Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NEPOTIZAM U OSNOVNOM SUDU U PODGORICI: Toge za odabrane

Objavljeno prije

na

Ivana Martić je u septembru 2010. diplomirala na Pravnom fakultetu u Podgorici. Prosječna ocjena 8,17 i 10 na specijalističkim studijama. Svoju karijeru je vidjela u sudstvu, pa je odmah nakon diplomiranja počela da volontira u Osnovnom sudu u Podgorici. Volontirala je puna 22 mjeseca. Položila je pravosudni i advokatski ispit, dobijala pohvale od sudija iz Osnovnog i Vrhovnog…

Rad, trud i požrtvovanje 26-godišnje Podgoričanke su se isplatili sve dok nije počela da tražio posao. Osnovni sud je u novembru 2011. raspisalo konkurs za izbor sudijskih pripravnika na određeno vrijeme u trajanju od dvije godine. Martić je nakon dvogodišnjeg volontiranja smatrala da ima šanse da bude primljena za pripravnika u Osnovnom sudu. Imala je sve potrebne kvalifikacije a i usmene pohvale od strane sudija.

Međutim, rezultati konkursa su pokazali da ona nije izabrana među 12 primljenih kandidata. Ispostavilo se da većina primljenih kandidata ima manji prosjek ocjena na fakultetu od Martićeve, a neki čak i prosječne ocjene – 6.59, 6,84…

Tokom razgovora u četiri oka predsjednik Osnovnog suda Zoran Radović joj je to ovako objasnio: ,,Saopšteno mi je da ne mogu da budem primljena zato što se na starješinu organa vrši ogroman pritisak. Tako da on mora da postupi po nekim unaprijed zadatim spiskovima”, kaže za Monitor Ivana Martić.

U zvaničnoj odluci Osnovnog suda to je drugačije formulisano, pa se navodi da su se primljeni kandidati ,,izdvojili iskazanim znanjem iz oblasti organizacije pravosuđa, poznavanje materijalnih i procesnih propisa, od značaja za rad suda, kao i iskazanom spremnošću za sticanje novih znanja i praktičnih vještina u okviru djelokruga rada suda”. Pored ovog presudan je, navodno bio i intervju koji je predsjednik suda obavio sa kandidatima i izvještaj o kandidatima Uprave za kadrove.

Sve to je Martićevoj bilo ,,sumnjivo” pa je podnijela žalbu Komisiji za žalbe Crne Gore. Navela je da Uprava za kadrove nije provodila provjeru sposobnosti, da je jedina ,,provjera” bila intervju kod predsjednika suda, te da nije jasan kriterijum po kojim se Radović vodio u izboru kandidata s obzirom da sa njom intervju o provjeri sposobnosti nije ni vođen.

Komisija za žalbe je glatko odbila pritužbu. Nijesu se puno ni trudili da obrazlože odluku, samo se paušalno pozivaju na Zakon o državnim službenicima i namještenicima. To je kasnije konstatovao i Upravni sud Crne Gore poništavajući rješenje Komisije za žalbe.

,,Tokom cijelog postupka evidentna je intencija kako predsjednika suda, tako i Komisije do od suda, stuba pravosuđa, vladavine prava načine stjecište ‘izabranih’, te da na taj način pokazuju kako profesionalnu, tako i etičku inferiornost”, navela je Marićeva u tužbi koju je usvojio Upravni sud.

Nakon odluke Upravnog suda, Komisija revidira stav, i u julu prošle godine poništava konkurs za prijem pripravnika Osnovnog suda.

Radović se ne osvrće na odluku Upravnog suda. Čini ponovni izbor istih kandidata uz obrazloženje da je on ocijenio kandidate njihovo znanje i kvalitete na osnovu intervjua.

Ivana Martić ponovo piše žalbu Komisiji i tužbu Upravnom sudu. Pita se kako je moguće da predsjednik Osnovnog suda ne postupa po odlukama viših instanci, oglušava se o iste i ne podliježe bilo kakvim sankcijama. Napominje i da je Evropski sud u Strazburu do sada nekoliko puta ukazivao na to kako presude Upravnog suda obavezuju tužene te da ponovna vraćanja predmeta na postupanje mogu da se smatraju greškom u samom postupku.

,,Tvrdim da je ovakvim postupcima sprovedena diskriminacija i da je od takozvane provjere sposobnosti i intervjua napravljena svojevrsna farsa. Želim da ovim putem skrenem pažnju javnosti na neregularnosti koje se dešavaju tokom takozvanih pripravničkih konkursa, da ukažem na samovolju pojedinaca i nemogućnost onih koji nisu na spiskovima da na regularan način dođu do posla”, kaže Martić.

Opet sve u krug. Komisija opet odbija njenu žalbu. Ivana Martić pokreće novi postupak pred Upravnim sudom. Upravni sud opet presuđuje u njenu korist. Međutim, Komisija i pored odluke suda, žalbu odbija. U dva istovjetna slučaja tako postupaju suprotno, čak i ne poštujući odluku Upravnog suda.

Marićeva je sredinom prošlog mjeseca podnijela, po treći put, tužbu Upravnom sudu. ,,Očekujem da će Upravni sud i ovog puta presuditi u moju korist. Ali da će opet biti ista priča. Upravni sud može da donosi odluke a one se očigledno ne sprovode, ne postoji mehanizam da se prekine ta samovolja. I tako do u nedogled. Mogu da se sudim godinama”.

Ivana Maritić je nezaposlena, kao jedan od najboljih kandidata položila je prijemni za edukaciju za nosioca pravosudnih funkcija, koju trenutno pohađa. Odlučna je, kaže, da ne odustane od karijere u pravosuđu. Zašto bi i odustala i prepustila mjesto lošijim kandidatima kojima će sjutra kao sudijama glavna osobina biti poslušnost. Pitanje je samo kako osujetiti namjere onih koji su odlučili da Ivanu Martić već na stratu izbace iz igre.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo