Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PO GLAVNOM GRADU: Željo moja Podgorice

Objavljeno prije

na

Svega ima u Podgorici: uređene ulice, na ulicama kafići; tržni centri, u jednom od njih bioskop; škole i vrtići, u dvorištima nekih od njih poneki uređen ćošak; pažljivi posmatrač, uz malo sreće, može na ulici vidjeti čak i gradski autobus. U glavnom gradu samo ne valja detaljnije gledati, jer slike koje onda stignu govore o nedostatku planiranja, neizgrađenoj infrastrukturi, glibu ispod šminke.

Grad, prije svega, čine njegovi ljudi. Od mjesta sa pedesetak hiljada nakon Drugog svjetskog rata, Podgorica je do 2011. porasla do grada sa blizu 186 hiljada stanovnika. Proces socijalističke industrijalizacije koja je decenijama ulivala radnike u Podgoricu, nakon devedesetih godina prošlog vijeka nastavljen je centralizacijom zbog koje je veliki broj ljudi, naročito sa sjevera Crne Gore, stigao u glavni grad, ne kako bi i gradu i njima bilo bolje, već kako bi preživjeli. Odlazeći podgorički gradonačelnik dr Miomir Mugoša dobra je slika gostoprimstva koje ih je dočekalo. Sudeći prema njegovim javnim nastupima veliko je pitanje da li je u stanju da riječi kao ,,Pljevljak”, ,,Beranac” ili ,,Rožajac” izgovori, a da ne zvuče pogrdno. Da bi neko mjesto bilo grad mora imati dovoljan broj ljudi koji ga vole. Tu stvar nije lako mjeriti, ali sva je prilika da Podgorica prije pati od nedostatka nego od viška ljubavi.

Ipak, gradi se grad. Puno je novih zgrada. Dijele se, ugrubo, na tri grupe. Staklene, neke u kojima su predstavništva velikih firmi i one koje su vlasnicima najvjerovatnije poslužile da properu nešto para, pa sad zvrje prazne. Drugu grupu čine takozvane napolitanke, rasute po svim krajevima Podgorice kao posljedica velikodušnosti gradskih vlasti u izdavanju građevinskih dozvola i želje povlaštenih firmi da na brzinu zarade velike pare. U glavnom gradu ima oko 13 hiljada praznih stanova. Najpovlašteniji među povlaštenima posadili su treću grupu zgrada – onu koja je nikla po parkovima. Parkovi i dječija igrališta padali su kao snoplje – u kvartu kod Mašinske škole – dok trepneš nikne zgrada. ,,Umjesto da grad krene dalje sa širenjem, jer ipak je Podgorica jedna livada, ruši se čitava koncepcija i prave se blokovi unutar blokova – zgrada na zgradu”, prokomentarisao je jedan građanin Podgorice.

Arhitekta Ljubo Stjepčević, predsjednik Komore arhitekata u Inženjerskoj komori Crne Gore krajem prošle godine u Dnevnim novinama je ocijenio da je najviše stradala Mirkova, ili Nova varoš, odnosno strogi centar grada: „Mi smo od Mirkove varoši napravili katastrofu. Potpuno smo promijenili izgled ovog dijela grada, a to je bilo jezgro koje se moralo sačuvati. Prvo smo sve džade popločali, pa smo onda dozvolili da se grade ona staklena čuda, koja ni na što ne liče. To nije ni neka moderna arhitektura, i nigdje se tako nešto ne gradi”. Stjepčević je više puta upozoravao da bi jači zemljotresi mogli pričiniti velike štete na novijim objektima. ,,Podgorica je deveti stepen seizmičke zone i to se uzima u obzir kada se radi projektna dokumentacija. Ali između onoga što je isprojektovano i onoga što se izvede postoji velika razlika. Znamo ko su danas investitori i na koji način se vrši nadzor nad objektima.”

Nedostatak planova i njihovo kršenje proizveli su grad u kojem neravnomjeran razvoj često može svjedočiti i jedna jedina ulica. Teško bi bilo odlučiti koji dio Hercegovačke je grđi – polovina koju je po svojoj mjeri uglancala i razne dozvole ispisala vlast pod budnim okom Miomira Mugoše ili njen drugi kraj koji je, zbog rupa po trotoaru, širokom katkad i preko metra, preporučivo prelaziti samo zadana.

Nema izbora, ni Nikoljdana, Dana Podgorice, kad Miomir Mugoša nije obećao kako će se pobrinuti za Staru Varoš. Na osnovu pjesama možda poneko može još da je zamisli, pod uslovom da ne prođe kroz ruglo u koje je pretvorena. Iako stručnjaci smatraju da je još moguće sačuvati neka jezgra najstarijeg dijela Podgorice, to ostaje za neka druga vremena i neku bolju vlast.

Mogao bi putnik namjernik, prije nego što bude izgrađeno gradsko pozorište na mjestu srušenog Kina Kultura da ode u bioskop u Delti i potom odluči da prošeta kraj Morače. Za taj poduhvat bilo bi preporučljivo da ponese gas masku. Izgradnja novog kolektora za prečišćavanje otpadnih voda još je jedan od poduhvata koji je već dvadesetak godina samo obećanje.

Nedavno je objavljeno kako su za ,,posao vijeka”, izgradnju kolektora, zainteresovane četiri firme. Gradnja treba da košta oko 50 miliona eura. Iz Glavnog grada ranije je saopšteno da bi projekat trebao da bude realizovan za 36 mjeseci, a potom je potrebno još dvije godine za probni rad i dokazivanje tehničkih parametara. Pozitivna Crna Gora pozvala je gradsku vlast da preispita odluku da kolektor smjesti u Botun i razmotri njegovo izmještanje na neki od nenaseljenih djelova grada.

Građani Crne Gore morali su potpisivati peticiju kako bi vlasti pristale da vide kako u zemlji nema dovoljno vrtića. Jedno od mjesta u kojem je taj problem najozbiljniji je Podgorica. Još 2011. Mugoša i kandidat za njegovog nasljednika Slavoljub Migo Stijepović obećavali su po jedan novi vrtić na lijevoj i desnoj obali Morače. Aha. Opšte je poznato da grupe u vrtićima ponekad imaju i do pedesetoro djece. Normalno je pola od toga. Monitorovi izvori objašnjavaju da vrtići dobijaju novi prostor tako što u učionice pretvaraju vešeraje i djelove holova. Analogno tome, problem nedostatka prostora u osnovnim školama rješava se tako što se u učionice pretvore biblioteke. U snovima su ostale škole zamišljane u Tološima i Bloku 14.

Druga gimnazija još jedna je neostvarena potreba građana Podgorice. Ni tu Mugoša nije bio bez ideje: ,,Na mjestu stare Mašinske škole može da se napravi nova i da se kroz adaptaciju napravi savremena gimnazija”.

Ne može se reći da stanovnici Podgorice nemaju na dohvat ruke nešto što je drugdje čist luksuz. Vožnja taksijem ovdje je najrasprostranjeniji oblik gradskog prevoza. Taksi je relativno jeftin, gradske vlasti ne moraju da se brinu oko autobuskih linija. Istovremeno, mnogi otpušteni radnici i ljudi, često sa završenim fakultetima, koji nijesu mogli da nađu posao izbjegavaju status nezaposlenih vozeći taksi. Gotovo genijalan potez, ako se ne računa da je, ipak, za veliki dio stanovnika vožnja taksijem prevelik izdatak, da bi autobusi prevozili neuporedivo veći broj putnika, pravili manje gužve i, ukoliko nije nepristojno reći, manje zagađivali okolinu. Jednom je Mugoša maštao čak i o tramvaju.

Istorijska je već postala priča o pet bazena u Podgorici. Ima jedan koji radi i po dva-tri mjeseca godišnje. Sportski centar čija se jedna polovina raspada i stadion koji nema jednu stranu podgorička su stvarnost.

Potrebe građana za uređenim gradom, ne potreba povlaštenih i njihovih investitora za ,,ugrađivanjem ” i brzom zaradom, posao su za novu, ne za ovu vlast. Ma koliko napadan bio, Mugoša nije sam godinama proizvodio Podgoricu bez plana i ikakvog reda, njegovo zamjenjivanje Migom nosilo bi iste stvari, samo rađene tiše.

Ako se koristi zdrav razum, neshvatljivo je da Podgorica sa klimom koju ima, nema botaničku baštu. Ali – kako se ugraditi u hortenzije?

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KASNI PROSTORNO URBANISTIČKI PLAN OPŠTINE BUDVA: Moratorijum na gradnju ostaje do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorna planerka iz Nikšića. Rad na izradi plana počeo je u septembru nakon potpisivanja ugovora između bivše vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane

 

U Budvi je, u junu prošle godine, uveden moratorijum na izgradnju objekata na najatraktivnijem dijelu prostora budvanske rivijere, u zahvatu dva kontroverzna planska dokumenta, DUP Budva-centar i DUP Bečići. Zabrana gradnje u centralnom dijelu Budve, na potezu koji se prostire uz morsku obalu od Avale do Zavale, ograničenom Jadranskom magistralom, i na prostoru naselja Bečići, bila je sastavni dio Vladine Odluke o donošenju Prostorno urbanističkog plana Opštine (PUP), koja bi važila do njegovog stupanja na snagu. Vlada je tada odredila rok od 12 mjeseci za izradu PUP-a vodeće turističke opštine, odnosno jun 2022, kada bi moratorijum morao bio ukinut.

Međutim, od PUP-a, za sada, nema ništa. Prostorni plan nije urađen ni do nivoa nacrta spremnog za reviziju nadležnih službi u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorni planer iz Nikšića. Istom odlukom Vlada je za rukovodioca i stručni tim utvrdila naknadu u iznosu od 150.000 eura.

Rad na izradi plana počeo je u septembru prošle godine nakon potpisivanja ugovora između Vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane. Izgleda da nije pogodan politički trenutak za tako nešto jer uslove izrade prati potpuna neizvjesnost. Od toga šta koja politička struja želi da postigne tako značajnim planskim dokumentom do haosa u sistemu planiranja u državi u kojoj se trenutno rade dva ključna planska dokumenta, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije (PGR).

Izradu prostornog plana za teritoriju bilo koje opštine određuju podaci i smjernice iz navednih planova kojih nema i ne zna se kada će biti završeni. Izrada Prostornog plana CG do 2040. bila je na listi prioriteta prethodnih pa tako i ove, nove vlade. Postoji i dilema oko nastavka izrade Plana generalne regulacije koja je stopirana na samom početku, u fazi analize postojećeg stanja.

U oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori vlada potpuna konfuzija. U resornom ministarstvu se govorilo o izmjeni važećeg Zakona o planiranju prostora i gradnji objekata, usvojenog tokom mandata ministra Pavla Radulovića.

Njegov nasljednik, ministar Mitrović inicirao je izmjene tog zakona, ali posao nije završen. Nova ministarka Ana Novaković Đurović u svojim javnim nastupima daje natuknice oko promjena zatečenog planskog okvira po kome za teritoriju Crne Gore postoje samo dva planska dokumenta, krovni Prostorni plan CG i PGR. Nova vlada, po običaju, znači i novi koncept sistema planiranja. Planovi su do tada na čekanju.

Proces pripreme Prostornog plana Opštine Budva zapao je u vakuum promjena vlasti na nivou države i Opštine. Obrađivač očigledno čeka nova uputstva i neke druge smjernice od ministarke Novaković Đurović. Dosadašnja praksa je pokazala da svaki ministar sprovodi svoju viziju politike planiranja i uređenja prostora. Za definisanje rješenja nacrta PUP-a Budva potreban je novi politički dogovor.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA ISPRED TURIZMA: Sezona pod prinudnom upravom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru

 

Turizam je glavna privredna grana u Crnoj Gori. Budva je  centar crnogorskog turizma u kojem se ostvaruje oko 50 odsto ukupnog prihoda. Ta opštepoznata činjnica nije bila presudna za  određivanje datuma održavanja lokalnih izbora u Opštini u kojoj je raspušten lokalni parlament i uvedena prinudna uprava.

Izbori su bili zakazani za 5 jun. kako bi se uzavrela politička situacija u gradu stabilizovala i sva pažnja novoizabrane vlasti usmjerila na djelatnost od čijih prihoda se puni gradska kasa i od koje zavisi ukupan razvoj grada. Međutim, politički interesi stranaka nove parlamentarne većine kojima izbori početkom juna nisu odgovarali, stavljeni su iznad  turizma i ekonomije.

Lokalni izbori u Budvi pomjereni su za 23. oktobar, što znači da će tokom čitave turističke sezone najvažniju turističku opštinu voditi pet Vladinih povjerenika sa svim ovlašćenjima koja po zakonu imaju i legalno birani odbornici.

Kako će Budva u predstojećoj sezoni funkcionisati bez potpune vlasti i učešća predstavnika građana, teško je prognozirati. Turistička sezona 2022. jedna je od najneizvjesnijih jer počinje u jeku rata koji bukti usred Evrope, u Ukrajini, i velike ekonomske krize koja je uslijedila. Crnogorski turizam ovoga ljeta ne može da računa na najbrojnije turiste iz Ukrajine i Rusije koji su u ukupnom turističkom prometu naše zemlje učestvovali i do 30 procenata.

Zbog rata u Ukrajini, kome se ne nazire kraj, i obostranih ekonomskih sankcija koje su Crna Gora i Rusija jedna drugoj uvele, suspendovan je avio-prevoz sa ovih destinacija za aerodrom Tivat. Za ljetovanje u Crnoj Gori opredijeliće se uglavnom oni Rusi koji imaju nekretnine u Crnoj Gori. Dolazak na Crnogorsko primorje postao je za Ruse preskup, putuje se preko Beograda i Istanbula sa kartom koja staje više od 1.000 eura.

Hotelijeri i vlasnici privatnog smještaja nadaju se da će gubitak istočnog tržišta biti nadoknađen pronalaskom novih emitivnih destinacija i uvođenjem sezonskih avio- linija ka Sjevernoj i Zapadnoj Evropi. Ipak nisu preveliki optimisti da će se nakon  pandemije koja je obilježila prošlogodišnju sezonu i novih okolnosti rata i ekonomske krize koja trese veliki broj zemalja, dostići nivo turističkog prometa iz 2019. godine.

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru. Procjene se vrše na osnovu uspostavljanja letova niskoplatežnih kompanija. Govori se uopšteno o bukingu, rezervacijama, interesovanjima, očekivanjima dolazaka sa tržišta zapadnoevropskih zemalja, Izraela, Saudijske Arabije… Ali pravih ugovora i sigurnog tržišta Crna Gora nema.

Goste iz Rusije i Ukrajine zamijeniće oni iz zemalja okruženja. Među njima su najbrojniji turisti iz Srbije. Za očekivati je da će broj turista i sa ovog tržišta biti manji nego lani, jer se za njih otvaraju i druge turističke destinacije koje su u ljeto 2021. bile nedostupne zbog kovid uslova.

Početak turističke sezone Budva je simbolično obilježila turističkim manifestacijama, karnevalom i koncertima, koje su u dane prvomajskih praznika privukle veliki broj posjetilaca. U Budvi trenutno boravi oko 15.000 turista, što je nešto više u odnosu na isti datum prošle godine. Međutim, u Turističkoj organizaciji Budve ističu da su ostvareni prihodi manji nego u maju 2019, godini koja se u gotovo svemu uzima kao reper koji valja dostići.

Budva je, neuobičajeno za ovo vrijeme u godini, puna stranaca, koji nisu turisti. Na ulicama, u trgovinama i restoranima prisutan je veći broj Ukrajinaca i Rusa koji su sa porodicama izbjegli iz ratom zahvaćenog područja. Oni nisu turisti u punom smislu, ne plaćaju boravišnu taksu, jer su prijavili boravak duži od tri mjeseca.

U Budvi boravi oko 3.580 državljana Ukrajine. Oni najčešće iznajmljuju luksuzne kuće po atraktivnim budvanskim selima ili veće stanove i apartmane, na duži period. Uživaju specijalni status privremeno zaštićenih lica, koji im omogućava boravak i do godinu dana. Oko 300 Ukrajinaca ostvarilo je takav status, dok na rješenje čeka još oko 1.000 njihovih zahtjeva.

Za izbjeglice iz Ukrajine u narednim danima biće organizovana berza za zapošljavanje, na Jadranskom sajmu u Budvi. Biće u prilici da nađu posao u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, kako bi im se situacija donekle olakšala.

Istovremeno, prema podacima Turističke organizacije, u Budvi trenutno boravi oko 2.500 državljana Ruske federacije.

Najave dolazaka gostiju u budvanske hotele i privatan smještaj za mjesec jun, na nivou su od prošle godine. Ima dosta rezervacija na čekanju, koje će se realizovati u zavisnosti od međunarodne političke situacije. U julu i avgustu, kada svi idu na odmore, biće svi kapaciteti popunjeni. Vlasnici kuća i stanova na rivijeri napraviće gužvu kao privid uspješnosti sezone, koja toliko i potraje.

Goste ovoga ljeta čekaju neprijatna iznenađenja u vidu drastičnog povećanja cijena hrane i pića u budvanskim restoranima i kafićima.

Iz Udruženja ugostitelja Budve najavili su povećanje cijena od 10 do 30 odsto, obrazlažući takvu odluku porastom cijena osnovnih životnih namirnica. Doći će i do povećanja cijena apartmana i soba u privatnom smještaju čiji vlasnici sve teže nalaze potrebne radnike za njihovo održavanje.

Krajnji ishod nastupajuće turističke sezone potpuna je nepoznanica ne samo za direktne učesnike u turističkom privređivanju, hotelijere, ugostitelje i vlasnike privatnog smještaja, nego i za turističke eksperte. Svi nešto čekaju, nadaju se i šire optimizam bez realnog pokrića.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZBORNI GALIMATIJAS: Po volji vladajuće većine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Več zakazani lokalni izbori u jeku turističke sezone, objedinjeni su i odloženi za oktobar. Iz nove vladajuće većine objasnili su da društvo treba relaksirati neprestane izborne trke, dok opozicija tvrdi da se radi o bježanju od izvora. Iz dijela nevladinog sektora, kao i ranije, upozoravaju na nezakonitost

 

I pored toga što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao lokalne izbore u više crnogorskih opština koji su trebali da se održe u jeku turističke sezone, bar turisti mogu da odahnu – do njih neće doći. Nova parlamentarna većina se potrudila da izbore objedini i odloži za oktobar, sve slijedeći DPS praksu nedržanja zakona kao pijan plota. Nova opozicija upozorava na hajdučiju i pravni haos i poentiraju da je odluka politička jer novoj većini u ovom trenutku ne odgovaraju izbori.

Krenimo redom. Skupština Crne Gore je 5. maja usvojila dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojima je predviđeno da se izbori u 14 gradova objedine i odgode do 30. oktobra. Dopune, za koje je glasalo 45 poslanika, protiv je bilo 16, su predložili članovi nove parlamentarne većine iz SNP-a, URA-e, DPS-a, Bošnjačke stranke i SDP-a.

Predlagači zakona iz redova nove parlamentarne većine pozvali su se na javni interes da građani na lokalnim izborima glasaju istog dana, te na potrebu građana i društva da se ne bude non-stop u izbornoj kampanji. Upozorili su i da iza objedinjavanja izbora u jednom danu stoje Evropska komisija, OEBS i ODIR, te da je to jedna od preporuka iz posljednjeg izvještaja Evropske komisije.

Da je ovo zakon o bježaniji od izbora, tvrde sada opozicione Demokrate. Oni tvrde da je ovo akt bez presedana kojim se uvodi pravni haos u izborni sistem. Demokratski front (DF) je napustio sjednicu Skupštine zbog, kako su kazali, pravnog nasilja vladajuće većine, uz najavu vaninstitucionalne borbe.

Predsjednik Đukanović, koji je već raspisao izbore za Bijelo Polje i Šavnik za 12. jun, za 5. jun vanredne u Budvi, Tivtu, a redovne u Plužinama i Žabljaku, vratio je Skupštini dopune zakona. On je upozorio da bi odluka vladajuće većine, u kojoj je sada i njegov DPS, mogla ,,otvoriti više bitnih pravnih pitanja, odnosno nedoumica, koje nastaju u karakterističnim političkim situacijama, uz pretpostavljenu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte”.

Novi premijer Dritan Abazović je na ovu odluku Đukanovića odgovorio da će skupštinska većina ponovo izglasati dopune i da će Đukanović morati da ih potpiše.

,,Ukoliko Skupština ponovo usvoji isti zakon, predsjednik je dužan da ga proglasi”, kazao je u izjavi Pobjedi Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije.

Nakon što su poslanici Skupštine Crne Gore i drugi put usvojili dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, Đukanović ih je, poštujući zakonsku proceduru, potpisao.

Blažić je upozorio na pravni galimatijas koji može izazvati pravne i institucionalne probleme u funkcionisanju pojedinih državnih organa, ali i lokalne samouprave: ,,Pravni sistem se ne prilagođava interesima partija već građanima i sa takvom praksom se mora prekinuti”.

Saga oko lokalnih izbora je upravo pokazatelj kako se sve podređuje partijskim interesima. Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi prvi put su povučene iz skupštinske procedure u novembru, iako su njegovi potpisnici bili svi predstavnici tadašnje vlasti. To se desilo nakon što koalicija Crno na bijelo nije prihvatila amandmane SNP-a koji je trebalo da garantuju da će odluka predsjednika države o raspisivanju izbora na Cetinju, Petnjici i Mojkovcu prestati da važi.

Novi pokušaj je bio kada su poslanici koalicije Crno na bijelo, DPS, SD, SDP, BS i dvije albanske liste inicirali krajem januara izmjene tog Zakona, kako bi se izbori u 14 opština i gradskoj opštini Golubovci održali u jednom danu. Poslanici su početkom februara usvojili te izmjene, ali ga je Đukanović nekoliko dana kasnije vratio Skupštini na ponovno odlučivanje sa obrazloženjem da je neustavan. Skupština nije ponovo usvojila taj zakon.

Dok je visoka politika trgovala sa izborima, u opštinama u kojima su izbori bili zakazani za jun neke partije su predale izborne liste. Sada je ostala nedoumica da li će oni koji nijesu predali izborne liste moći učestvovati na oktobarskim izborima. Predsjednik skupštine građanske liste Bokeški forum (BF) iz Tivta Branislav Matijević je komentarišući za Vijesti odluku Skupštine o odlaganju izbora, kazao da je gaženjem svih zakonskih normi, državni parlament uspio da obesmisli instituciju vladavine prava i potpuno obesmisli izborni proces.

O kakvom se galimatijasu i vođenju računa samo o partijskim interesima radi, ranije je objasnila programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović. ,,Zvuči gotovo nevjerovatno, ali predlozi partija o ovom pitanju su tekli sljedećim tokom: prvo su se svi saglasili da to treba uraditi kroz promjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika, što zaista jeste jedini ispravan put. Onda se, pred izbore na Cetinju, dio partija tadašnje vlasti dosjetio da to uradi na nezakonit način kroz promjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Onda su oni koji su se tome žestoko protivili u slučaju Cetinja, bili za to u slučaju Berana, a oni koji su to zagovarali u slučaju Cetinja bili protiv toga u slučaju Berana. Nakon toga je predsjednik države vratio na ponovno odlučivanje zakon za koji je glasala njegova partija…”

Iz dijela nevladinog sektora odavno upozoravaju da je jedini zakonit način da se ovo pitanje zakonito rješi izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika. To je za političare teži put, kojim oni nikad ne idu, jer je za izmjene tog zakona potrebna dvotrećinaska podrška poslanika.

Zbog svega navedenog Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je podnio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi koje se tiču odgađanja lokalnih izbora. ,,Mali” je problem što je Ustavni sud u svojevrsnoj blokadi zbog manjka sudija.

,,Ovaj način djelovanja Predsjednika i Skupštine Crne Gore dovodi do opasnog presedana tj. nezakonitog odlaganja izbora bez valjanog razloga, koji dalje može da znači da svaka parlamentarna većina, kojoj to bude politički interes, može odlagati lokalne izbore onako kako joj se prohtije”, saopštili su iz CDT-a.

Ništa novo, kao i do sad – što se tiče prohtjeva vladajuće većine.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo