Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BRANICI VLASTI: Strateški intelektualci

Objavljeno prije

na

Kao svjećice na torti oligarhije: prošlog petka sedmostruki premijer Milo Đukanović, koji troši 24. godinu na vlasti, organizovao je u Vladi savjetodavni sastanak sa grupom intelektualaca i javnih ličnosti, sa njih tačno 24! Slučajnost ili sudbina, svejedno, logika domaćina je očigledna: grupa u javnosti manje ili više prepoznatih i lojalnih djelatnika specijalizovanih za crnogorske teme (istoimeni je serijal na TVCG), za Đukanovićevim stolom, između ostaloga može biti dobra poruka javnosti za izuzetno važne izbore u Podgorici, na koje DPS ide bez SDP-a, poslovično zaintresovanog za crnogorske teme. Dugoročnije za još nešto: šminkanje prljavog lica režima.

Za neznavene i nezaintresovane to može biti simpatična, marketinška slika: Đukanović, otac nacije, sa intelektualcima raspravlja o budućnosti društva i države. Razmjenjuje mišljenja – kako je notirano u saopštenju Vladinog Biroa – o strateškim pravcima daljeg razvoja Crne Gore, posebno u kontekstu njenog državnog, nacionalnog, ekonomskog i kulturnog identiteta.

Đukanović – kojeg raspoloživi podaci i svjedočenja pozicioniraju kao glavnu kariku organizovanog kriminala u zemlji, te smetnju razvoju nezavisnih institucija i funkcionalne pravne države – na početku sastanka ukazao je na značaj institucionalnog razvoja i jačanja pravne države! Pa ošinuo: ,,Želimo da otvorimo i stimulišemo dijalog kroz ovakve i druge forme, što bi poslužilo kao stimulans i putokaz u definisanju najboljih politika za brže prevazilaženje brojnih naslijeđenih i aktuelnih problema i ograničenja s kojima se suočava savremeno crnogorsko društvo”.

Narečeno je ono što se oficijelnim putem moglo doznati sa skupa kojem su, osim Đukanovića, prisustvovala 24 javna djelatnika, tri ministra – prosvjete, nauke i kulture: Slavoljub Migo Stijepović, Sanja Vlahović i Branislav Mićunović, zatim, premijerov najodaniji čovjek Milan Roćen i, konačno – šef Biroa za odnose sa javnošću i bivši prvi čovjek Pobjede, specijalac za medije Srđan Kusovac.

Kakav je karakter skupa, ipak najbolje oslikava pregled spiska gostiju: Novak Adžić, Živko Andrijašević, Slobodan Backović, Miran Begić, Marko Camaj, Sehad Čekić, Draško Đuranović, Pavle Goranović, Zuvdija Hodžić, Ivan Jovović, Janko Ljumović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Goran Nikolić, Dragutin Papović, Milorad Popović, Saša Popović, Aleksandar Radoman, Radovan Radonjić, Dragan Radulović, Igor Rakčević, Nenad Šoškić, Darko Šuković i Radmila Vojvodić.

Bacimo pogled. Kako se Novak Adžić, pravnik u odori istoričara, ne bi odazvao? U Đukanoviću vidi – jasno je to nakon barem jedne odgledane emisije koju uređuje na TV Monteni, Istorijske paralele – velikana crnogorske istorije. Adžić je na čelu Zavoda za intelektualnu svojinu. Tu mu je i supruga Darinka. Ona je zadužena je za muziku: Prava autora muzike.

Došao je i istoričar Živko Andrijašević iako je nedavno formalno pošao: januara ove godine razriješen je dužnosti savjetnika predsjednika Vlade za nacionalnu politiku, na lični zahtjev.

U intelektualnoj reprezentaciji, još je jedan Đukanovićev bivši savjetnik, za kulturu, Pavle Goranović. Sada na poziciji direktora Zavoda za školstvo, na koju ga je predložio, takođe na sastanku prisutni, ministar prosvjete i nauke Slavoljub Stijepović. Pisac je bio i u sastavu programskog tima izložbe Riječ, slika, neprijatelj, u izvedbi Đukanovićevog glavnog medijskog spin doktora Vladimira Popovića Bebe. Goranović koji se, između ostaloga, bavi književnom kritikom, nema sluha za onu političku.

Pojavio se i Slobodan Backović: od 2003. do 2008. godine ministar prosvjete i nauke, pa potom i ambasador Crne Gore u Rusiji, član CANU, sada – rektor privatnog Univerziteta Mediteran. Bio je zadužen za Đukanovićeve reforme obrazovanja, predsjednik Komisije za reformu osmogodišnje škole.

Prisutan i novinar Darko Šuković, urednik radija Antena M i emisije Živa istina koja se emituje istovremeno na dvije televizije, Prva i Atlas, a po potrebi i na trećoj, TVCG! Da je njegovo novinarstvo vrednovano u vrhu vlasti pokazuje i podatak da je Antena M od reklama državnih institucija rezervisanih za elektronske medije pretprošle godine inkasirala ubjedljivo najviše – skoro 95 odsto ukupnog novca, precizno – 24,5 hiljada eura! Za mnogostruko popularniju TV Vijesti izdvojeno je tek hiljadu eura, od Ministarstva nauke.

Odazvao se još jedan novinar, takođe miljenik režima, Draško Đuranović. I njegovom portalu Analitika dobro ide sa budžetom. Pisali smo: 2012. godine, portal koji vodi Đuranović, od Vlade i Skupštine dobio je najveći dio novca rezervisanog za reklame na portalima, 26,38 hiljada eura. Nesrazmjerno posjećeniji sajtovi Vijesti i Café del Montenegro dobili su – nula. Svojevremeno, dug od 800.000 eura koji je napravila firma za distribuciju štampe u vlasništvu njegove supruge, Bega press, država je prebacili na građane.

Đuranović je tokom emisije U raljama života, nakon sastanka kod Đukanovića, kazao kako je potpuna zabluda da su na tim sastancima neka unisona razmišljanja. Vrvi od različitosti, puca od kritike.

Kazao je i da je to od 2001. godine peti ili šesti sastanak takvog tipa: ,,2001. godine ja sam bio takođe pozvan. I 2003. je bio koliko se sjećam sličan sastav. Nisam prisustvovao tom sastanku zato što sam u međuvremenu, možda je to razlog, ne znam, tražio Đukanovićevu ostavku baš u Vili Gorica, pa sam preskočio taj sastanak”. Eto kriterijuma za poziv na sastanke kod Đukanovića: kada je nešto zakritikovao, Đuranović nije bio pozvan. Kasnije se – popravio.

Za stolom, tik pored Đuranovića, sjedjela je kandidatkinja za novog rektora Radmila Vojvodić. Nedaleko od nje bio je i suprug, odlazeći minister – dolazeći ambasador u Beogradu, Branislav Mićunović, koji ju je i formalno predložio za ono što je potom postala – istaknuta kulturna stvarateljka. Uz supružnike, po običaju, bio je i prvi čovjek CNP-a, Janko Ljumović.

Nije izostao ni dekan Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja, vajar Nenad Šoškić. Član Glavnog odbora DPS-a. Početkom prošle godine bio je zapažen na početnoj konvenciji predsjedničkog kandidata Filipa Vujanovića u Baru. Šoškić je grmio: „Dobar, pošten, vrijedan, pravičan, pametan – sinonimi su za ime Filip Vujanović. Siguran sam da će građani Bara, građani Crne Gore, kao i do sada prepoznati istinske vrijednosti.” Umjetnost.

Za stolom je i književnik Milorad Popović. Popović je, kao i gorepomenuti Goranović, član programskog odbora konferencije Riječ slika neprijatelj, pod dirigentskom palicom Vladimira Popovića. I Popovića, Milorada, simpatiše vrh režima. Zabilježili smo nedavno: odlukom Ministarstva kulture o raspodjeli para za sufinansiranje stvaralaštva, kojom je predviđeno sufinansiranje 139 projekata sa 670.720 eura, Popovićev Cetinjski Otvoreni kulturni forum (OKF) apsolutni je šampion po iznosu koji mu je od Ministarstva namijenjen, 60.500 eura.

Tu je još jedan iz Bebine plejade, Sehad Čekić, osnivač Instituta za javnu politiku. Čekić od 2005. godine radi na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, na predmetu Filmska produkcija. Dekanica: na skupu prisutna Radmila Vojvodić.

Prisustvo je potvrdio i Igor Rakčević, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Definitivno ga je, osim nespornih umjetničkih dostignuća, preporučila izjava glede izložbe Riječ, slika, neprijatelj¸za koju je kazao da predstavlja medijsku i kulturu dijaloga: ,,Svakako, radi se o dobrom i uspjelom pokušaju da se stvari na medijskoj sceni smire i definišu u primarnom kontekstu.”

Đukanoviću su se odazvali i predstavnici mlađe generacije, itekako pogodni da godinama i talentom možda i ponajviše (svjesno ili nesvjesno) doprinesu pranju šefove biografije: Miran Begić, mladi i renomirani crnogorski violinista, dekan Muzičke akademije na Cetinju; Dragutin Papović, istoričar; Aleksandar Radoman, iz Instituta za crnogorski jezik i književnost.

Zamjenik glavnog urednika dnevnika Vijesti Neđeljko Rudović, na televiziji Atlas, kazao je da sastanak kod premijera sa sobom nosi nekoliko interesantnih poruka. Prva, prisustvovao je ministar prosvjete Slavoljub Migo Stijepović, nosilac liste DPS-a za izbore u Podgorici. Druga, nije prisustvovao lider SDP-a Ranko Krivokapić, iako je upravo on organizovao posljednji sastanak takve vrste, septembra 2011, kada je Đukanović bio pored njega. I treća, važna poruka: nije bio niko ko je spreman za suštinsku kritiku vlasti.

Predstava za vođu i zbog vođe.

Balša Brković, pisac
Režimski hepening

Ovakvi režimski hepeninzi imaju samo jedan smisao: vrh režima želi da stvori utisak o tome da ima nepodijeljenu podršku intelektualaca… Ne mislite valjda da Đukanovića i njegove pajtaše zaista zanima što o bilo čemu misle crnogorski podobni intelektualci? Žele da stvore utisak o podršci intelektualaca da bi time diskvalifikovali one koji misle drugačije, odnosno svoje kritičare. Naravno, uz nekoliko izuzetaka, onaj spisak podobnih sve sam sobom objašnjava. Intelektualci koji djeluju kao režimski advokati makar su dio objašnjenja kako je moguće da se Univerzitetu Crne Gore dešava ovo što se ovih dana dešava. No, kad se sjetim nedavnih spiskova sa isplatama koje odrezuju komisije Ministarstva kulture, slika nekako postaje kompletnija i jasnija. Naime, tamo je bio najveći broj intelektualaca koji ne smiju odbiti ovakav poziv. To najbolje i najpotpunije govori o njima i njihovoj poziciji. Neki od njih čak ni Mugoši ne mogu (ne smiju) da se odgovore, a kamoli Đukanoviću. Šteta što na derneku nije bio i Šarić, a i ostali iz te ekipe. Moguće da bi time bila podignuta intelektualna razina skupa.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KASNI PROSTORNO URBANISTIČKI PLAN OPŠTINE BUDVA: Moratorijum na gradnju ostaje do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorna planerka iz Nikšića. Rad na izradi plana počeo je u septembru nakon potpisivanja ugovora između bivše vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane

 

U Budvi je, u junu prošle godine, uveden moratorijum na izgradnju objekata na najatraktivnijem dijelu prostora budvanske rivijere, u zahvatu dva kontroverzna planska dokumenta, DUP Budva-centar i DUP Bečići. Zabrana gradnje u centralnom dijelu Budve, na potezu koji se prostire uz morsku obalu od Avale do Zavale, ograničenom Jadranskom magistralom, i na prostoru naselja Bečići, bila je sastavni dio Vladine Odluke o donošenju Prostorno urbanističkog plana Opštine (PUP), koja bi važila do njegovog stupanja na snagu. Vlada je tada odredila rok od 12 mjeseci za izradu PUP-a vodeće turističke opštine, odnosno jun 2022, kada bi moratorijum morao bio ukinut.

Međutim, od PUP-a, za sada, nema ništa. Prostorni plan nije urađen ni do nivoa nacrta spremnog za reviziju nadležnih službi u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorni planer iz Nikšića. Istom odlukom Vlada je za rukovodioca i stručni tim utvrdila naknadu u iznosu od 150.000 eura.

Rad na izradi plana počeo je u septembru prošle godine nakon potpisivanja ugovora između Vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane. Izgleda da nije pogodan politički trenutak za tako nešto jer uslove izrade prati potpuna neizvjesnost. Od toga šta koja politička struja želi da postigne tako značajnim planskim dokumentom do haosa u sistemu planiranja u državi u kojoj se trenutno rade dva ključna planska dokumenta, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije (PGR).

Izradu prostornog plana za teritoriju bilo koje opštine određuju podaci i smjernice iz navednih planova kojih nema i ne zna se kada će biti završeni. Izrada Prostornog plana CG do 2040. bila je na listi prioriteta prethodnih pa tako i ove, nove vlade. Postoji i dilema oko nastavka izrade Plana generalne regulacije koja je stopirana na samom početku, u fazi analize postojećeg stanja.

U oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori vlada potpuna konfuzija. U resornom ministarstvu se govorilo o izmjeni važećeg Zakona o planiranju prostora i gradnji objekata, usvojenog tokom mandata ministra Pavla Radulovića.

Njegov nasljednik, ministar Mitrović inicirao je izmjene tog zakona, ali posao nije završen. Nova ministarka Ana Novaković Đurović u svojim javnim nastupima daje natuknice oko promjena zatečenog planskog okvira po kome za teritoriju Crne Gore postoje samo dva planska dokumenta, krovni Prostorni plan CG i PGR. Nova vlada, po običaju, znači i novi koncept sistema planiranja. Planovi su do tada na čekanju.

Proces pripreme Prostornog plana Opštine Budva zapao je u vakuum promjena vlasti na nivou države i Opštine. Obrađivač očigledno čeka nova uputstva i neke druge smjernice od ministarke Novaković Đurović. Dosadašnja praksa je pokazala da svaki ministar sprovodi svoju viziju politike planiranja i uređenja prostora. Za definisanje rješenja nacrta PUP-a Budva potreban je novi politički dogovor.

U prethodnom periodu, tokom višegodišnje vladavine Demokratske partije socijalista prostor Budve devastiran je pretjeranom urbanizacijom, prekomjernim planiranim i izgrađenim kapacitetima. Cilj koji se želi postići izradom prostornog plana za područje cijele Opštine, bio je smanjenje ukupne izgrađenosti. PUP je generalno morao nešto da popravi u Budvi, da riješi sve nastale probleme, da odredi lokacije opšte namjene za izgradnju objekata od javnog značaja i objekata infrastrukture, koji su u Budvi zanemareni.

Pauza u gradnji objekata za preizgrađenu Budvu svakako je dobrodošla. Ona ne odgovara investitorima ali ni lokalnoj vlasti čiji predstavnici upozoravaju na ekonomske gubitke koje Opština trpi zbog zabrane gradnje. Ondašnji premijer Zdravko Krivokapić kazao je da procijenjena šteta za Opštinu, za godinu dana trajanja moratorijuma tokom kojeg neće moći naplatiti komunalije, iznosi oko četiri miliona eura. Opštinari ističu da je šteta daleko veća i da se mjeri desetinama miliona eura izgubljenih ne samo od komunalija nego i drugih, pridruženih privrednih i uslužnih aktivnosti koje prate građevinarstvo.

Kašnjenje PUP-a blokira izradu lokalnih planova detaljne razrade na teritoriji Opštine. Odredbom čl. 218 Zakona o planiranju prostora propisano je da se državni i lokalni planski dokumenti predviđeni prethodnim zakonom mogu izrađivati I mijenjati do donošenja plana Generalne regulacije. Odlukom o izradi PUP-a, svi lokalni planovi čija je izrada ili promjena započela, stopirani su do usvajanja strateškog plana Opštine.

Značajan dio teritorije Opštine ili nema planove ili je njihova izrada obustavljena.

Detaljnim urbanističkim planom nije pokriveno naselje Sveti Stefan. Naručen i izrađen DUP Sveti Stefan nikada nije usvojen. Nadomak elitnog istoimenog hotela godinama cvjeta bespravna gradnja, što nikoga mnogo ne zabrinjava.

Urbanistički planovi nisu donijeti za dio Jaza, Buljarice, za naselje Bijeli Do u Budvi. Obustavljen je postupak izrade Lokalne studije lokacije Lučice kod Petrovca, Urbanističkog projekta „Bijeli Rt – Galija”, izmjena i dopuna DUP-a brda Spas, izmjena i dopuna Urbanističkog projekta „Turistički kompleks Zavala”, DUP-a Pržno-Kamenovo, za dio „Kamenovo-Vrijesno”.  Sve je, kao i budvanska vlast, na čekanju.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA ISPRED TURIZMA: Sezona pod prinudnom upravom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru

 

Turizam je glavna privredna grana u Crnoj Gori. Budva je  centar crnogorskog turizma u kojem se ostvaruje oko 50 odsto ukupnog prihoda. Ta opštepoznata činjnica nije bila presudna za  određivanje datuma održavanja lokalnih izbora u Opštini u kojoj je raspušten lokalni parlament i uvedena prinudna uprava.

Izbori su bili zakazani za 5 jun. kako bi se uzavrela politička situacija u gradu stabilizovala i sva pažnja novoizabrane vlasti usmjerila na djelatnost od čijih prihoda se puni gradska kasa i od koje zavisi ukupan razvoj grada. Međutim, politički interesi stranaka nove parlamentarne većine kojima izbori početkom juna nisu odgovarali, stavljeni su iznad  turizma i ekonomije.

Lokalni izbori u Budvi pomjereni su za 23. oktobar, što znači da će tokom čitave turističke sezone najvažniju turističku opštinu voditi pet Vladinih povjerenika sa svim ovlašćenjima koja po zakonu imaju i legalno birani odbornici.

Kako će Budva u predstojećoj sezoni funkcionisati bez potpune vlasti i učešća predstavnika građana, teško je prognozirati. Turistička sezona 2022. jedna je od najneizvjesnijih jer počinje u jeku rata koji bukti usred Evrope, u Ukrajini, i velike ekonomske krize koja je uslijedila. Crnogorski turizam ovoga ljeta ne može da računa na najbrojnije turiste iz Ukrajine i Rusije koji su u ukupnom turističkom prometu naše zemlje učestvovali i do 30 procenata.

Zbog rata u Ukrajini, kome se ne nazire kraj, i obostranih ekonomskih sankcija koje su Crna Gora i Rusija jedna drugoj uvele, suspendovan je avio-prevoz sa ovih destinacija za aerodrom Tivat. Za ljetovanje u Crnoj Gori opredijeliće se uglavnom oni Rusi koji imaju nekretnine u Crnoj Gori. Dolazak na Crnogorsko primorje postao je za Ruse preskup, putuje se preko Beograda i Istanbula sa kartom koja staje više od 1.000 eura.

Hotelijeri i vlasnici privatnog smještaja nadaju se da će gubitak istočnog tržišta biti nadoknađen pronalaskom novih emitivnih destinacija i uvođenjem sezonskih avio- linija ka Sjevernoj i Zapadnoj Evropi. Ipak nisu preveliki optimisti da će se nakon  pandemije koja je obilježila prošlogodišnju sezonu i novih okolnosti rata i ekonomske krize koja trese veliki broj zemalja, dostići nivo turističkog prometa iz 2019. godine.

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru. Procjene se vrše na osnovu uspostavljanja letova niskoplatežnih kompanija. Govori se uopšteno o bukingu, rezervacijama, interesovanjima, očekivanjima dolazaka sa tržišta zapadnoevropskih zemalja, Izraela, Saudijske Arabije… Ali pravih ugovora i sigurnog tržišta Crna Gora nema.

Goste iz Rusije i Ukrajine zamijeniće oni iz zemalja okruženja. Među njima su najbrojniji turisti iz Srbije. Za očekivati je da će broj turista i sa ovog tržišta biti manji nego lani, jer se za njih otvaraju i druge turističke destinacije koje su u ljeto 2021. bile nedostupne zbog kovid uslova.

Početak turističke sezone Budva je simbolično obilježila turističkim manifestacijama, karnevalom i koncertima, koje su u dane prvomajskih praznika privukle veliki broj posjetilaca. U Budvi trenutno boravi oko 15.000 turista, što je nešto više u odnosu na isti datum prošle godine. Međutim, u Turističkoj organizaciji Budve ističu da su ostvareni prihodi manji nego u maju 2019, godini koja se u gotovo svemu uzima kao reper koji valja dostići.

Budva je, neuobičajeno za ovo vrijeme u godini, puna stranaca, koji nisu turisti. Na ulicama, u trgovinama i restoranima prisutan je veći broj Ukrajinaca i Rusa koji su sa porodicama izbjegli iz ratom zahvaćenog područja. Oni nisu turisti u punom smislu, ne plaćaju boravišnu taksu, jer su prijavili boravak duži od tri mjeseca.

U Budvi boravi oko 3.580 državljana Ukrajine. Oni najčešće iznajmljuju luksuzne kuće po atraktivnim budvanskim selima ili veće stanove i apartmane, na duži period. Uživaju specijalni status privremeno zaštićenih lica, koji im omogućava boravak i do godinu dana. Oko 300 Ukrajinaca ostvarilo je takav status, dok na rješenje čeka još oko 1.000 njihovih zahtjeva.

Za izbjeglice iz Ukrajine u narednim danima biće organizovana berza za zapošljavanje, na Jadranskom sajmu u Budvi. Biće u prilici da nađu posao u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, kako bi im se situacija donekle olakšala.

Istovremeno, prema podacima Turističke organizacije, u Budvi trenutno boravi oko 2.500 državljana Ruske federacije.

Najave dolazaka gostiju u budvanske hotele i privatan smještaj za mjesec jun, na nivou su od prošle godine. Ima dosta rezervacija na čekanju, koje će se realizovati u zavisnosti od međunarodne političke situacije. U julu i avgustu, kada svi idu na odmore, biće svi kapaciteti popunjeni. Vlasnici kuća i stanova na rivijeri napraviće gužvu kao privid uspješnosti sezone, koja toliko i potraje.

Goste ovoga ljeta čekaju neprijatna iznenađenja u vidu drastičnog povećanja cijena hrane i pića u budvanskim restoranima i kafićima.

Iz Udruženja ugostitelja Budve najavili su povećanje cijena od 10 do 30 odsto, obrazlažući takvu odluku porastom cijena osnovnih životnih namirnica. Doći će i do povećanja cijena apartmana i soba u privatnom smještaju čiji vlasnici sve teže nalaze potrebne radnike za njihovo održavanje.

Krajnji ishod nastupajuće turističke sezone potpuna je nepoznanica ne samo za direktne učesnike u turističkom privređivanju, hotelijere, ugostitelje i vlasnike privatnog smještaja, nego i za turističke eksperte. Svi nešto čekaju, nadaju se i šire optimizam bez realnog pokrića.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZBORNI GALIMATIJAS: Po volji vladajuće većine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Več zakazani lokalni izbori u jeku turističke sezone, objedinjeni su i odloženi za oktobar. Iz nove vladajuće većine objasnili su da društvo treba relaksirati neprestane izborne trke, dok opozicija tvrdi da se radi o bježanju od izvora. Iz dijela nevladinog sektora, kao i ranije, upozoravaju na nezakonitost

 

I pored toga što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao lokalne izbore u više crnogorskih opština koji su trebali da se održe u jeku turističke sezone, bar turisti mogu da odahnu – do njih neće doći. Nova parlamentarna većina se potrudila da izbore objedini i odloži za oktobar, sve slijedeći DPS praksu nedržanja zakona kao pijan plota. Nova opozicija upozorava na hajdučiju i pravni haos i poentiraju da je odluka politička jer novoj većini u ovom trenutku ne odgovaraju izbori.

Krenimo redom. Skupština Crne Gore je 5. maja usvojila dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojima je predviđeno da se izbori u 14 gradova objedine i odgode do 30. oktobra. Dopune, za koje je glasalo 45 poslanika, protiv je bilo 16, su predložili članovi nove parlamentarne većine iz SNP-a, URA-e, DPS-a, Bošnjačke stranke i SDP-a.

Predlagači zakona iz redova nove parlamentarne većine pozvali su se na javni interes da građani na lokalnim izborima glasaju istog dana, te na potrebu građana i društva da se ne bude non-stop u izbornoj kampanji. Upozorili su i da iza objedinjavanja izbora u jednom danu stoje Evropska komisija, OEBS i ODIR, te da je to jedna od preporuka iz posljednjeg izvještaja Evropske komisije.

Da je ovo zakon o bježaniji od izbora, tvrde sada opozicione Demokrate. Oni tvrde da je ovo akt bez presedana kojim se uvodi pravni haos u izborni sistem. Demokratski front (DF) je napustio sjednicu Skupštine zbog, kako su kazali, pravnog nasilja vladajuće većine, uz najavu vaninstitucionalne borbe.

Predsjednik Đukanović, koji je već raspisao izbore za Bijelo Polje i Šavnik za 12. jun, za 5. jun vanredne u Budvi, Tivtu, a redovne u Plužinama i Žabljaku, vratio je Skupštini dopune zakona. On je upozorio da bi odluka vladajuće većine, u kojoj je sada i njegov DPS, mogla ,,otvoriti više bitnih pravnih pitanja, odnosno nedoumica, koje nastaju u karakterističnim političkim situacijama, uz pretpostavljenu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte”.

Novi premijer Dritan Abazović je na ovu odluku Đukanovića odgovorio da će skupštinska većina ponovo izglasati dopune i da će Đukanović morati da ih potpiše.

,,Ukoliko Skupština ponovo usvoji isti zakon, predsjednik je dužan da ga proglasi”, kazao je u izjavi Pobjedi Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije.

Nakon što su poslanici Skupštine Crne Gore i drugi put usvojili dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, Đukanović ih je, poštujući zakonsku proceduru, potpisao.

Blažić je upozorio na pravni galimatijas koji može izazvati pravne i institucionalne probleme u funkcionisanju pojedinih državnih organa, ali i lokalne samouprave: ,,Pravni sistem se ne prilagođava interesima partija već građanima i sa takvom praksom se mora prekinuti”.

Saga oko lokalnih izbora je upravo pokazatelj kako se sve podređuje partijskim interesima. Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi prvi put su povučene iz skupštinske procedure u novembru, iako su njegovi potpisnici bili svi predstavnici tadašnje vlasti. To se desilo nakon što koalicija Crno na bijelo nije prihvatila amandmane SNP-a koji je trebalo da garantuju da će odluka predsjednika države o raspisivanju izbora na Cetinju, Petnjici i Mojkovcu prestati da važi.

Novi pokušaj je bio kada su poslanici koalicije Crno na bijelo, DPS, SD, SDP, BS i dvije albanske liste inicirali krajem januara izmjene tog Zakona, kako bi se izbori u 14 opština i gradskoj opštini Golubovci održali u jednom danu. Poslanici su početkom februara usvojili te izmjene, ali ga je Đukanović nekoliko dana kasnije vratio Skupštini na ponovno odlučivanje sa obrazloženjem da je neustavan. Skupština nije ponovo usvojila taj zakon.

Dok je visoka politika trgovala sa izborima, u opštinama u kojima su izbori bili zakazani za jun neke partije su predale izborne liste. Sada je ostala nedoumica da li će oni koji nijesu predali izborne liste moći učestvovati na oktobarskim izborima. Predsjednik skupštine građanske liste Bokeški forum (BF) iz Tivta Branislav Matijević je komentarišući za Vijesti odluku Skupštine o odlaganju izbora, kazao da je gaženjem svih zakonskih normi, državni parlament uspio da obesmisli instituciju vladavine prava i potpuno obesmisli izborni proces.

O kakvom se galimatijasu i vođenju računa samo o partijskim interesima radi, ranije je objasnila programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović. ,,Zvuči gotovo nevjerovatno, ali predlozi partija o ovom pitanju su tekli sljedećim tokom: prvo su se svi saglasili da to treba uraditi kroz promjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika, što zaista jeste jedini ispravan put. Onda se, pred izbore na Cetinju, dio partija tadašnje vlasti dosjetio da to uradi na nezakonit način kroz promjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Onda su oni koji su se tome žestoko protivili u slučaju Cetinja, bili za to u slučaju Berana, a oni koji su to zagovarali u slučaju Cetinja bili protiv toga u slučaju Berana. Nakon toga je predsjednik države vratio na ponovno odlučivanje zakon za koji je glasala njegova partija…”

Iz dijela nevladinog sektora odavno upozoravaju da je jedini zakonit način da se ovo pitanje zakonito rješi izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika. To je za političare teži put, kojim oni nikad ne idu, jer je za izmjene tog zakona potrebna dvotrećinaska podrška poslanika.

Zbog svega navedenog Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je podnio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi koje se tiču odgađanja lokalnih izbora. ,,Mali” je problem što je Ustavni sud u svojevrsnoj blokadi zbog manjka sudija.

,,Ovaj način djelovanja Predsjednika i Skupštine Crne Gore dovodi do opasnog presedana tj. nezakonitog odlaganja izbora bez valjanog razloga, koji dalje može da znači da svaka parlamentarna većina, kojoj to bude politički interes, može odlagati lokalne izbore onako kako joj se prohtije”, saopštili su iz CDT-a.

Ništa novo, kao i do sad – što se tiče prohtjeva vladajuće većine.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo