Povežite se sa nama

DRUŠTVO

RADMILA VOJVODIĆ NOVA REKTORKA UNIVERZITETA CRNE GORE: Ljepše i skuplje

Objavljeno prije

na

Teško da je ikoga iznenadila prošlonedjeljna vijest da su članovi Senata Univerziteta Crne Gore (UCG), ubjedljivom većinom glasova, donijeli odluku da za novu rektorku te državne institucije predlože dekanicu Fakulteta dramskih umjetnosti, profesoricu Radmilu Vojvodić.

Ubrzo je obznanjeno da će Radmila Vojvodić osim što će biti prva žena na čelu Univerziteta biti i prva rektorka koja dolazi sa nekog od umjetničkih fakulteta i nema titulu doktora nauka.

I političari su imali potrebu da prokomentarišu izbor nove rektorke. ,,To pokazuje do kojih zastrašujućih razmjera se na jednom državnom univerzitetu, koji bi morao biti depolitizovan, može širiti idolopoklonstvo i servilnost režimu Mila Đukanovića”, navodi se u reagovanju političke grupacije koju predvodi Milan Knežević, poslanik. ,,Očigledno je režimu i bio potreban neki reditelj da bolje izrežira i dovede do kraja raspad UCG, što je, sudeći po indolentnim profesorima na ovoj začaurenoj naučno-obrazovnoj instituciji, vrlo ostvarivo”.

Jednako kritičan bio je i Srđan Perić iz Pozitivne CG: ,,Više je nego zabrinjavajuća činjenica da se apsolutno sve funkcije i odgovorna mjesta u oblasti prosvjete moraju raspoređivati u krugu od nekoliko ljudi bliskih vlasti, nerijetko i porodično povezanih, koji ne iskazuju baš nikakav kritički odnos prema problemima koje produkuje ta ista vlast”.

Nijesu, podrazumijeva se, svi bili toliko kritični. ,,Nadam se i vjerujem da će gospođa Vojvodić znati da odgovori svim izazovima…”, kazala je za Radio Antena M poslanica SDP Draginja Vuksanović duhovito naglašavajući: ,,Takođe, nadam se da će se na pravi način izboriti sa nepotizmom koji je prisutan na Univerzitetu CG”.

Radmila Vojvodić se sasvim sigurno razumije u nepotizam. ,,Sezonu u Crnogorskom narodnom pozorištu otvorila je premijera predstave Revizor, dvadesetčetvorogodišnjeg Veljka Mićunovića. Radmila Vojvodić, rediteljka, dekanica, direktorica i majka mladog Mićunovića četiri dana kasnije otvorila je ovogodišnje Crnogorsko pozorišno bijenale, predstavom Na ljetovanju. Branislav Mićunović, ministar kulture, suprug i otac zatvoriće sezonu CNP-a predstavom San o svetom Petru Cetinjskom.” , pisao je Monitor u oktobru 2010.

Tek, da se vratimo sadašnjosti i najnovijem profesionalnom angažmanu Radmile Vojvodić.

Pozorišna rediteljka, dramska spisateljica, profesorka, poslovna žena, marketinška stručnjakinja i finansijska ekspertkinja (tragično neuspješna, doduše) dodaće još jednu recku svom popisu nekadašnjih i sadašnjih funkcija: potpredsjednica DANU, predsjednica Udruženja dramskih umjetnika, dekanica Fakulteta dramskih umjetnosti (u dva mandata), članica Upravnog odbora Univerziteta CG i Savjeta za visoko obrazovanje, suvlasnica i direktorka marketinške agencije MAPA (Montenegro advertising and production company), manjinski akcionar i član UO Prve banke u vrijeme kada je poslovno čedo braće Đukanović zaprijetilo da uruši crnogorski finansijski sistem, članica Savjeta Javnog servisa (RTCG), jedan od osnivača Instituta za javnu politiku Vladimira Bebe Popovića…

Ima i onih koji kažu kako zvaničnim funkcijama gospođe Vojvodić treba dodati i one neformalne, ali suštinske iz kojih se crpi stvarna moć. Poput sestra (Anke Vojvodić – nekadašnje gradonačelnice Bara i prve crnogorske ambasadorke u Beogradu), supruga (Branislava Mićunovića – direktora CNP-a, ministra kulture i, najavljuje se, budućeg ambasadora u Srbiji) prijateljica (Mila Đukanovića sa kojim je sarađivala u kampanjama za DPS, Prvu banku i brojne državne institucije).

Na postizborne kritike Radmila Vojvodić je odgovorila preko stranica Pobjede. ,,Odgovornost za ono što kažem i radim uvijek sam preuzimala na sebe, u pedagogiji, i u mojim pozorišnim projektima i u javnim i preduzetničkim angažmanima. Zato sam, reći ću bez lažne skromnosti – poželjan saborac”, sažela je buduća rektorka vlastite profesionalne preporuke.

Potom se osvrnula na kritičare: ,,Dio tih javnih komentara i bombastičnih naslova, koji su pratili i moju kandidaturu i moj izbor suštinski prepoznajem i kao muški šovinizam ili, zapravo, skriveni i frustrirani mačizam. Recidivi palanačkog duha živi su i na svima nama je da se protiv njih borimo, svako u svom domenu. Ja to radim i kroz pedagošku praksu i kroz pozorište za koje pišem i u kojem aktuelno rediteljski djelujem…”.

Izrečena kritika djelovala bi mnogo ozbiljnije kada bi Radmila Vojvodić bila kadra da, makar s vremena na vrijeme, odgovori i na neke od brojnih kontroverzi koje prate njen rad. A one nijesu samo stvar estetike i umjetničkih diskursa. Počesto, stvar je u novcu.

Na sajtu Državne revizorske institucije i danas stoje detalji revizionog izvještaja o radu Ministarstva turizma iz 2009. godine u kom se navodi i kako je Ministarstvo turizma MAPI, na ime nepostojećeg duga, uplatilo 76 hiljada eura.

Iste 2008. godine MAPA je od korisnika državnog budžeta prihodovala 500 hiljada eura. Istovremeno, kao članica Odbora direktora od Prve banke Vojvodićeva je dobila kredit za kupovinu poslovnog prostora površine 240 kvadrata. Prva je, iste godine, sa 100 hiljada eura sponzorisala i prvu crnogorsku operu Balkanska carica, u režiji – Radmile Vojvodić. Potom su građani Crne Gore sponzorisali Prvu banku. Sa makar 44 miliona eura.

O ciframa Vojvodićeva ne govori. A samo je priprema njene predstave Na ljetovanju državu koštala 270 hiljada eura. Gradsko pozorište za taj novac pripremi, u prosjeku, pet predstava.

,,Visoko obrazovanje je postalo dio biznis kulture i to je globalni problem”, kaže buduća rektorka pripremajući se za preuzimanje dužnosti. ,,Stabilno finansiranje jeste osnov svemu, ali moramo mnogo toga uraditi u pronalaženju specifično našeg modela u odnosu na model modernog tzv. tržišnog evropskog univerziteta”.

Slijedi poenta: ,,Moramo prilagoditi vlastiti model Univerziteta održivom modelu razvoja države Crne Gore. I hoćemo…”. Sve će, dakle, biti podređeno interesima vladajuće elite okupljene oko premijera Đukanovića. Samo će, možda, reklame biti ljepše. I skuplje.

Brendiranje i(li) performans

,,U zemlji u kojoj je Slavoljub Stijepović ministar prosvjete, uopšte ne treba da čudi izbor Radmile Vojvodić za rektorku najznačajnije obrazovne institucije u državi”, kaže za Monitor Branka Bošnjak, profesorica na Univerzitetu Crne Gore (UCG) i funkcionerka Demokratskog fronta (DF). Profesorica Bošnjak je uzgred jedina od oko dvadeset profesora UCG koja se odazvala našoj molbi da sa čitaocima Monitora podijele svoja očekivanja od buduće rektorke. ,,Iz dosadašnjeg rada gospođe Vojvodić mogu da pretpostavim da ćemo u studentskim učionicama i amfiteatrima gledati predstave iz repertoara novopečene rektorke, da će marketinški biti uloženo puno u brendiranje UCG i da će vjerovatno taj posao odrađivati njena MAPA i da će Rektorat biti za nijansu ljepši”, kaže Branka Bošnjak. ,,Mislili su da je dobar marketing od presudnog značaja i za tzv. najstariju banku, pa su uspješno uzdrmali finansijski sistem cijele zemlje. Ali, pošto su profesori UCG glasali gospođu Vojvodić biće, valjda, da oni smatraju kako je jedan ovakav vid performansa neophodan za dobro Crne Gore”.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo