Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PORODIČNI SPORT: Kako je Mugoša upropastio Budućnost

Objavljeno prije

na

Dr Miomir Mugoša se razumije u sve. Od medicine, građevinarstva, hortikulture do sporta – za njega nema nepoznanica.

Duže od deceniju je predsjednik Skupštine FK Budućnost. Iako formalno nema velika ovlašćenja, u najpoznatijem crnogorskom fudbalskom klubu vedri i oblači. Takvim načinom upravljanja otjerao je iz kluba ljude koji su život posvetili fudbalu i Budućnosti. Sam je postavljao i smjenjivao predsjednike upravnih odbora, direktore, trenere, nalazio strateške partnere… Rezultati takvog upravljanja su gubljenje nekadašnjeg renomea Budućnosti i dovođenje kluba na prosjački štap.

Gradonačelnik je strast prema fudbalu prenio i na sina Marka. Mlađi Mugoša je u decembru 2011. izabran za izvršnog direktora FK Kom sa Zlatice. Odmah su počeli i veliki planovi za izgradnju novog stadiona. Iako je bilo najavljeno da će novi stadion Koma biti izgrađen 2012, naum nije realizovan. No, Mugoša drži obećanje, posebno dato sinu, pa je tako na kraju mandata, početkom marta ove godine obznanio početak gradnje stadiona Koma. Najavio je da će u Zlatičkoj šumi nići stadion na 35.000 kvadrata, montažna i VIP tribina. Koliko će stadion koštati nije rekao, ali je precizirao da će pare dati Fudbalski savez, donatori, a ,,finansiraće ga dijelom i naša preduzeća”.

Godinu nakon što je preuzeo upravljanje Komom, Marko Mugoša je u decembru 2012. postao predsjednik drugog podgoričkog kluba FK Mladost. Dolaskom Mugoše na čelo malog gradskog kluba, ambicije nevjerovatno rastu. Uprava proklamuje cilj – plasman na evropsku scenu. Ispostavilo se da je sa pravim ljudima na pravom mjestu sve moguće. Mladost, koja je nakon 2006. iz treće lige ušla u prvu, zatim ispadala u drugu ligu, prošle godine se domogla Evrope.

Mladost sezonu 2012/13. završava na šestom mjestu. Budućnost na drugom. Zbog duga od pola miliona eura Fudbalski savez ne izdaje Budućnosti licencu za učešće u evropskim takmičenjima. Mladost nema duga pa dobija licencu i umjesto Budućnosti učestvuje u kvalifikacijama za Ligu Evrope. Na osnovu učešća u tri kola u evropskom takmičenju Mladost inkasira skoro pola miliona eura. Taman koliki je dug Budućnosti.

Dio sportske javnosti se pobunio naglašavajući da otac namjerno srozava ugled Budućnosti zarad sinovljeve Mladosti. Tražena je i ostavka Mugoše seniora, ali ništa od toga.

Da se nastavlja plansko urušavanje Budućnosti dokaz je ovogodišnji Kup Crne Gore. Budućnost je u drugom kolu kupa izbačena iz takmičenja. Razlog: na utakmicu sa FK Dečić na teren su izveli igrača koji je imao dva žuta kartona. Komisija FS je utakmicu registrovala službenim rezultatom 3:0 za Dečić. Sagovornici Monitora tvrde da su u upravi Dečića prije utakmice znali da će Budućnost izvesti igrača sa dva žuta kartona.

Mladost, iako se u ligi bori za opstanak, zauzima 10 mjesto od 12 timova na tabeli, izvjesno je da će ući u finale Kupa Crne Gore i opet obezbijediti odlazak na evropsko takmičenje. Da se u Mladosti spremaju za Evropu potvrđuje i zimski prelazni rok. Tim se dolaskom sedam novih igrača najviše pojačao u crnogorskoj ligi.

U prošlosti Mladost je bila rasadnik talenata, nešto kao podmladak Budućnosti. Iz ovog kluba su u Budućnost, a zatim u evropske i svjetske klubove išli: Dejan Savićević, Predrag Mijatović, Niša Saveljić, Stevan Jovetić… Sada je situacija obrnuta. Igrači iz Budućnosti idu u Mladost. Sin predsjednika Fudbalskog saveza Crne Gore Dejana Savićevića, Vlastimir nosi dres Mladosti sa brojem 10.

FK Mladost je kod Odjeljenja za razvoj i licenciranje Fudbalskog saveza Crne Gore aplicirala i za licencu za UEFA za takmičarsku sezonu 2014/15. Licencu za evropska takmičenja je predala i FK Budućnost. No Budućnost će i ove godine teško ispuniti jedan od pet obaveznih kriterijuma za dobijanje licence – finansijski. Klub godinama ne uplaćuje zakonom propisane doprinose zaposlenima, a kasni se i sa platama igračima i trenerima. Dug i dalje iznosi 500.000 eura.

Miomir Mugoša kao da nije svjesan pustoši koju je napravio. ,,Ovaj klub u Crnoj Gori jedini posluje i organizovan je u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima”, izjavio je prije par mjeseci. Zbog takvog poslovanja, bivši zaposleni, igrači i treneri FK Budućnosti okupljeni u NVO Volim Budućnost, nedavno su pokrenuli dva sudska postupka pred Privrednim sudom u Podgorici.

Traže prinudno izvršenje odluke o prenosu osam odsto vlasničnog udjela na bivše fudbalere i zaposlene. FK Budućnost je 2007. godine registrovan kao akcionarsko društvo u kojem je Glavni grad Podgorica većinski vlasnik sa 90 odsto udjela, osam odsto pripada zaposlenima, bivšim zaposlenima, fudbalerima i bivšim fudbalerima kluba, dok dva odsto pripada navijačima okupljenim u NVO Varvari. Smatraju da, iako je od transformacije kluba proteklo više od šest godina, klub nije konstituisan u skladu sa Odlukom o transformaciji, jer zaposlenima, fudbalerima i bivšim fudbalerima akcije nijesu dodijeljene. Zbog toga nijedan organ upravljanja nije konstituisan na zakonit način.

Iz NVO Volim Budućnost sudski traže i poništenje Odluke kojom su organi uprave, tokom 2000. godine, poklonili Glavnom gradu Stadion FK Budućnost. Smatraju da je odluka donijeta mimo zakona, uz brojne propuste i zloupotrebe.

,,Pokušali smo da stupimo u kontakt sa upravom. Oni izbjegavaju. Nijesmo uspjeli da dobijemo nijednu odluku. O svemu se odlučuje mimo Skupštine kluba koja godinama nije sazivana. Klub, nekada ponos grada i države, sada je prosjak grada i države. Svi bivši zaposleni, treneri, fudbaleri, ljudi koji su stvarali Budućnost totalno su marginalizovani. To je jedan od razloga što je klub tu gdje jeste”, kaže za Monitor Dragan Vujović iz NVO Volim Budućnost.

Zanimljivo, Stadion pod Goricom u vlasništvu je JP Gradski stadion. Osnivač preduzeća je opština, na čijem čelu se nalazi Miomir Mugoša, koji je i predsjednik Skupštine FK Budućnost. Veterani Budućnosti traže da se stadion vrati klubu. Tvrde da je stadion otet od kluba, bez odluke Skupštine, samo potpisom prebačen na Opštinu, bez poštovanja procedure.

,,Budućnost je podstanar na sopstvenom stadionu, bez prostorija. Postala je siroče grada”, kaže Vujović. On podsjeća da je FK Budućnost sam počeo da gradi stadion i da je 3.000 kvadrata pripadalo klubu, te da bi od tih poslovnih prostora on mogao da se finansira.

Finansijsko poslovanje FK Budućnosti je tajna. Na odbornično pitanje koje je Aleksa Bečić postavio na Sjednici Skupštine Podgorice, početkom ove godine, dobijen je odgovor da je FK Budućnost iz sredstava Budžeta Glavnog grada u periodu od 2006. do 2014. isplaćeno milion i 800.000 eura. Dobijeni podaci se umnogome ne slažu sa revizorskim izvještajem FK Budućnosti za prethodnih nekoliko godina.

Kriza u Budućnosti vidi se i po posjetiocima Stadiona pod Goricom. Utakmice Budućnosti nekada je standardno pratilo više hiljada gledalaca, sada ih je tek nekoliko stotina. I pored toga što su kao za CNP, i za utakmice Budućnosti, opštinske institucije u obavezi da kupuju po 100 karata.

Jedna od posljednjih odluka odlazećeg gradonačelnika je ona o izmjeni i dopuni Detaljnog urbanističkog plana Konik Stari aerodrom faza 3. Plan, za čiju izradu će Glavni grad obezbijediti 10.000 eura, obuhvata teritoriju od 37,44 hektara, sa ciljem stvaranja planskih pretpostavki za organizaciju i uređenje prostora za odgovarajuće funkcionisanje objekata za sport i rekreaciju. Izmjenu DUP-a su inicirali FK Budućnost i FK Mladost. Preciznije otac i sin Mugoša.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo