Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BRANICI VLASTI: Strateški intelektualci

Objavljeno prije

na

djukanovic-savjetnici-intel

Kao svjećice na torti oligarhije: prošlog petka sedmostruki premijer Milo Đukanović, koji troši 24. godinu na vlasti, organizovao je u Vladi savjetodavni sastanak sa grupom intelektualaca i javnih ličnosti, sa njih tačno 24! Slučajnost ili sudbina, svejedno, logika domaćina je očigledna: grupa u javnosti manje ili više prepoznatih i lojalnih djelatnika specijalizovanih za crnogorske teme (istoimeni je serijal na TVCG), za Đukanovićevim stolom, između ostaloga može biti dobra poruka javnosti za izuzetno važne izbore u Podgorici, na koje DPS ide bez SDP-a, poslovično zaintresovanog za crnogorske teme. Dugoročnije za još nešto: šminkanje prljavog lica režima.

Za neznavene i nezaintresovane to može biti simpatična, marketinška slika: Đukanović, otac nacije, sa intelektualcima raspravlja o budućnosti društva i države. Razmjenjuje mišljenja – kako je notirano u saopštenju Vladinog Biroa – o strateškim pravcima daljeg razvoja Crne Gore, posebno u kontekstu njenog državnog, nacionalnog, ekonomskog i kulturnog identiteta.

Đukanović – kojeg raspoloživi podaci i svjedočenja pozicioniraju kao glavnu kariku organizovanog kriminala u zemlji, te smetnju razvoju nezavisnih institucija i funkcionalne pravne države – na početku sastanka ukazao je na značaj institucionalnog razvoja i jačanja pravne države! Pa ošinuo: ,,Želimo da otvorimo i stimulišemo dijalog kroz ovakve i druge forme, što bi poslužilo kao stimulans i putokaz u definisanju najboljih politika za brže prevazilaženje brojnih naslijeđenih i aktuelnih problema i ograničenja s kojima se suočava savremeno crnogorsko društvo”.

Narečeno je ono što se oficijelnim putem moglo doznati sa skupa kojem su, osim Đukanovića, prisustvovala 24 javna djelatnika, tri ministra – prosvjete, nauke i kulture: Slavoljub Migo Stijepović, Sanja Vlahović i Branislav Mićunović, zatim, premijerov najodaniji čovjek Milan Roćen i, konačno – šef Biroa za odnose sa javnošću i bivši prvi čovjek Pobjede, specijalac za medije Srđan Kusovac.

Kakav je karakter skupa, ipak najbolje oslikava pregled spiska gostiju: Novak Adžić, Živko Andrijašević, Slobodan Backović, Miran Begić, Marko Camaj, Sehad Čekić, Draško Đuranović, Pavle Goranović, Zuvdija Hodžić, Ivan Jovović, Janko Ljumović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Goran Nikolić, Dragutin Papović, Milorad Popović, Saša Popović, Aleksandar Radoman, Radovan Radonjić, Dragan Radulović, Igor Rakčević, Nenad Šoškić, Darko Šuković i Radmila Vojvodić.

Bacimo pogled. Kako se Novak Adžić, pravnik u odori istoričara, ne bi odazvao? U Đukanoviću vidi – jasno je to nakon barem jedne odgledane emisije koju uređuje na TV Monteni, Istorijske paralele – velikana crnogorske istorije. Adžić je na čelu Zavoda za intelektualnu svojinu. Tu mu je i supruga Darinka. Ona je zadužena je za muziku: Prava autora muzike.

Došao je i istoričar Živko Andrijašević iako je nedavno formalno pošao: januara ove godine razriješen je dužnosti savjetnika predsjednika Vlade za nacionalnu politiku, na lični zahtjev.

U intelektualnoj reprezentaciji, još je jedan Đukanovićev bivši savjetnik, za kulturu, Pavle Goranović. Sada na poziciji direktora Zavoda za školstvo, na koju ga je predložio, takođe na sastanku prisutni, ministar prosvjete i nauke Slavoljub Stijepović. Pisac je bio i u sastavu programskog tima izložbe Riječ, slika, neprijatelj, u izvedbi Đukanovićevog glavnog medijskog spin doktora Vladimira Popovića Bebe. Goranović koji se, između ostaloga, bavi književnom kritikom, nema sluha za onu političku.

Pojavio se i Slobodan Backović: od 2003. do 2008. godine ministar prosvjete i nauke, pa potom i ambasador Crne Gore u Rusiji, član CANU, sada – rektor privatnog Univerziteta Mediteran. Bio je zadužen za Đukanovićeve reforme obrazovanja, predsjednik Komisije za reformu osmogodišnje škole.

Prisutan i novinar Darko Šuković, urednik radija Antena M i emisije Živa istina koja se emituje istovremeno na dvije televizije, Prva i Atlas, a po potrebi i na trećoj, TVCG! Da je njegovo novinarstvo vrednovano u vrhu vlasti pokazuje i podatak da je Antena M od reklama državnih institucija rezervisanih za elektronske medije pretprošle godine inkasirala ubjedljivo najviše – skoro 95 odsto ukupnog novca, precizno – 24,5 hiljada eura! Za mnogostruko popularniju TV Vijesti izdvojeno je tek hiljadu eura, od Ministarstva nauke.

Odazvao se još jedan novinar, takođe miljenik režima, Draško Đuranović. I njegovom portalu Analitika dobro ide sa budžetom. Pisali smo: 2012. godine, portal koji vodi Đuranović, od Vlade i Skupštine dobio je najveći dio novca rezervisanog za reklame na portalima, 26,38 hiljada eura. Nesrazmjerno posjećeniji sajtovi Vijesti i Café del Montenegro dobili su – nula. Svojevremeno, dug od 800.000 eura koji je napravila firma za distribuciju štampe u vlasništvu njegove supruge, Bega press, država je prebacili na građane.

Đuranović je tokom emisije U raljama života, nakon sastanka kod Đukanovića, kazao kako je potpuna zabluda da su na tim sastancima neka unisona razmišljanja. Vrvi od različitosti, puca od kritike.

Kazao je i da je to od 2001. godine peti ili šesti sastanak takvog tipa: ,,2001. godine ja sam bio takođe pozvan. I 2003. je bio koliko se sjećam sličan sastav. Nisam prisustvovao tom sastanku zato što sam u međuvremenu, možda je to razlog, ne znam, tražio Đukanovićevu ostavku baš u Vili Gorica, pa sam preskočio taj sastanak”. Eto kriterijuma za poziv na sastanke kod Đukanovića: kada je nešto zakritikovao, Đuranović nije bio pozvan. Kasnije se – popravio.

Za stolom, tik pored Đuranovića, sjedjela je kandidatkinja za novog rektora Radmila Vojvodić. Nedaleko od nje bio je i suprug, odlazeći minister – dolazeći ambasador u Beogradu, Branislav Mićunović, koji ju je i formalno predložio za ono što je potom postala – istaknuta kulturna stvarateljka. Uz supružnike, po običaju, bio je i prvi čovjek CNP-a, Janko Ljumović.

Nije izostao ni dekan Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja, vajar Nenad Šoškić. Član Glavnog odbora DPS-a. Početkom prošle godine bio je zapažen na početnoj konvenciji predsjedničkog kandidata Filipa Vujanovića u Baru. Šoškić je grmio: „Dobar, pošten, vrijedan, pravičan, pametan – sinonimi su za ime Filip Vujanović. Siguran sam da će građani Bara, građani Crne Gore, kao i do sada prepoznati istinske vrijednosti.” Umjetnost.

Za stolom je i književnik Milorad Popović. Popović je, kao i gorepomenuti Goranović, član programskog odbora konferencije Riječ slika neprijatelj, pod dirigentskom palicom Vladimira Popovića. I Popovića, Milorada, simpatiše vrh režima. Zabilježili smo nedavno: odlukom Ministarstva kulture o raspodjeli para za sufinansiranje stvaralaštva, kojom je predviđeno sufinansiranje 139 projekata sa 670.720 eura, Popovićev Cetinjski Otvoreni kulturni forum (OKF) apsolutni je šampion po iznosu koji mu je od Ministarstva namijenjen, 60.500 eura.

Tu je još jedan iz Bebine plejade, Sehad Čekić, osnivač Instituta za javnu politiku. Čekić od 2005. godine radi na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, na predmetu Filmska produkcija. Dekanica: na skupu prisutna Radmila Vojvodić.

Prisustvo je potvrdio i Igor Rakčević, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Definitivno ga je, osim nespornih umjetničkih dostignuća, preporučila izjava glede izložbe Riječ, slika, neprijatelj¸za koju je kazao da predstavlja medijsku i kulturu dijaloga: ,,Svakako, radi se o dobrom i uspjelom pokušaju da se stvari na medijskoj sceni smire i definišu u primarnom kontekstu.”

Đukanoviću su se odazvali i predstavnici mlađe generacije, itekako pogodni da godinama i talentom možda i ponajviše (svjesno ili nesvjesno) doprinesu pranju šefove biografije: Miran Begić, mladi i renomirani crnogorski violinista, dekan Muzičke akademije na Cetinju; Dragutin Papović, istoričar; Aleksandar Radoman, iz Instituta za crnogorski jezik i književnost.

Zamjenik glavnog urednika dnevnika Vijesti Neđeljko Rudović, na televiziji Atlas, kazao je da sastanak kod premijera sa sobom nosi nekoliko interesantnih poruka. Prva, prisustvovao je ministar prosvjete Slavoljub Migo Stijepović, nosilac liste DPS-a za izbore u Podgorici. Druga, nije prisustvovao lider SDP-a Ranko Krivokapić, iako je upravo on organizovao posljednji sastanak takve vrste, septembra 2011, kada je Đukanović bio pored njega. I treća, važna poruka: nije bio niko ko je spreman za suštinsku kritiku vlasti.

Predstava za vođu i zbog vođe.

Balša Brković, pisac
Režimski hepening

Ovakvi režimski hepeninzi imaju samo jedan smisao: vrh režima želi da stvori utisak o tome da ima nepodijeljenu podršku intelektualaca… Ne mislite valjda da Đukanovića i njegove pajtaše zaista zanima što o bilo čemu misle crnogorski podobni intelektualci? Žele da stvore utisak o podršci intelektualaca da bi time diskvalifikovali one koji misle drugačije, odnosno svoje kritičare. Naravno, uz nekoliko izuzetaka, onaj spisak podobnih sve sam sobom objašnjava. Intelektualci koji djeluju kao režimski advokati makar su dio objašnjenja kako je moguće da se Univerzitetu Crne Gore dešava ovo što se ovih dana dešava. No, kad se sjetim nedavnih spiskova sa isplatama koje odrezuju komisije Ministarstva kulture, slika nekako postaje kompletnija i jasnija. Naime, tamo je bio najveći broj intelektualaca koji ne smiju odbiti ovakav poziv. To najbolje i najpotpunije govori o njima i njihovoj poziciji. Neki od njih čak ni Mugoši ne mogu (ne smiju) da se odgovore, a kamoli Đukanoviću. Šteta što na derneku nije bio i Šarić, a i ostali iz te ekipe. Moguće da bi time bila podignuta intelektualna razina skupa.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo