Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BRANICI VLASTI: Strateški intelektualci

Objavljeno prije

na

Kao svjećice na torti oligarhije: prošlog petka sedmostruki premijer Milo Đukanović, koji troši 24. godinu na vlasti, organizovao je u Vladi savjetodavni sastanak sa grupom intelektualaca i javnih ličnosti, sa njih tačno 24! Slučajnost ili sudbina, svejedno, logika domaćina je očigledna: grupa u javnosti manje ili više prepoznatih i lojalnih djelatnika specijalizovanih za crnogorske teme (istoimeni je serijal na TVCG), za Đukanovićevim stolom, između ostaloga može biti dobra poruka javnosti za izuzetno važne izbore u Podgorici, na koje DPS ide bez SDP-a, poslovično zaintresovanog za crnogorske teme. Dugoročnije za još nešto: šminkanje prljavog lica režima.

Za neznavene i nezaintresovane to može biti simpatična, marketinška slika: Đukanović, otac nacije, sa intelektualcima raspravlja o budućnosti društva i države. Razmjenjuje mišljenja – kako je notirano u saopštenju Vladinog Biroa – o strateškim pravcima daljeg razvoja Crne Gore, posebno u kontekstu njenog državnog, nacionalnog, ekonomskog i kulturnog identiteta.

Đukanović – kojeg raspoloživi podaci i svjedočenja pozicioniraju kao glavnu kariku organizovanog kriminala u zemlji, te smetnju razvoju nezavisnih institucija i funkcionalne pravne države – na početku sastanka ukazao je na značaj institucionalnog razvoja i jačanja pravne države! Pa ošinuo: ,,Želimo da otvorimo i stimulišemo dijalog kroz ovakve i druge forme, što bi poslužilo kao stimulans i putokaz u definisanju najboljih politika za brže prevazilaženje brojnih naslijeđenih i aktuelnih problema i ograničenja s kojima se suočava savremeno crnogorsko društvo”.

Narečeno je ono što se oficijelnim putem moglo doznati sa skupa kojem su, osim Đukanovića, prisustvovala 24 javna djelatnika, tri ministra – prosvjete, nauke i kulture: Slavoljub Migo Stijepović, Sanja Vlahović i Branislav Mićunović, zatim, premijerov najodaniji čovjek Milan Roćen i, konačno – šef Biroa za odnose sa javnošću i bivši prvi čovjek Pobjede, specijalac za medije Srđan Kusovac.

Kakav je karakter skupa, ipak najbolje oslikava pregled spiska gostiju: Novak Adžić, Živko Andrijašević, Slobodan Backović, Miran Begić, Marko Camaj, Sehad Čekić, Draško Đuranović, Pavle Goranović, Zuvdija Hodžić, Ivan Jovović, Janko Ljumović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Goran Nikolić, Dragutin Papović, Milorad Popović, Saša Popović, Aleksandar Radoman, Radovan Radonjić, Dragan Radulović, Igor Rakčević, Nenad Šoškić, Darko Šuković i Radmila Vojvodić.

Bacimo pogled. Kako se Novak Adžić, pravnik u odori istoričara, ne bi odazvao? U Đukanoviću vidi – jasno je to nakon barem jedne odgledane emisije koju uređuje na TV Monteni, Istorijske paralele – velikana crnogorske istorije. Adžić je na čelu Zavoda za intelektualnu svojinu. Tu mu je i supruga Darinka. Ona je zadužena je za muziku: Prava autora muzike.

Došao je i istoričar Živko Andrijašević iako je nedavno formalno pošao: januara ove godine razriješen je dužnosti savjetnika predsjednika Vlade za nacionalnu politiku, na lični zahtjev.

U intelektualnoj reprezentaciji, još je jedan Đukanovićev bivši savjetnik, za kulturu, Pavle Goranović. Sada na poziciji direktora Zavoda za školstvo, na koju ga je predložio, takođe na sastanku prisutni, ministar prosvjete i nauke Slavoljub Stijepović. Pisac je bio i u sastavu programskog tima izložbe Riječ, slika, neprijatelj, u izvedbi Đukanovićevog glavnog medijskog spin doktora Vladimira Popovića Bebe. Goranović koji se, između ostaloga, bavi književnom kritikom, nema sluha za onu političku.

Pojavio se i Slobodan Backović: od 2003. do 2008. godine ministar prosvjete i nauke, pa potom i ambasador Crne Gore u Rusiji, član CANU, sada – rektor privatnog Univerziteta Mediteran. Bio je zadužen za Đukanovićeve reforme obrazovanja, predsjednik Komisije za reformu osmogodišnje škole.

Prisutan i novinar Darko Šuković, urednik radija Antena M i emisije Živa istina koja se emituje istovremeno na dvije televizije, Prva i Atlas, a po potrebi i na trećoj, TVCG! Da je njegovo novinarstvo vrednovano u vrhu vlasti pokazuje i podatak da je Antena M od reklama državnih institucija rezervisanih za elektronske medije pretprošle godine inkasirala ubjedljivo najviše – skoro 95 odsto ukupnog novca, precizno – 24,5 hiljada eura! Za mnogostruko popularniju TV Vijesti izdvojeno je tek hiljadu eura, od Ministarstva nauke.

Odazvao se još jedan novinar, takođe miljenik režima, Draško Đuranović. I njegovom portalu Analitika dobro ide sa budžetom. Pisali smo: 2012. godine, portal koji vodi Đuranović, od Vlade i Skupštine dobio je najveći dio novca rezervisanog za reklame na portalima, 26,38 hiljada eura. Nesrazmjerno posjećeniji sajtovi Vijesti i Café del Montenegro dobili su – nula. Svojevremeno, dug od 800.000 eura koji je napravila firma za distribuciju štampe u vlasništvu njegove supruge, Bega press, država je prebacili na građane.

Đuranović je tokom emisije U raljama života, nakon sastanka kod Đukanovića, kazao kako je potpuna zabluda da su na tim sastancima neka unisona razmišljanja. Vrvi od različitosti, puca od kritike.

Kazao je i da je to od 2001. godine peti ili šesti sastanak takvog tipa: ,,2001. godine ja sam bio takođe pozvan. I 2003. je bio koliko se sjećam sličan sastav. Nisam prisustvovao tom sastanku zato što sam u međuvremenu, možda je to razlog, ne znam, tražio Đukanovićevu ostavku baš u Vili Gorica, pa sam preskočio taj sastanak”. Eto kriterijuma za poziv na sastanke kod Đukanovića: kada je nešto zakritikovao, Đuranović nije bio pozvan. Kasnije se – popravio.

Za stolom, tik pored Đuranovića, sjedjela je kandidatkinja za novog rektora Radmila Vojvodić. Nedaleko od nje bio je i suprug, odlazeći minister – dolazeći ambasador u Beogradu, Branislav Mićunović, koji ju je i formalno predložio za ono što je potom postala – istaknuta kulturna stvarateljka. Uz supružnike, po običaju, bio je i prvi čovjek CNP-a, Janko Ljumović.

Nije izostao ni dekan Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja, vajar Nenad Šoškić. Član Glavnog odbora DPS-a. Početkom prošle godine bio je zapažen na početnoj konvenciji predsjedničkog kandidata Filipa Vujanovića u Baru. Šoškić je grmio: „Dobar, pošten, vrijedan, pravičan, pametan – sinonimi su za ime Filip Vujanović. Siguran sam da će građani Bara, građani Crne Gore, kao i do sada prepoznati istinske vrijednosti.” Umjetnost.

Za stolom je i književnik Milorad Popović. Popović je, kao i gorepomenuti Goranović, član programskog odbora konferencije Riječ slika neprijatelj, pod dirigentskom palicom Vladimira Popovića. I Popovića, Milorada, simpatiše vrh režima. Zabilježili smo nedavno: odlukom Ministarstva kulture o raspodjeli para za sufinansiranje stvaralaštva, kojom je predviđeno sufinansiranje 139 projekata sa 670.720 eura, Popovićev Cetinjski Otvoreni kulturni forum (OKF) apsolutni je šampion po iznosu koji mu je od Ministarstva namijenjen, 60.500 eura.

Tu je još jedan iz Bebine plejade, Sehad Čekić, osnivač Instituta za javnu politiku. Čekić od 2005. godine radi na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, na predmetu Filmska produkcija. Dekanica: na skupu prisutna Radmila Vojvodić.

Prisustvo je potvrdio i Igor Rakčević, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Definitivno ga je, osim nespornih umjetničkih dostignuća, preporučila izjava glede izložbe Riječ, slika, neprijatelj¸za koju je kazao da predstavlja medijsku i kulturu dijaloga: ,,Svakako, radi se o dobrom i uspjelom pokušaju da se stvari na medijskoj sceni smire i definišu u primarnom kontekstu.”

Đukanoviću su se odazvali i predstavnici mlađe generacije, itekako pogodni da godinama i talentom možda i ponajviše (svjesno ili nesvjesno) doprinesu pranju šefove biografije: Miran Begić, mladi i renomirani crnogorski violinista, dekan Muzičke akademije na Cetinju; Dragutin Papović, istoričar; Aleksandar Radoman, iz Instituta za crnogorski jezik i književnost.

Zamjenik glavnog urednika dnevnika Vijesti Neđeljko Rudović, na televiziji Atlas, kazao je da sastanak kod premijera sa sobom nosi nekoliko interesantnih poruka. Prva, prisustvovao je ministar prosvjete Slavoljub Migo Stijepović, nosilac liste DPS-a za izbore u Podgorici. Druga, nije prisustvovao lider SDP-a Ranko Krivokapić, iako je upravo on organizovao posljednji sastanak takve vrste, septembra 2011, kada je Đukanović bio pored njega. I treća, važna poruka: nije bio niko ko je spreman za suštinsku kritiku vlasti.

Predstava za vođu i zbog vođe.

Balša Brković, pisac
Režimski hepening

Ovakvi režimski hepeninzi imaju samo jedan smisao: vrh režima želi da stvori utisak o tome da ima nepodijeljenu podršku intelektualaca… Ne mislite valjda da Đukanovića i njegove pajtaše zaista zanima što o bilo čemu misle crnogorski podobni intelektualci? Žele da stvore utisak o podršci intelektualaca da bi time diskvalifikovali one koji misle drugačije, odnosno svoje kritičare. Naravno, uz nekoliko izuzetaka, onaj spisak podobnih sve sam sobom objašnjava. Intelektualci koji djeluju kao režimski advokati makar su dio objašnjenja kako je moguće da se Univerzitetu Crne Gore dešava ovo što se ovih dana dešava. No, kad se sjetim nedavnih spiskova sa isplatama koje odrezuju komisije Ministarstva kulture, slika nekako postaje kompletnija i jasnija. Naime, tamo je bio najveći broj intelektualaca koji ne smiju odbiti ovakav poziv. To najbolje i najpotpunije govori o njima i njihovoj poziciji. Neki od njih čak ni Mugoši ne mogu (ne smiju) da se odgovore, a kamoli Đukanoviću. Šteta što na derneku nije bio i Šarić, a i ostali iz te ekipe. Moguće da bi time bila podignuta intelektualna razina skupa.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo