Povežite se sa nama

DRUŠTVO

EKSKLUZIVNO: PRVI VOJNI RAPORT IZ PODGORICE O ZLOČINU U ŠTRPCIMA: Svi su znali

Objavljeno prije

na

Nezapamćeni zločin u željezničkoj stanici Štrpci, koji se dogodio prije dvadeset i jednu godinu, opet se našao u žiži javnosti.

Francuska policija uhapsila je 4. aprila bosanskog Srbina Radomira Šušnjara, bivšeg pripadnika paravojnih formacija u BiH, za kojeg se sumnja da je jedan od otmičara voza u Štrpcima.

Tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević izjavio je da tužilaštvo Srbije ,,ima određena saznanja da je to lice učestvovalo u otmici u Štrpcima 1993. godine”.

Petog aprila odbornici bjelopoljskog parlamenta dali su vizu da se žrtvama iz Štrbaca podigne spomenik u Parku pjesnika, u centru grada.

Sjutradan, nevezano za ta dva događaja, Monitor je došao do zanimljivog dokumenta o tom zločinu, koji nosi datum 8. mart 1993. godine. Radi se o povjerljivoj informaciji, koju je pripadnik vojne bezbjednosti iz Podgorice otpravio Upravi bezbjednosti Vojske Jugoslavije. Naslovljena je: ,,Saznanja vezana za otmicu putnika iz voza Beograd – Bar, na ž.s. Štrpci”. Sačinjena je, dakle, nepunih desetak dana nakon zločina u Štrpcima i prema našim izvorima nikada nije javno objavljena.

Podsjetimo: tog 27. februara 1993. godine, iz voza 671 na liniji Beograd -Bar , oteto je i ubijeno 18 civila bošnjačke nacionalnosti i jedan Hrvat. Među njima je bilo i sedam državljana Crne Gore.

Sudski proces koji je u Crnoj Gori vođen povodom ovog zločina, nije ni izbliza rasvijetlio okolnosti pod kojima se on dogodio, a osuđen je samo Nebojša Ranisavljević iz Despotovca. Ranisavljević je pušten iz zatvora 2011. godine, nakon što je izdržao petnaestogodišnju zatvorsku kaznu.

Tokom suđenja utvrđeno je da je otmica bila planirana mjesec dana ranije, kao i da je Željezničko–transportno preduzeće Beograd u više navrata obavještavalo predstavnike Vojske Jugoslavije i Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije o pripremi otmice putnika. Ništa nisu preduzeli.

Zamjenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić izjavio je u februaru beogradskom Blicu da su u otmici učestvovali i pripadnici policije Srbije.

,,Država je žrtvovala svoje državljane, došli smo do frapantnih podataka da su pripadnici policijskih formacija bili učesnici događaja. Oni koji su trebali da štite putnike od drumskih razbojnika – pomogli da se ta otmica izvrši”, kazao je Vekarić.

Vratimo se ,,vojnom raportu” poslatom iz Podgorice u Beograd.

Monitor će u dva nastavka objaviti njegovu sadržinu.

Na kraju tog dokumenta nalazi se ,,Opšti zaključak”, u kojem je još tada sažeto opisan taj zločin, koji su godinama nadležni pokušavali da zataškaju.

,,Otmica je djelo dobro organizovane akcije; oteti putnici su Muslimani. Otmicu je najvjerovatnije izvela paravojna grupa Milana Lukića, a otete putnike najvjerovatnije likvidirala; bez sprege otmičara sa službenim osobljem voza i drugim, otmica ne bi mogla uspjeti; izostala je bilo kakva pomoć otetim putnicima, posebno od onih koji su je morali pružiti: pratioci i osoblje voza; nekontrolisano defilovanje pripadnika paravojnih grupa RS po SRJ, osvetilo se; vješto širenje glasina i dezinformacija među putnicima u vozu doprinijelo je njihovoj zbunjenosti i pasivnosti u vrijeme izvođenja otmice; neiskrenost u saradnji na razjašnjavanju otimice između MUP Crne Gore, MUP Srbije i odgovornih u RS, mogu blokirati rad i rješenje slučaja; nešto ipak škripi u odnosima članica federacije; opšta gluvoća svih subjekata u Crnoj Gori na otmicu, izuzimajući časne, vjerovatno neće proći bez posljedica; ključ rješenja je u Beogradu”.

Na kraju informacije se upozorava da navedena saznanja treba provjeriti i dokumentovati, ali autor informacije je pesimista: ,,Plašim se da se prava istina o otmici neće brzo saznati. Traganje za otmičarima biće dugo i veoma teško. Traganje za otetim putnicima, po svoj prilici biće suvišno, izuzimajući traganje za njihovim grobovima”.

Bio je, nažalost, u pravu.

Informacija sadrži: kopiju saopštenja agencije Tanjug od 28. februara, preko kojeg je crnogorska javnost prvi put saznala o otmici putnika, saznanja iz razgovora sa ,,izvorima – putnicima voza”, ostalim izvorima i od ,,kolega iz MUP-a – nezvanično”, predigru otmice, reagovanja u Crnoj Gori na otmicu i predlog mjera.

U uvodu se navodi da je stigla ,,strašna vijest” da je oteta grupa putnika u Štrpcima. ,,Otmica je izvršena iz voza koji je vlasništvo pravne države SRJ – garanta sigurnosti i bezbjednosti njenih građana. Odgovorni u Crnoj Gori o otmici ćute. Ne vide, ili neće da vide, da je otmica putnika direktna prijetnja miru u Crnoj Gori, da je ona signal za uzbunu. Neće da shvate da fašistička svijest mir užasava, da će teroristi jednog dana morati da se vrate kući”, navodi se u informaciji.

Slijedi osvrt na ,,famozno saopštenje agencije Tanjug”. Iz saopštenja je, kako se kaže u tom dokumentu, posebno uočljivo ,,pozivanje na nezvanične krugove bliske VJ”, da je ,,nepoznata naoružana grupa zaustavila voz na pruzi Beograd – Bar na teritoriji bivše BiH i odvela grupu putnika u nepoznatom pravcu”, te da se u otetoj grupi ,,pored putnika Muslimana (njihov broj se ne zna) nalazilo 8 (osam) Srba i jedan Hrvat”.

Autor informacije potom kaže da se treba zapitati ,,koji su to nezvanični krugovi bliski VJ, koji daju izvještaje Tanjugu, zašto VJ ćuti ako saopštenje Tanjuga nije tačno, ako je otmica izvršena van teritorije SRJ, čije su vlasništvo voz i objekti na pruzi Beograd – Bar, ko obezbjeđuje te objekte, čije je osoblje voza, čija policija i vojska može iz voza skidati građane SRJ, da li to znači da se SRJ odriče ovih objekata u korist BiH itd”, kao i ,,otkud VJ (Tanjugu) podatak o raznolikom nacionalnom sastavu otetih putnika, ako izvor saznanja nije učesnik akcije”.

Slijede svjedočenja petoro putnika očevidaca otmice i saznanja o otmici iz razgovora sa još tri osobe. Taj dio informacije objavićemo u narednom broju Monitora.

U dijelu naslovljenom ,,Predigra otmice” piše:

,,Izbor voza i relacije, za otmicu putnika, nije se dogodio ni slučajno ni neorganizovano.

Da li su sljedeći pokazatelji predigra otmice:

– različitost stavova državnih organa u Crnoj Gori i Srbiji vezano za (ne)ravnopravnost članica federacije, ubiranje carina, raspolaganje deviznim rezervama ili možda različitost pogleda između SPS i DPS;

– raspirivanje nacionalne i vjerske netrpeljivosti između srpskog i muslimanskog življa na području Sandžaka i sjeverne Crne Gore;

– terorističke akcije na radnje, kafiće, kola i druge objekte vlasništvo Muslimana u opštinama sjeverne Crne Gore, posebno u Pljevljima;

– postavljanje rampi na putevima između Srbije i Crne Gore, kojima se doturaju prehrambeni i drugi proizvodi za Crnu Goru”.

Podsjetimo još jednom: sve ovo, i mnogo toga još ružnijeg, dešavalo se u Crnoj Gori tih ratnih devedesetih godina.

Ćutanje državnog vrha

U dijelu Informacije naslovljenim ,,Reagovanja u Crnoj Gori na otmicu putnika” navodi se:
– Zvanična sredstva informisanja prenijela su samo saopštenje agencije Tanjug;
– Predsjednik RCG, predstavnici Vlade i Skupštine RCG – mudro ćute;
– MUP se oglasio saopštivši imena otetih crnogorskih građana, a to su: iz Bijelog Polja Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehmi Bakija i Rifat Husović; iz Podgorice Ismet Babačić i Samir Rastoder (kasnije je utvrđeno da se radi o Jusufu Rastoderu, prim. V.K.) ; iz Bara Senad Đečević;
– Od opozicionih stranaka oglasile su se SDP i LSCG, osuđujući čin otmice;
– Ostali, posebno sindikat, student i omladina, ostali su nijemi, što treba posebno da brine.

Nišan kao simbol žrtve

Za umjetničko rješenje spomenika žrtvama u Štrpcima izabran je rad vajara Zlatka Glamočaka, umjetnika uvrštenog u Svjetsku istoriju skulpture 20. i 21. vijeka. Njegovo idejno rješenje, pod nazivom Sat života, biće visoko tri metra jer, kako je za beogradski Danas nedavno objasnio ovaj umjetnik iz Bara koji stvara u Parizu, svi memorijalni spomenici na svijetu su na neki način obilježje jedne kulture i prostora, pa čak i jezika. Na njegovoj skulpturi uočljivi su ostaci žrtava i njihovih stvari – kostiju, novčića, naočara, dijelova odjeće i obuće, a tu je i Miki Maus. ,,Miki Maus je samo ironija. Trebao bi biti izvor sreće – poklon. A taj izvor sreće, taj poklon, našao se u ostacima nesreće u reljefu zločina. Za osnovu spomenika uzeo sam nišan, kao tradicionalni nadgrobni spomenik Bošnjaka. Drugi razlog zašto baš taj, među mnogim oblicima nišana, uzeo sam onaj koji po svojoj čistoti djeluje sasvim moderno, a u nečemu podsjeća na vječnost egipatskih obeliska. To je onaj nišan koji je već korišćen u Srebrenici i na neki način već je postao simbol žrtve, ne samo u Srebrenici, već i u Višegradu, Bihaću, Zvorniku, Mostaru”, kazao je Glamočak.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo