Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PORODIČNI SPORT: Kako je Mugoša upropastio Budućnost

Objavljeno prije

na

Dr Miomir Mugoša se razumije u sve. Od medicine, građevinarstva, hortikulture do sporta – za njega nema nepoznanica.

Duže od deceniju je predsjednik Skupštine FK Budućnost. Iako formalno nema velika ovlašćenja, u najpoznatijem crnogorskom fudbalskom klubu vedri i oblači. Takvim načinom upravljanja otjerao je iz kluba ljude koji su život posvetili fudbalu i Budućnosti. Sam je postavljao i smjenjivao predsjednike upravnih odbora, direktore, trenere, nalazio strateške partnere… Rezultati takvog upravljanja su gubljenje nekadašnjeg renomea Budućnosti i dovođenje kluba na prosjački štap.

Gradonačelnik je strast prema fudbalu prenio i na sina Marka. Mlađi Mugoša je u decembru 2011. izabran za izvršnog direktora FK Kom sa Zlatice. Odmah su počeli i veliki planovi za izgradnju novog stadiona. Iako je bilo najavljeno da će novi stadion Koma biti izgrađen 2012, naum nije realizovan. No, Mugoša drži obećanje, posebno dato sinu, pa je tako na kraju mandata, početkom marta ove godine obznanio početak gradnje stadiona Koma. Najavio je da će u Zlatičkoj šumi nići stadion na 35.000 kvadrata, montažna i VIP tribina. Koliko će stadion koštati nije rekao, ali je precizirao da će pare dati Fudbalski savez, donatori, a ,,finansiraće ga dijelom i naša preduzeća”.

Godinu nakon što je preuzeo upravljanje Komom, Marko Mugoša je u decembru 2012. postao predsjednik drugog podgoričkog kluba FK Mladost. Dolaskom Mugoše na čelo malog gradskog kluba, ambicije nevjerovatno rastu. Uprava proklamuje cilj – plasman na evropsku scenu. Ispostavilo se da je sa pravim ljudima na pravom mjestu sve moguće. Mladost, koja je nakon 2006. iz treće lige ušla u prvu, zatim ispadala u drugu ligu, prošle godine se domogla Evrope.

Mladost sezonu 2012/13. završava na šestom mjestu. Budućnost na drugom. Zbog duga od pola miliona eura Fudbalski savez ne izdaje Budućnosti licencu za učešće u evropskim takmičenjima. Mladost nema duga pa dobija licencu i umjesto Budućnosti učestvuje u kvalifikacijama za Ligu Evrope. Na osnovu učešća u tri kola u evropskom takmičenju Mladost inkasira skoro pola miliona eura. Taman koliki je dug Budućnosti.

Dio sportske javnosti se pobunio naglašavajući da otac namjerno srozava ugled Budućnosti zarad sinovljeve Mladosti. Tražena je i ostavka Mugoše seniora, ali ništa od toga.

Da se nastavlja plansko urušavanje Budućnosti dokaz je ovogodišnji Kup Crne Gore. Budućnost je u drugom kolu kupa izbačena iz takmičenja. Razlog: na utakmicu sa FK Dečić na teren su izveli igrača koji je imao dva žuta kartona. Komisija FS je utakmicu registrovala službenim rezultatom 3:0 za Dečić. Sagovornici Monitora tvrde da su u upravi Dečića prije utakmice znali da će Budućnost izvesti igrača sa dva žuta kartona.

Mladost, iako se u ligi bori za opstanak, zauzima 10 mjesto od 12 timova na tabeli, izvjesno je da će ući u finale Kupa Crne Gore i opet obezbijediti odlazak na evropsko takmičenje. Da se u Mladosti spremaju za Evropu potvrđuje i zimski prelazni rok. Tim se dolaskom sedam novih igrača najviše pojačao u crnogorskoj ligi.

U prošlosti Mladost je bila rasadnik talenata, nešto kao podmladak Budućnosti. Iz ovog kluba su u Budućnost, a zatim u evropske i svjetske klubove išli: Dejan Savićević, Predrag Mijatović, Niša Saveljić, Stevan Jovetić… Sada je situacija obrnuta. Igrači iz Budućnosti idu u Mladost. Sin predsjednika Fudbalskog saveza Crne Gore Dejana Savićevića, Vlastimir nosi dres Mladosti sa brojem 10.

FK Mladost je kod Odjeljenja za razvoj i licenciranje Fudbalskog saveza Crne Gore aplicirala i za licencu za UEFA za takmičarsku sezonu 2014/15. Licencu za evropska takmičenja je predala i FK Budućnost. No Budućnost će i ove godine teško ispuniti jedan od pet obaveznih kriterijuma za dobijanje licence – finansijski. Klub godinama ne uplaćuje zakonom propisane doprinose zaposlenima, a kasni se i sa platama igračima i trenerima. Dug i dalje iznosi 500.000 eura.

Miomir Mugoša kao da nije svjesan pustoši koju je napravio. ,,Ovaj klub u Crnoj Gori jedini posluje i organizovan je u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima”, izjavio je prije par mjeseci. Zbog takvog poslovanja, bivši zaposleni, igrači i treneri FK Budućnosti okupljeni u NVO Volim Budućnost, nedavno su pokrenuli dva sudska postupka pred Privrednim sudom u Podgorici.

Traže prinudno izvršenje odluke o prenosu osam odsto vlasničnog udjela na bivše fudbalere i zaposlene. FK Budućnost je 2007. godine registrovan kao akcionarsko društvo u kojem je Glavni grad Podgorica većinski vlasnik sa 90 odsto udjela, osam odsto pripada zaposlenima, bivšim zaposlenima, fudbalerima i bivšim fudbalerima kluba, dok dva odsto pripada navijačima okupljenim u NVO Varvari. Smatraju da, iako je od transformacije kluba proteklo više od šest godina, klub nije konstituisan u skladu sa Odlukom o transformaciji, jer zaposlenima, fudbalerima i bivšim fudbalerima akcije nijesu dodijeljene. Zbog toga nijedan organ upravljanja nije konstituisan na zakonit način.

Iz NVO Volim Budućnost sudski traže i poništenje Odluke kojom su organi uprave, tokom 2000. godine, poklonili Glavnom gradu Stadion FK Budućnost. Smatraju da je odluka donijeta mimo zakona, uz brojne propuste i zloupotrebe.

,,Pokušali smo da stupimo u kontakt sa upravom. Oni izbjegavaju. Nijesmo uspjeli da dobijemo nijednu odluku. O svemu se odlučuje mimo Skupštine kluba koja godinama nije sazivana. Klub, nekada ponos grada i države, sada je prosjak grada i države. Svi bivši zaposleni, treneri, fudbaleri, ljudi koji su stvarali Budućnost totalno su marginalizovani. To je jedan od razloga što je klub tu gdje jeste”, kaže za Monitor Dragan Vujović iz NVO Volim Budućnost.

Zanimljivo, Stadion pod Goricom u vlasništvu je JP Gradski stadion. Osnivač preduzeća je opština, na čijem čelu se nalazi Miomir Mugoša, koji je i predsjednik Skupštine FK Budućnost. Veterani Budućnosti traže da se stadion vrati klubu. Tvrde da je stadion otet od kluba, bez odluke Skupštine, samo potpisom prebačen na Opštinu, bez poštovanja procedure.

,,Budućnost je podstanar na sopstvenom stadionu, bez prostorija. Postala je siroče grada”, kaže Vujović. On podsjeća da je FK Budućnost sam počeo da gradi stadion i da je 3.000 kvadrata pripadalo klubu, te da bi od tih poslovnih prostora on mogao da se finansira.

Finansijsko poslovanje FK Budućnosti je tajna. Na odbornično pitanje koje je Aleksa Bečić postavio na Sjednici Skupštine Podgorice, početkom ove godine, dobijen je odgovor da je FK Budućnost iz sredstava Budžeta Glavnog grada u periodu od 2006. do 2014. isplaćeno milion i 800.000 eura. Dobijeni podaci se umnogome ne slažu sa revizorskim izvještajem FK Budućnosti za prethodnih nekoliko godina.

Kriza u Budućnosti vidi se i po posjetiocima Stadiona pod Goricom. Utakmice Budućnosti nekada je standardno pratilo više hiljada gledalaca, sada ih je tek nekoliko stotina. I pored toga što su kao za CNP, i za utakmice Budućnosti, opštinske institucije u obavezi da kupuju po 100 karata.

Jedna od posljednjih odluka odlazećeg gradonačelnika je ona o izmjeni i dopuni Detaljnog urbanističkog plana Konik Stari aerodrom faza 3. Plan, za čiju izradu će Glavni grad obezbijediti 10.000 eura, obuhvata teritoriju od 37,44 hektara, sa ciljem stvaranja planskih pretpostavki za organizaciju i uređenje prostora za odgovarajuće funkcionisanje objekata za sport i rekreaciju. Izmjenu DUP-a su inicirali FK Budućnost i FK Mladost. Preciznije otac i sin Mugoša.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo