DRUŠTVO4 sedmiceHAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
Izdvojeno4 sedmiceKRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini
-
DRUŠTVO2 sedmiceEUROPOL IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja
-
FOKUS4 danaHAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
-
DRUŠTVO4 sedmiceKONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama