Povežite se sa nama

DRUŠTVO

USTAV I VLAST: VLADA I PRAVOSUĐE PROTIV PARLAMENTA: Dvije glave jedan jezik

Objavljeno prije

na

Sudije Ustavnog suda Crne Gore proglasili su neustavnim odredbe Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru.

Riječ je o Zakonu koji je Parlament usvojio krajem prošle godine, a prema kome se imovina podgoričkog Kombinata aluminijuma i Rudnika boksita u Nikšiću ne može, u započetom stečajnom postupku, prodati bez saglasnosti Skupštine CG. Filip Vujanović, predsjednik države u trećem mandatu, zimus nije htio da potpiše taj Zakon pravdajući se kako je on u suprotnosti sa Zakonom o stečaju. Nakon što je Parlament po drugi put izglasao isti propis Vujanović je, ipak, bio prinuđen da ga potpiše i proslijedi na objavu u Službenom listu.

Tada na scenu stupaju predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i Vlada Crne Gore pod komandom premijera Mila Đukanovića. Medenica se Ustavnom sudu obratila tražeći da obori propis kojim se, prema procjeni Vrhovnog suda, suprotno ustavnoj podjeli vlasti ,,Skupština direktno miješa u nadležnosti sudskih organa”. Zahtjevu Vrhovnog suda ubrzo se pridružila i Vlada. I njeni argumenti su bili na fonu onoga što su Zakonu o zaštiti državnih interesa javno već zamjerali Vujanović i Medenica.

Zato je malo koga začudilo kada je Ustavni sud, svega tri mjeseca nakon podnošenja inicijative, izašao u susret zahtjevu iza koga su stajali probrani ekonomski, pravni i politički autoriteti: Milo Đukanović, Vesna Medenica i Filip Vujanović.

,,Spornim odredbama Zakona, zakonodavac je donošenje odluke o prodaji (KAP-a) strateškom investitoru i zaključenje ugovora uslovio pribavljanjem saglasnosti Skupštine”, naveo je sudija izvjestilac Budimir Šćepanović ,,Skupština se na taj način konstituisala kao novi organ u stečajnom postupku sa neprihvatljivim stepenom arbitražnosti”. Time je, pojasnio je sudija Šćepanović, zakonodavna vlast prekoračila svoja ovlašćenja i povrijedila ustavno načelo podjele vlasti kao i Evropsku konvenciju o podjeli vlasti i pravo na nezavisno suđenje.

Rušenje osporenog zakona podržao je i sudija Miodrag Iličković (nekadašnji potpredsjednik SDP-a, jedne od partija predlagača tog propisa) objašnjavajući kako je Skupština mogla da pronađe drugi način kako bi bila u prilici da utiče na proces nove vlasničke transformacije rudarsko-metalurškog kompleksa. ,,Mogli su kroz izmjene Zakona o stečaju da uvedu sve ove odredbe, a da ne prekrše Ustav. To je suština stvari. Sve ostalo je periferno”.

Koliko god da je Iličković u pravu, a moguće je da jeste potpuno, periferni problemi zaslužuju makar malo naše pažnje. Zanimljivo je, za početak, da Vlada spori Zakon koji je pripremala i izglasala, druga po veličini, članica vladajuće koalicije (SDP). Nameće se pitanje: da li su poslanici SDP-a i njihove kolege iz DF i SNP-a u pripremi ovog zakona mogli računati na pomoć mnogobrojnih državnih službi zaduženih da Parlamentu pomogne kako bi donijete odluke bile u skladu sa Ustavom i obavezujućim međunarodnim konvencijama?

I kako to da nijedna partija koja je učestvovala u donošenju sada već bivšeg zakona nije, prethodno, konsultovala ,,svog čovjeka” u Ustavnom sudu. Tako su mogli izbjeći makar najočiglednije manjkavosti propisa koji je oboren. Nakon čega su KAP i Boksiti ponovo prepušteni na milost i nemilost Đukanovića i njegovih poslovnih partnera, domaćih i stranih.

Naime, na manjkavosti osporenog Zakona ukazao je i sudija Ustavnog suda Milorad Gogić. Iako je bio jedini koji je glasao protiv donijete odluke, zamjerajući kolegama što Ustavni sud, prethodno, nije organizovao javnu raspravu. Gogić ukazuje na banalne propuste: ,,Ja kao sudija Ustavnog suda Crne Gore ne znam šta čini taj rudarsko metalurški sektor u Crnoj Gori”!?

Odluka Ustavnog suda u Parlamentu, podrazumijeva se, nije dočekana sa oduševljenjem. Izuzetak čine poslanički klub DPS-a i njihovi sateliti. ,,Ustavni sud je stao na stranu predsjednika DPS-a koji je stvarni ponuđač za kupovinu KAP-a”; kaže Nebojša Medojević uz komentar da je prošlonedjeljna odluka očekivana, razočaravajuća i veoma opasna.

Novostvorene dileme i sporenja u trouglu izvršna – zakonodavna i pravosudna vlast bitne su barem iz dva razloga. Prvo, u tzv. rudarsko-metalurški sektor država je, samo u ovom vijeku, kroz direktnu finansijsku podršku, oprost dospjelih potraživanja i preuzimanje obaveza prema radnicima, dobavljačima i bankama uložila više od 500 miliona. Zauzvrat, ovdašnja javnost još nije stekla pravo makar na informaciju da li je taj novac potrošen zakonito i svrsishodno.

Jednako je važna činjenica da prošlonedjeljna odluka Ustavnog suda nije presedan. Naprotiv, sva je prilika kako će osporavanje ustavnosti svih nepoželjnih odluka Parlamenta postati praksa čelnika DPS-a. O tome svjedoče aktuelna prepucavanja o (ne)ustavnosti Zakona o finansiranju političkih partija. ,,Zna se ko takvo tumačenje zagovara. Diriguje glavni iz Vlade, i onda svi ostali ponavljaju kao papagaji”, cijeni poslanik SDP-a Džavid Šabović.

Možemo samo da pretpostavimo šta će se dogoditi ukoliko, recimo, Ustavni sud nakon predstojećih lokalnih izbora presudi da su oni održani po zakonu koji nije ustavan? I šta ako se, nekom igrom slučaja, poklopi da takva odluka bude u skladu sa interesima vladajućeg dijela vladajuće koalicije na državnom nivou?

Nakon što se prošlog ljeta požalio na svojevrsnu parlamentarnu diktaturu, koja se ogledala u nespremnosti skupštinske većine da bespogovorno ispuni sve Vladine zahtjeve i prohtjeve, premijer Đukanović je krenuo u izgradnju novog modela vladavine. Malo vremena i mnoštvo događaja bez jasnog epiloga uslovili su da se većina nas više ne sjeća kontroverzi koje su pratile prošlogodišnje promjene u Ustavnom sudu.

,,Izbor sudija Ustavnog suda po novom zakonu bio je školski primjer pravnog nasilja Skupštine”, rekao je za Monitor profesor Đorđije Blažić krajem prošle godine. Istim povodom, iz Centra za građansko obrazovanje(CGO) stiglo je upozorenje ,,o partijskom dogovoru čiji je rezultat da su sve političke grupacije u Skupštini dobile po ‘svog sudiju'”.

Prethodno je ombudsman Šućko Baković Ustavnom sudu podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o ustavnom sudu. Bez rezultata. To je samo jedan od zahtijeva koji u Ustavnom sudu, prije odluke, provedu mjesece ili čak godine. Prema našim podacima, rekord drži MANS-ova inicijativa koja je problematizovala pristup policije podacima mobilnih operatera. Četiri i po godine Ustavni sud tu inicijativu nije uvrstio u dnevni red. Za razliku od zahtjeva Medenice i Đukanovića koji je dobio sve prioritete.

Pravda i(li) dogovor

U fokusu interesovanja javnosti u regionu našla se i nedavna odluka Ustavnog suda Crne Gore kojom je ocijenjeno da je Apelacioni sud povrijedio odredbe Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda tako što je ponovo produžio pritvor Dušku Šariću i Jovici Lončaru, optuženima da su prali novac (nešto manje od 20 miliona eura) koji je narko klan Darka Šarića zaradio švercom kokaina. Mediji su nakon te odluke podsjetili da je Ustavni sud, u junu prošle godine, donio praktično istu odluku, ali Apelacionu sud nije prihvatio tu preporuku pa su Šarić i Lončar ostali u pritvoru. Sada su se stvari okrenule naglavačke. Šarić i Lončar našli su se na slobodi u srijedu 23. aprila. ,,Puštanje na slobodu Duška Šarića uslijedilo je kao dio dogovora koji je postigao njegov stariji brat Darko, prilikom nedavne predaje”, već sjutradan je objavio Dan pozivajući se na nezvanične izvore. I to govori o povjerenju koje uživa Ustavni sud Crne Gore.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVA VLAST BIRA SAVJET RTCG PO ZAKONU DPS-A: Stari model za nove gazde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Administrativni odbor utvrdio je listu kandidata za članove novog Savjeta RTCG, koje bi na sljedećoj sjednici trebala da izglasa Skupština Crne Gore. Predloženi su:

 

Demokratska partija socijalista (DPS) i dalje kontroliše Radio televiziju Crne Gore (RTCG). Ovo je ocjena Reportera bez granica (RSF), iznijeta u okviru svog godišnjeg Svjetskog indeksa slobode medija, prema kojem je Crna Gora i dalje najgore rangirana zemlja regiona. Oni upozoravaju na to da Javnom servisu i dalje nedostaje uravnoteženi, profesionalni odnos prema svim apsektima društva.

﮼Nova Vlada je obećala da će jačanje slobode medija i poboljšanje uslova za rad medija i novinara biti prioritet. Konkretno, saopštili su da će biti promijenjeni zakoni o medijima, sa ciljem uklanjanja kontroverznih odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkrivaju svoje izvore, ali i način izbora Savjeta RTCG, koji trenutno ne uspijeva da tu medijsku kuću zaštiti od političkog uticaja. Međutim, nakon ovih obećanja nijesu uslijedile nikakve zakonske izmjene ili bilo kakva poboljšanja u istragama nasilja nad novinarima”, ocjenjuje se u Svjetskom indeksu slobode medija.

Protekle sedmice utvrđena je lista kandidata za novi Savjet – gotovo osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora i četiri mjeseca nakon formiranja Vlade. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore utvrdio je da kandidati za članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore budu: sociolog Bojan Baća, akademik i bivši direktor Muzičkog centra Žarko Mirković, slikar Naod Zorić, predstavnik Unije poslodavaca Filip Lazović, predsjednik Udruženja sportskih novinara Crne Gore Veselin Drljević, programska direktorka LGBT Forum Progres Milica Špajak, aktivistkinja Građanke alijanske Amina Murić, predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković i sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta Predrag Marsenić.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE VOĐE KAVAČKOG KLANA SLOBODANA KAŠĆELANA: Krenula ruka pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak, kazao je vicepremijer Dritan Abazović. Umjesto hvalospjeva, valja podsjetiti da je u sedmogodišnjem ratu škaljarskog i kavačkog klana stradalo više od 50-ak osoba, a da ubice u većini slučajeva nijesu identifikovane

 

Ruka pravde je krenula. To je ocjena, za neše prilike,  spektakulatne akcije u kojoj je sinoć uhapšen Slobodana Kašćelan, koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana. Za drugim šefom ove kriminalne grupe Radojem Zvicerom intenzivno se traga. Osim Kašćelana uhapšeni su još njegov tjelohranitelj Vladimir Vučković, Miloš Radonjić, Krsto Maroš, Darko Prelević i Zoran Kažić.

Kivičnom prijavom će biti obuhvaćeno najmanje deset osoba, jer se za nekima još traga. Njihovim hapšenje, vjeruje se, rasvijetljeno je najmanje jedno ubistvo od na desetine koliko ih se prethodnih godina dogodilo u krvavom ratu zbog droge koja je 2014. godine nestala u Valensiji.

Da ovo neće biti samo još jedno hapšenje u nizi bez efekta, uvjerava nas naš sagovornih iz bezbjednosnih struktura. Za sada su crnogorski istražitelji, tvrdi Monitorov sagovornik, uspjeli da prikupe dokaze koji ukazuju na sumnju da je ovaj klan odgovoran za nestanak i ubistvo jednog člana suprotstavljene kriminalne grupe (škaljarskog klana) kojom, prema operativnim podacima šefuju Jovan Vukotić i Milić – Minja Šaković.

,,Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak. Ruka pravde je, neko može da kritikuje, ali ruka pravde je definitivno krenula. Ruka pravde do ovih ljudi nije dosad mogla da stigne”, kazao je vicepremijer zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović.

Da ,,kavčane” stigne ruka pravde crnogorskim istražiteljima pomogle su partnerske službe ali i Interpol.

,,Ovo je, po mom skromnom sudu, najveći uspjeh koji je crnogorska policija ostvarila u proteklih 10 godina. Radi se o kriminalcima koji nemaju državni značaj, nego koji imaju regionalni, da ne kažem evropski značaj”,  poručio je Abazović. Podijelio je: ,,Znate da je velika priča oko organizovanog kriminala, mi smo obećali da će to da bude prioritet Vlade, da će Vlada sve svoje aktivnosti usmjeriti u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, naročito protiv korupcije na visokom nivou, ovo je borba protiv organizovanog kriminala klasična, vjerujem da je niko nije očekivao i svi oni koji kritikuju Upravu policije i Sektor bezbjednosti treba da znaju da nas interesuju ovakve stvari. Abazović je ujedno čestitao pripadnicima policije na uspješno izvedenoj akciji, a isto je putem Tvitera uradio i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

„Ali ne samo njih. Danas su u kolu afirmacije šovinizma od tradicionalnih nacional-šovinista do nekadašnjih antiratnih predstavnika. Taj vid društvene nezrelosti novi je i vjerovatno jedan od najvećih izazova pred crnogorskim društvom. Policija je neki vid tampon zone i njen demokratski osjećaj ima ogroman značaj. Pitanje je koliko će policija uspjeti da izdrži stalni pritisak i ne učini neki represivniji korak. Sistem prekršajnih prijava očigledno ima efekta, ali odmah se u medijima jedne strane povela kampanja protiv primjene zakona, a isto se dešava kada su na udaru zakona predstavnici druge strane. Teško je crnogorskoj policiji kanalisati i procesuirati dva narativa spremna na svaki vid političkog perfomansa u koje spada i ciljano izazivanje incidenata“, pojašnjava Marić.

I Savjet za građansku kontrolu policije ocijenio je da priprema Uprave policije za ta okupljanja širom države nije bila adekvatna i da je izostala odgovarajuća prevencija i procjena situacije koja je dovela u opasnost kako građane tako i štićenu osobu (premijerovu kćerku). Kazali su da, na osnovu dostupnih podataka, nisu uvjereni da je UP osigurala plansku i organizovanu aktivnost. Međutim, iz tog tijela još nema stava o eventualnom prekoračenju ovlašćenja vozača Krivokapićeve ćerke.

I bivši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković smatra da rukovodioci Uprave policije nisu razjasnili odkud selektivno postupanje policije. On je za Monitor precizirao da je Uprava policije ostala dužna odgovore o postupanju službenika obezbjeđenja premijera Krivokapića na Bogetićima, o kažnjenim i procesuiranim građanima sa mitinga podrške ministru Leposaviću i sa okupljanja u Nikšiću kada je obilježena godišnjice bitke na Košarama.

„Prethodno rukovodstvo policije je bilo pod uticajem snažne negativne političke kampanje. Sadašnja vlast je toga svjesna i vidi se da uči iz tog iskustva. Odnos, svih u društvu, posebno sadašnje opozicije i medija, prema sadašnjem rukovodstvu policije je mnogo konstruktivniji, objektivniji i bez emocija što im olakšava djelovanje i dosljednu primjenu zakona. Percepcija javnosti, i tada i sada, o selektivnom postupanju najbolje se otklanja otvorenošću i blagovremenim podacima“, smatra Zeković.

Kaže da se nijesu dogodile opstrukcije policije prema novim vlastima iako je bilo onih, naročito među političarima, koji su tvrdili da će toga biti najviše u toj instituciji. Podsjetio je da je problem pretjerenog uticaja Vlade na policiju prepoznat u izvještajima nespornog političkog i međunarodnog značaja.

„To je i jasno usmjerenje novim vlastima da nastave sa reformama ali i da odustanu od ukidanja samostalnosti i ograničavanja operativne nezavisne Uprave policije“, ocjenjuje Zeković.

Iako u Ministarstvu unutrašnjih poslova postoje namjere da se donošenjem sistemskih zakona reformiše policija i taj aparat vrati tom resoru, više izvora Monitora tvrde da to neće biti moguće. Kažu i da pored opstrukcija starog režima, koji i dalje ima mehanizme u policiji, izostanak adekvatne reakcije policije ogleda se i u opstrukcijama novih starješina kada je riječ o procesuiranju pristalica nove vladajuće većine. Tako, nekadašnji direktor policije Veselin Veljović ohrabruje proteste „patriota“ šaljući poruku svojim nekadašnjim službenicima, dok nove starješine ne pokreću postupke protiv organizatora protestnih aktivnosti s druge strane političkog spektra. Drugačije modele ponašanja državnih službi, očito je, još će pričekati građani koji ne žele ni „komitsku“  Crnu Goru niti „srpski svet“. Već  svoju domovinu sa jakim demokratskim institucijama koje mogu zaštiti suigurnost i mir svih.

 

Boris Marić: Smijenjeni kadrovi DPS-a su opasnost po reforme

Boris Marić u smjenama načelnika policije vidi nadu u jačanje potencijala crnogorske policije. Smatra da je na čelo policije došao profesionalac (Brđanin) i da takvi potezi ohrabruju.

„Ovi početni potezi ohrabruju, ali to je samo osnova. Kako će se reforma crnogorske policije u do kraja profesionalnu, operativnu i efikasnu odvijati, ostaje da se vidi“, kaže Marić.

Smatra da smijenjeni rukovodeći kadar u policiji, blizak Demokratskoj partiji socijalista, predstavlja realnu opasnost po proces reformi. Pojašnjava da se tako složena služba ne može za kratko vrijeme pročistiti od negativnog uticaja „partijskih kadrova koji su i dalje pod kontrolom bivših šefova policije, a sada partijskih aktivista otvoreno“.

 

Građani i novinari žrtve atmosfere nasilja

Više desetina građana prijavilo je da je fizički napadnuto ili da je doživjelo neprijatnost tokom ili nakon protestnih skupova na crnogorskim ulicama. Mnogi od njih bili su samo slučajni prolaznici ili bezazleni posmatrači.

Stvorena je atmosfera nasilja u kojoj je napadnuto nekoliko novinara. U Nikšiću je prlikom proslave pobjede, povrijeđena novinarka Vijesti Jelena Jovanović. Tokom „patriotskog“ skupa u Bijelom Polju napadnut je novinar Televizije Vijesti Sead Sadiković. Ispred ulaza u zgradu u kojoj živi napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. Pravosudni postupci u ovim slučajevima još nijesu okončani. Nova vlast ima prilike da pokaže kako je  prekinula sa dosadašnjom praksom, tako što će, tamo gdje za to ima indicija, otkriti motive napada i naručioce. Bez toga sve je stara priča.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo