Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BRANICI VLASTI: Strateški intelektualci

Objavljeno prije

na

Kao svjećice na torti oligarhije: prošlog petka sedmostruki premijer Milo Đukanović, koji troši 24. godinu na vlasti, organizovao je u Vladi savjetodavni sastanak sa grupom intelektualaca i javnih ličnosti, sa njih tačno 24! Slučajnost ili sudbina, svejedno, logika domaćina je očigledna: grupa u javnosti manje ili više prepoznatih i lojalnih djelatnika specijalizovanih za crnogorske teme (istoimeni je serijal na TVCG), za Đukanovićevim stolom, između ostaloga može biti dobra poruka javnosti za izuzetno važne izbore u Podgorici, na koje DPS ide bez SDP-a, poslovično zaintresovanog za crnogorske teme. Dugoročnije za još nešto: šminkanje prljavog lica režima.

Za neznavene i nezaintresovane to može biti simpatična, marketinška slika: Đukanović, otac nacije, sa intelektualcima raspravlja o budućnosti društva i države. Razmjenjuje mišljenja – kako je notirano u saopštenju Vladinog Biroa – o strateškim pravcima daljeg razvoja Crne Gore, posebno u kontekstu njenog državnog, nacionalnog, ekonomskog i kulturnog identiteta.

Đukanović – kojeg raspoloživi podaci i svjedočenja pozicioniraju kao glavnu kariku organizovanog kriminala u zemlji, te smetnju razvoju nezavisnih institucija i funkcionalne pravne države – na početku sastanka ukazao je na značaj institucionalnog razvoja i jačanja pravne države! Pa ošinuo: ,,Želimo da otvorimo i stimulišemo dijalog kroz ovakve i druge forme, što bi poslužilo kao stimulans i putokaz u definisanju najboljih politika za brže prevazilaženje brojnih naslijeđenih i aktuelnih problema i ograničenja s kojima se suočava savremeno crnogorsko društvo”.

Narečeno je ono što se oficijelnim putem moglo doznati sa skupa kojem su, osim Đukanovića, prisustvovala 24 javna djelatnika, tri ministra – prosvjete, nauke i kulture: Slavoljub Migo Stijepović, Sanja Vlahović i Branislav Mićunović, zatim, premijerov najodaniji čovjek Milan Roćen i, konačno – šef Biroa za odnose sa javnošću i bivši prvi čovjek Pobjede, specijalac za medije Srđan Kusovac.

Kakav je karakter skupa, ipak najbolje oslikava pregled spiska gostiju: Novak Adžić, Živko Andrijašević, Slobodan Backović, Miran Begić, Marko Camaj, Sehad Čekić, Draško Đuranović, Pavle Goranović, Zuvdija Hodžić, Ivan Jovović, Janko Ljumović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Goran Nikolić, Dragutin Papović, Milorad Popović, Saša Popović, Aleksandar Radoman, Radovan Radonjić, Dragan Radulović, Igor Rakčević, Nenad Šoškić, Darko Šuković i Radmila Vojvodić.

Bacimo pogled. Kako se Novak Adžić, pravnik u odori istoričara, ne bi odazvao? U Đukanoviću vidi – jasno je to nakon barem jedne odgledane emisije koju uređuje na TV Monteni, Istorijske paralele – velikana crnogorske istorije. Adžić je na čelu Zavoda za intelektualnu svojinu. Tu mu je i supruga Darinka. Ona je zadužena je za muziku: Prava autora muzike.

Došao je i istoričar Živko Andrijašević iako je nedavno formalno pošao: januara ove godine razriješen je dužnosti savjetnika predsjednika Vlade za nacionalnu politiku, na lični zahtjev.

U intelektualnoj reprezentaciji, još je jedan Đukanovićev bivši savjetnik, za kulturu, Pavle Goranović. Sada na poziciji direktora Zavoda za školstvo, na koju ga je predložio, takođe na sastanku prisutni, ministar prosvjete i nauke Slavoljub Stijepović. Pisac je bio i u sastavu programskog tima izložbe Riječ, slika, neprijatelj, u izvedbi Đukanovićevog glavnog medijskog spin doktora Vladimira Popovića Bebe. Goranović koji se, između ostaloga, bavi književnom kritikom, nema sluha za onu političku.

Pojavio se i Slobodan Backović: od 2003. do 2008. godine ministar prosvjete i nauke, pa potom i ambasador Crne Gore u Rusiji, član CANU, sada – rektor privatnog Univerziteta Mediteran. Bio je zadužen za Đukanovićeve reforme obrazovanja, predsjednik Komisije za reformu osmogodišnje škole.

Prisutan i novinar Darko Šuković, urednik radija Antena M i emisije Živa istina koja se emituje istovremeno na dvije televizije, Prva i Atlas, a po potrebi i na trećoj, TVCG! Da je njegovo novinarstvo vrednovano u vrhu vlasti pokazuje i podatak da je Antena M od reklama državnih institucija rezervisanih za elektronske medije pretprošle godine inkasirala ubjedljivo najviše – skoro 95 odsto ukupnog novca, precizno – 24,5 hiljada eura! Za mnogostruko popularniju TV Vijesti izdvojeno je tek hiljadu eura, od Ministarstva nauke.

Odazvao se još jedan novinar, takođe miljenik režima, Draško Đuranović. I njegovom portalu Analitika dobro ide sa budžetom. Pisali smo: 2012. godine, portal koji vodi Đuranović, od Vlade i Skupštine dobio je najveći dio novca rezervisanog za reklame na portalima, 26,38 hiljada eura. Nesrazmjerno posjećeniji sajtovi Vijesti i Café del Montenegro dobili su – nula. Svojevremeno, dug od 800.000 eura koji je napravila firma za distribuciju štampe u vlasništvu njegove supruge, Bega press, država je prebacili na građane.

Đuranović je tokom emisije U raljama života, nakon sastanka kod Đukanovića, kazao kako je potpuna zabluda da su na tim sastancima neka unisona razmišljanja. Vrvi od različitosti, puca od kritike.

Kazao je i da je to od 2001. godine peti ili šesti sastanak takvog tipa: ,,2001. godine ja sam bio takođe pozvan. I 2003. je bio koliko se sjećam sličan sastav. Nisam prisustvovao tom sastanku zato što sam u međuvremenu, možda je to razlog, ne znam, tražio Đukanovićevu ostavku baš u Vili Gorica, pa sam preskočio taj sastanak”. Eto kriterijuma za poziv na sastanke kod Đukanovića: kada je nešto zakritikovao, Đuranović nije bio pozvan. Kasnije se – popravio.

Za stolom, tik pored Đuranovića, sjedjela je kandidatkinja za novog rektora Radmila Vojvodić. Nedaleko od nje bio je i suprug, odlazeći minister – dolazeći ambasador u Beogradu, Branislav Mićunović, koji ju je i formalno predložio za ono što je potom postala – istaknuta kulturna stvarateljka. Uz supružnike, po običaju, bio je i prvi čovjek CNP-a, Janko Ljumović.

Nije izostao ni dekan Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja, vajar Nenad Šoškić. Član Glavnog odbora DPS-a. Početkom prošle godine bio je zapažen na početnoj konvenciji predsjedničkog kandidata Filipa Vujanovića u Baru. Šoškić je grmio: „Dobar, pošten, vrijedan, pravičan, pametan – sinonimi su za ime Filip Vujanović. Siguran sam da će građani Bara, građani Crne Gore, kao i do sada prepoznati istinske vrijednosti.” Umjetnost.

Za stolom je i književnik Milorad Popović. Popović je, kao i gorepomenuti Goranović, član programskog odbora konferencije Riječ slika neprijatelj, pod dirigentskom palicom Vladimira Popovića. I Popovića, Milorada, simpatiše vrh režima. Zabilježili smo nedavno: odlukom Ministarstva kulture o raspodjeli para za sufinansiranje stvaralaštva, kojom je predviđeno sufinansiranje 139 projekata sa 670.720 eura, Popovićev Cetinjski Otvoreni kulturni forum (OKF) apsolutni je šampion po iznosu koji mu je od Ministarstva namijenjen, 60.500 eura.

Tu je još jedan iz Bebine plejade, Sehad Čekić, osnivač Instituta za javnu politiku. Čekić od 2005. godine radi na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, na predmetu Filmska produkcija. Dekanica: na skupu prisutna Radmila Vojvodić.

Prisustvo je potvrdio i Igor Rakčević, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Definitivno ga je, osim nespornih umjetničkih dostignuća, preporučila izjava glede izložbe Riječ, slika, neprijatelj¸za koju je kazao da predstavlja medijsku i kulturu dijaloga: ,,Svakako, radi se o dobrom i uspjelom pokušaju da se stvari na medijskoj sceni smire i definišu u primarnom kontekstu.”

Đukanoviću su se odazvali i predstavnici mlađe generacije, itekako pogodni da godinama i talentom možda i ponajviše (svjesno ili nesvjesno) doprinesu pranju šefove biografije: Miran Begić, mladi i renomirani crnogorski violinista, dekan Muzičke akademije na Cetinju; Dragutin Papović, istoričar; Aleksandar Radoman, iz Instituta za crnogorski jezik i književnost.

Zamjenik glavnog urednika dnevnika Vijesti Neđeljko Rudović, na televiziji Atlas, kazao je da sastanak kod premijera sa sobom nosi nekoliko interesantnih poruka. Prva, prisustvovao je ministar prosvjete Slavoljub Migo Stijepović, nosilac liste DPS-a za izbore u Podgorici. Druga, nije prisustvovao lider SDP-a Ranko Krivokapić, iako je upravo on organizovao posljednji sastanak takve vrste, septembra 2011, kada je Đukanović bio pored njega. I treća, važna poruka: nije bio niko ko je spreman za suštinsku kritiku vlasti.

Predstava za vođu i zbog vođe.

Balša Brković, pisac
Režimski hepening

Ovakvi režimski hepeninzi imaju samo jedan smisao: vrh režima želi da stvori utisak o tome da ima nepodijeljenu podršku intelektualaca… Ne mislite valjda da Đukanovića i njegove pajtaše zaista zanima što o bilo čemu misle crnogorski podobni intelektualci? Žele da stvore utisak o podršci intelektualaca da bi time diskvalifikovali one koji misle drugačije, odnosno svoje kritičare. Naravno, uz nekoliko izuzetaka, onaj spisak podobnih sve sam sobom objašnjava. Intelektualci koji djeluju kao režimski advokati makar su dio objašnjenja kako je moguće da se Univerzitetu Crne Gore dešava ovo što se ovih dana dešava. No, kad se sjetim nedavnih spiskova sa isplatama koje odrezuju komisije Ministarstva kulture, slika nekako postaje kompletnija i jasnija. Naime, tamo je bio najveći broj intelektualaca koji ne smiju odbiti ovakav poziv. To najbolje i najpotpunije govori o njima i njihovoj poziciji. Neki od njih čak ni Mugoši ne mogu (ne smiju) da se odgovore, a kamoli Đukanoviću. Šteta što na derneku nije bio i Šarić, a i ostali iz te ekipe. Moguće da bi time bila podignuta intelektualna razina skupa.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo