DRUŠTVO
ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu
Objavljeno prije
1 mjesecna
Objavio:
Monitor onlineUmjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije, kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem
Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.
Činilo se da je Vlada odustala od tog posla. No, samo dva dana nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.
Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović. Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete. To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.
Studentski dom će Vlada sada kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetiskih rezervi ,,dok je sredstva za narednu godinu potrebno obezbijediti budžetima za narednu godinu”.
Sve to odgovara ugovoru koji su 21. oktobra potpisale ministarka Anđela Jakšić-Stojanović i izvršna direktorica Čelebić City Milena Brajović, koji je u međuvremenu, prema saznanjima Monitora, raskinut. U tom ugovoru se navodi da će Ministarstvo prosvjete platiti kompaniji Čelebić City 7,5 miliona eura (iznos sa PDV-om), a dio od 3,6 miliona eura najkasnije u roku od sedam dana. Baš onoliko koliko je Vlada sada odlučila da opredjeli za novi studentski dom. Ostatak novca od 3,9 miliona, kompaniji je trebalo da se uplati najkasnije do kraja januara 2025.
Nakon što je poništila tender, Vlada se sada poziva na odredbe Zakona o javnim nabavkama koje je prethodno prekršila.
Član 14 definiše izuzeća, pa se navodi da se on ne primjenjuje na: kupovinu ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine kao i prava koja se na njih odnose. Prigodna rupa u zakonu.
Monitor je pitao Vladu,odnosno ministarstva uključena u ovaj posao – zbog čega sada kupuju objekat za novi studentski dom mimo postupka javne nabavke.
Iz Generalnog sekretarijata Vlade su objasnili da je, nakon potpisivanja ovog ugovora, Ministarstvo prosvjete upozoreno od strane Zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore da Ministarstvo prosvjete nije organ u čijoj nadležnosti je vođenje, evidencija i sticanje državne imovine, te stoga se upućuje na raskid ugovora i primjenu procedure od strane ovlašćenog organa. To potvrđuje ranije pisanje Monitora.
Iz Ministarstva tvrde i da nijesu isključili javni poziv. „Upravi za državnu imovinu dostavili smo Zahtjev za raspisivanje javnog poziva na koji se mogu prijaviti svi zainteresovani ponuđači. Dostavljena je i specifikacija potreba koje budući objekat treba da zadovolji kako bi se u njemu pružale usluge studentskog smještaja”, piše u odgovorima iz Vlade.
Iz Radunovićevog Ministarstva su Monitoru odgovorili da će ,,Uprava za državnu imovinu pokrenuti zakonski propisanu proceduru za kupovinu predmetnog objekta u skladu sa instrukcijama Ministarstva prosvjete, koje je Uprava dobila dana 06.11.2024. godine”. No, oni ističu da je ,,u skladu sa članom 14 stav 1 Zakona o javnim nabavkama kupovina prostora tretirana kao izuzeće iz Zakona, pa se u realizaciji ovog pravnog posla neće primjenjivati odredbe Zakona o javnim nabavkama”.
Dodali su i da se razmatra mogućnost izgradnje novog studentskog doma na zemljištu Univerziteta Crne Gore (UCG).
Monitor nije dobio odgovore ni na pitanja upućena kompaniji Čelebić.
Vladinu kupovinu studentskog doma odlukom građanski aktivista Aleksandar Dragićević komentariše: ,,Kako je Vlada kolektivni organ, ne podliježe krivičnoj odgovornosti pa su na ovaj način našli prostor da nekome naprave uslugu i da niko nikad ne može odgovarati”.
Kao što je Monitor pisao,dio hotelaVerde koji je planiran za budući studentski dom nalazi se neposredno pored UDG, dok je od državnih univerziteta udaljen pet kilometara. Tako se obezbjeđuje smještaj za studente privatnog univerziteta, čiji su vlasnici Čelebić, Milo Đukanović, Dragan K. Vukčević i Veselin Vukotić, a na kojem je ministarka prosvjete vandredna profesorica, dekanka jednog od fakulteta i direktorica studijskog programa.
Plan da objekat Čelebića postane studentski dom za UDG odavno postoji. Sedam godina od osnivanja tog privatnog univerziteta, u avgustu 2015. preduzeće „Čelebić” objavilo je namjeru da gradi studentski internat u Donjoj Gorici, za akademce UDG i đake međunarodne osnovne i srednje škole.Od Ministarstva održivog razvoja i turizma u julu 2018. dobijaju građevinsku dozvolu za izgradnju Internata za potrebe Univerziteta, koju potpisuje tadašnji ministar Pavle Radulović. Objekat je izgrađen 2020. godine.
U listu nepokretnosti jasno stoji da se radi o đačkom domu. Ipak četvorospratnu zgradu sa podrumom inženjer građevinarstva Aleksandar Rakočević, u svojoj procjeni, koju je naručilo Ministarstvo prosvjete tretira kao hotel. I taj objekat hotela Verde, zajedno sa zemljištem od 3.505 kvadrata, te sa kompletnom opremom, namještajem i ostalim enterijerem, procjenjuje na 6,3 miliona.
Stručnjak za ovu oblast koga je Monitor kontaktirao smatra da je metod procjene sporan jer se radi o kupovini imovine a ne biznisa. Da je vršena procjena imovine, cijena objekta bi bila znatno manja.
Fidelity consulting izveo je računicu da će kvadrat u studentskom domu Donja Gorica biti plaćen preko 2.300 eura.
Sve je počelo u februaru 2024, kada Vlada donosi zaključak o formiranju međuresorske komisije, koja je trebala da pripremi informaciju o smještaju studenata. U aprilu 2024. Vlada usvaja informaciju ove komisije koju su činili predstavnici ministarstava prosvjete, finansija i prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Uprave za kapitalne projekte, Univerziteta Crne Gore i Studentskog parlamenta koja predlaže raspisivanje javne nabavke za ovaj posao. Predlog Radne grupe je bio da se raspiše javni tender ,,koji bi doprinio na transparentnosti, ali i povećao broj potencijalnih privrednih društava koja bi se mogla uključiti u ovaj model ustupanjem svojih objekata”.
Stručnjaci iz oblasti javnih nabavka kažu da sumnju budi i to što je raspisan ograničeni postupak, posebno ako je cilj bio transparentnost i veći broj prijava. Ukazuju i da je u poništenom tenderu na sajtu CEJN navedno da je vrsta nabavke – Roba. Zakon precizira u Članu 75 – Predmet nabavke robe je kupovina, zakup ili lizing robe, sa pravom ili bez prava otkupa koji može da obuhvata postavljanje i instalaciju robe kao sporedni predmet nabavke. Četvorospratna zgrada se teško može uklopiti u ovu definiciju.
Nadalje na CEJNU se navodi da – nakon sprovođenja postupka Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda dostavlja izvještaj Vladi, koja donosi odluku. Zakon predviđa da odluku može da donese samo organ koji je raspisao tender, a to je Ministarstvo prosvjete.
Na tender se javio samo jedan ponuđač i to sa duplo višom cijenom od ponuđene. Ministarstvo prosvjete i Vlada su to prihvatili, kršeći Zakon o javnim nabavkama.
I prije potpisivanja ugovora, 13. oktobra presječena je vrpca i izvršena primopredaja objekta od strane ministarke Jakšić Stojanović i Tomislava Čelebića. Postavljena je i tabla sa natpisom Studentski dom Donja Gorica.
Aleksandar Dragićević je prije objavljivanja ovog broja Monitora objavio informaciju dobijenu od studenta – da se krenulo sa iseljenjem dijela studenta koji su trebali da budu smješteni u novi studentski dom, a koji su, dok se posao oko ugovora ne završi, privremeno smješteni u razne domove. Iseljavanje je privremeno zaustavljeno.
Sa tenderom i mimo njega, Vlada je stvorila problem studentima, građanima i samoj sebi. Sve zbog nepoštovanja zakona. U srijedu je lider PzP-a Nebojša Medojević pokrenuo inicijativu kod Specijalnog državnog tužilaštva, pozivajući se između ostalog i na tekst Monitora, zbogu sumnje u korupciju oko kupovine studentskog doma. Po informacijama Monitora, u pripremi je nekoliko krivičnih prijava adresiranih na Ministarstvo prosvjete.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
MALOLJETNA ŽRTVA PORODIČNOG NASILJA ZAVRŠILA U NELICENCIRANOM PRIHVATILIŠTU U DANILOVGRADU: Nemar države skriven iza registarskih nejasnoća
-
Svaka ptica svome jadu leti
-
DR ZOLTAN MAĐAR: OKUPACIJE BOKE: Nenapisana istorija Boke (I)
-
PODGORICA NA ČEKANJU: Između nove vlasti i novih izbora
-
TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela
-
KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove
DRUŠTVO
PROJEKAT VELJE BRDO NA JAVNOJ RASPRAVI: San, plan ili preskupa obmana
Objavljeno prije
8 satina
13 Decembra, 2024Ponuđeni PUP Podgorice, uz pridodato generalno urbanističko rješenje Velje brdo, pokazuje da način finansiranja, cijena i rokovi izgradnje nijesu jedina potencijalno sporna mjesta u najavljenom projektu. Ako on uopšte, za sada, zaslužuje taj epitet
Pošto je Vlada, krajem novembra, usvojila nacrt izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP), taj dokument se, u srijedu, trebao naći na centralnoj javnoj raspravi. Ona je, međutim, odložena. To su tražili prisutni građani, oni koji su uspjeli ući u salu (nije bilo mjesta za sve), obrazlažući da je zakazana rasprava neadekvatno pripremljena i organizovana. Nastavak je zakazan za petak, 13.
Sastavni dio ponuđenog PUP-a je stambeno-poslovno naselje Velje brdo, ili Novi grad kako ga zovu promoteri te ideje. Krajem ljeta premijer Milojko Spajić i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, predstavili su plan izgradnje naselja od 11,5 hiljada stanova uz prateće poslovne, zdravstvene, obrazovne, turističke objekte… Stanovi će, čuli smo, pod povoljnim uslovima biti namijenjeni prvenstveno sadašnjim podstanarima, mladim bračnim parovima, odnosno, onima koji, po riječima premijera Spajića, “do sada nijesu bili privilegovani i na koje se ni država, ni privatni, ni bankarski sektor nijesu okretali”. Dok je ministar Radunović dodao da će, kada sve bude završeno, ukupan broj stanovnika novog naselja/grada biti “oko 42 hiljade”.
Naknadno, Spajić je najavio da bi se broj stanova izgrađenih na Veljem brdu mogao popeti do 20.000 (tada bi to naselje moglo postati, po broju stanovnika, drugi najveći grad u Crnoj Gori). A da Vlada očekuje da se Glavni grad odrekne komunalnih naknada za novo naselje u iznosu od, približno, 200 miliona eura (ovogodišnji budžet Podgorice iznosio je 133,5 miliona). Premijer očekuje da tu odluku donese novoizabrani saziv Skupštine Glavnog grada i zbog toga je važno, kazao je na RTCG, da se vlast u Podgorici formira što prije i na pravi način.
“To će biti crnogorski san”, ponavlja premijer Spajić od septembra. Ne obazirući se mnogo ni na činjenicu da se ispostavilo kako je računica koju je prezentovao, a koja se tiče cijene od hiljadu eura po kvadratu, planirane kamate od 1,2 odsto i mjesečne rate (390 eura za stanove od 100 kvadrata, 290 za manje, od 60 m2) – matematički pogrešna. Preciznije: najavljena rata je prevelika za obećanu cijenu kvadrata i kamatu. Dok je obećanje da će prvi stanovi biti useljeni tokom 2026. godine, relativizovano neposredno nakon što je dato.
Ovakav projekat zahtijeva ozbiljne analize, koje su za sada izostale. Recimo, da li će i kako njegova realizacija uticati na demografska kretanja, posebno na sjeveru zemlje. Tu je, naravno i pitanje mogu li Podgorica i Crna Gora sebi da priušte najavljeno subvencioniranje novog naselja tih gabarita…
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 13. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava
Objavljeno prije
1 sedmicana
6 Decembra, 2024Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.
Prošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru. U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.
„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.
U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.
Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.
Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.
“Ako ne preduzmemo korake prije svega u kvalitetu upravljanja našom destinacijom i ne počnemo strategijski da planiramo, jasno je da će se stanje pogoršavati“, smatra izvršni direktor Hotelsko-turističkog preduzeća “Ulcinjska rivijera“ Ćamil Hodžić.
Profesor turističke ekonomije Rade Ratković je uvjeren da je turizam žrtva Vladinog programa Evropa sad 2, jer je zbog njegove realizacije povećan porez na dodatnu vrijednost na smještaj sa sedam na 15 odsto. „Naš turizam je u fazi tihog odumiranja i pretvaranja u biznis za nekretnine“, navodi Ratković.
Sličan je stav predsjednika države Jakova Milatovića. “Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije. Umjesto strateških odgovora dobili smo povećanje poreza koji će dodatno ugroziti naš najveći ekonomski sektor dok konkurencija u regionu grabi krupnim koracima naprijed”, upozorava Milatović.
Niko se iz Vlade i Ministarstva turizma ne oglašava, kao ni iz Nacionalne turističke organizacije, dok cijene usluga rastu, ulaganja u turizam je malo i nedovoljno, a kvalitet usluga opada.
U tom kontekstu je, na primjer, razumljivo što je britanski magazin Time Out na listu najpotcjenjenijih evropskih destinacija za 2025. godinu, na prvo mjesto stavio Ulcinj, grad sa najvećim turističkim razvojnim potencijalom u Crnoj Gori.
“Dok se mnoga mjesta širom kontinenta bore sa prekomjernim turizmom, ove zanemarene destinacije čekaju da budu istražene”, navodi se u analizi ovog časopisa koji od 1968. godine izlazi u Londonu.
A da bi bile istražene, mora se do njih nekako doći. Upravo je dostupnost naše države, kako tvrdi dugogodišnji turistički radnik Branko-Diki Kažanegra, najveći problem crnogorskog turizma. „Albanija je 1993.godine imala tri avionske linije dnevno. Zgrada aerodroma u Tirani je bila jedna baraka. A, šta mi danas imamo, a šta ima Albanija? To je najbolji primjer kako je neko išao naprijed, a mi smo išli unatrag“, ističe Kažanegra.
Zato ova privredna grana i turistički radnici u narednu godinu kreću u trku sa konkurencijom sa olovnim nogama. Izazova je previše – globalna geopolitička situacija, nepovoljna ekonomska kretanja na tržištima, izostanak ulaganja u hotelsku industiju, digitalizaciju i radnu snagu…
U svakom slučaju, turizam je precizan seizmograf koji registruje sve potrese u našem društvu i privredi. Crveni alarm je već upaljen za sve one koji nijesu zaslijepljeni od privilegija, nemara i neodgovornosti.
Mustafa CANKA
Komentari
DRUŠTVO
RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”
Objavljeno prije
1 sedmicana
6 Decembra, 2024Specijalno državno tužilaštvo je do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.
Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.
Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.
,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.
Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.
U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.
Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.
Pred Višim sudom u Podgorici sudi se crnogorskom državljaninu, Slobodanu Pekoviću, koji se tereti da je kao vojnik Vojske Republike Srpske (VRS) ubio dvije osobe i silovao ženu bošnjačke nacionalnosti u Foči 1992. Peković je 23. oktobra pušten da se brani sa slobode, nakon što crnogorski Viši sud u roku od tri godine nije donio presudu.
SDT je prošlog juna podiglo optužnicu protiv pripadnika crnogorske granične policije, Zorana Gašovića, koji se tereti da je kao pripadnik VRS počinio zločine protiv čovječnosti u Hadžićima kod Sarajeva 1992. godine.
Spiskovi za paljenje kuća
U izvještaju Evropske komisije o napretku za 2024. navodi se da je Crna Gora počela sa proaktivnim istragama ratnih zločina, kao i da SDT trenutno istražuje 12 slučajeva.
VDT je 16. septembra usvojilo Strategiju za istraživanje ratnih zločina koja se odnosi na period 2024 – 2027., kojom je planirano uspostavljanje održivog bilansa rezultata u istragama, procesuiranju i presudama u slučajevima ratnih zločina, uz punu saradnju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, koji je nasljednik Tribunala u Hagu.
Iz SDT nijesu odgovorili BIRN-u koliko su pokrenuli istraga o učešću ,,vikend ratnika” u ratnim zločinima u susjednim državama.
Visoki oficir jugoslovenske Kontraobaveštajne službe (KOS), Radomir Goranović, ističe da ,,vikend ratnici” nisu bili prisutni tokom napada Jugoslovenske narodne armije (JNA) na Dubrovnik.
Vojne formacije JNA, koje su uglavnom činili crnogorski vojnici i rezervisti, od decembra 1991. do maja 1992. opsjedale su Dubrovnik i Konavle.
Goranović, kojeg je napad na Dubrovnik zatekao u Kuparima, tvrdi da je na dubrovačkom ratištu organizovana sistematska pljačka pod okriljem vojske.
,,Postojali su spiskovi za paljenje kuća. Prilikom povlačenja sve što je moglo iz kuća, hotela, aerodroma Ćilipi i ostalih objekata odneseno je u Crnu Goru. Ne sporim da je bilo i pojedinačnih pljački, ali su one bile manje značajne u odnosu na sistematsku koja je bila naređena od vojnog i političkog vrha”, kazao je.
,,Godinama nakon napada na Dubrovnik u Nikšiću su prepričavali da su se pojedini rezervisti kući vratili sa punim čuturicama zlata”, dodao je.
Županijski sud u Splitu je u novembru 2014. osudio Marka Grandova iz Bijelog Polja na sedam godina zatvora, jer je kao pripadnik JNA u oktobru 1991. zapalio tri kuće, opljačkao restoran i kuću Stijepa Vladimira u Slanom. Grandov je odbacio optužbe, navodeći da je osuđen jer je na jednom zapaljenom hotelu u Slanom bilo ispisano njegovo ime.
Odlazili u istočnu Bosnu zbog pljačke i silovanja
Sagovornici BIRN-a tvrde da pojava ,,vikend ratnika” iz Crne Gore dobija puni zamah od maja 1992. na području Foče i drugih mjesta u istočnoj Bosni i Hercegovini, u blizini granice sa Crnom Gorom.
Malović ističe da su iz Crne Gore u istočnu Bosnu odlazile naoružane paravojne grupe i pojedinci da ratuju kao dobrovoljci na strani Vojske Republike Srpske.
,,Nazivani su ‘vikend ratnici’ jer su neki od njih namjenski odlazili u rat u svrhu pljačke, sporadično, i na nekoliko dana. Uglavnom, crnogorski državljani su na bosanskoj teritoriji počinili brojna razbojništva, paljevine, pljačke, silovanja, ubistva, zlostavljanja i ostvarivali ratni profit”, tvrdi Malović.
Crnogorski dobrovoljci koji su učestvovali u silovanjima u okolini Foče pominju se i u svjedočenjima žrtava pred Haškim tribunalom.
Tako je na suđenju pripadnicima VRS Dragoljubu Kunarcu, Zoranu Vukoviću i Radomiru Kovaču ,,Svjedokinja 50″, čiji je identitet zaštićen, izjavila da je silovao jedan crnogorski vojnik, kojeg je opisala kao ,,starog” i ,,odvratnog”.
,,Odveo me je u sobu gdje mi je prijetio nožem i govorio: ‘Vidjećete vi muslimani. Nacrtaću ti krst na leđima. Sve ću vas pokrstiti. Sad ćete postati Srbi’… Silovao me je na zvjerski način, tako grubo da sam kasnije vidjela da krvarim. Sve me je boljelo: stomak, leđa, noge, sve je bilo bolno”, kazala je ,,Svjedokinja 50″.
,,Ono što me je najviše od svega zaboljelo je to što je sigurno bio tridesetak godina stariji od mene. Sigurno je bio star koliko i moj otac”, dodala je.
Dragoljub Kunarac je bio komandir specijalne dobrovoljačke jedinice sastavljene od dobrovoljaca uglavnom porijeklom iz Crne Gore. Kunarac, koji je do 1992. živio u Tivtu, osuđen je na 28 godina zatvora zbog silovanja i porobljavanja žena bošnjačke nacionalnosti.
U dokumentaciji Međunarodnog krivičnog suda u Hagu pominje se i najmanje 10 crnogorskih vojnika kao i kuća u fočanskom naselju Aladža koja je služila kao ,,crnogorski štab”. U optužnici protiv Kunarca, pomenuta su i najmanje četiri vojnika iz Crne Gore koji su učestvovali u silovanjima u Foči.
,,Crnogorski vojnik koji je silovao FWS-50 prijetio joj je da će joj odrezati ruke i noge i odnijeti je u crkvu na krštenje”, navodi se u jednom od transkripata sa suđenja.
Podsjećajući se antiratnog skupa opozicionog Liberalnog saveza Crne Gore (LSCG) početkom devedesetih, novinar Sead Sadiković kazao je da se živo sjeća petnaestak ,,vikend ratnika” iz Bijelog Polja.
,,Sjećam se da su bili naoružani i da su zaustavili autobuse u kojima su bili ‘Liberali’. Okupljali su se u parku, orgijali i pjevali svoje pjesme. Danas se neki od njih stide svega toga”, kazao je Sadiković.
,,Oni su išli u Bosnu, prema Foči, najdalje do Pala”“, dodao je.
Optužnice u BiH i na Kosovu
Pred sudom u BIH do sada su podignute optužnice protiv dva crnogorska državljanina koji mogu spadati u kategoriju ,,vikend ratnika” – Ranka Radulovića i Miodraga Nikačevića.
Sud BiH je u septembru 2020. podigao optužnicu protiv Radulovića jer je od jula do augusta 1992. učestvovao u napadu na civilno stanovništvo na području Foče, uzimao taoce, uništavao imovinu i zatvarao civile bošnjačke nacionalnosti, ali i pomagao u prisiljavanju djevojaka na seksualni odnos. Tokom suđenja Radulović se u septembru 2021. putem video linka iz Podgorice izjasnio da nije kriv.
Radulovićevo ime se pominjalo i tokom svjedočenja na suđenju Dragoljubu Kunarcu.
,,Silovao me je i vrijeđao, psovao moju majku. Rekao je da sam bula, Turkinja… Zatim me je vratio u kuću”, navodi se u svjedočenju jedne od žrtava.
Radulović (64) koji živi u Nikšiću nikada nije bio pod istragom crnogorskih pravosudnih organa zbog navoda o učešću u ratnim zločinima. U Crnoj Gori je bezuspješno suđen za organizovani kriminal i nelegalno posjedovanje oružja, a od 24. juna je u bjekstvu nakon što je osumnjičen za silovanje dvadesettrogodišnje djevojke u Nikšiću.
Apelaciono vijeće Suda BiH je u decembru 2010. osudilo crnogorskog državljanina Miodraga Nikačevića na 10 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti počinjenih na području Foče.
Nikčević, poznat kao Zunđa i Nikač, bio je komandir specijalne jedinice VRS zvane ,,Nikačevi” koja je djelovala u Foči.
On je proglašen krivim za silovanja u aprilu i julu 1992., kao i privođenje Rasima Klapuha, kojeg je predao Vojnoj policiji, a kome se nakon toga gubi svaki trag.
,,Sud u BiH je teretio Nikačevića za progon civilnog bošnjačkog stanovništva iz opštine Foča, u okviru kog je učestvovao u prisilnom nestanku dvije osobe bošnjačke nacionalnosti, pomagao u silovanju dvije Bošnjakinje i učestvovao u zatvaranju i prisilnim preseljenjima civila bošnjačke nacionalnosti”, kazala je Malović.
Pred Okružnim sudom u Trebinju u toku je suđenje crnogorskim državljanima Milutinu Đilasu i Rajku Vojvodiću koji se terete da su 1992. godine, kao pripadnici VRS silovali žene koje nisu bile vojno angažovane i nisu učestvovale u neprijateljstvima.
Osnovni sud u Prištini 19. jula osudio je crnogorskog državljanina Ekrema Bajrovića na 12 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih u maju 1999. protiv albanskog civilnog stanovništva u selima Starodvorane, Žač i Đurakovac na teritoriji opštine Istok.
Nakon 2020. Crna Gora je od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove dobila dokumenta koja se odnose na više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za učestvovanje u zločinima tokom rata u Bosni i Hercegovini.
,,U poslednje vrijeme ažuriran je rad na predmetima koji su dostavljeni iz Haškog tribunala, a koji se dijelom mogu odnositi na ‘vikend ratnike’. Međutim, okončanje tih istraga možemo očekivati tek u naredne dvije godine”, smatra Malović.
Predrag NIKOLIĆ
Tekst je dio projekta ,,Kultura sjećanja za svjetliju budućnost” koji realizuje Građanska alijansa u partnerstvu sa BIRN Crna Gora, koji je podržan kroz regionalni projekat ,,Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, uz finansijsku podršku Evropske unije. Regionalni projekat sprovodi UNDP. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove donatora.
Komentari
Kolumne
Novi broj
SVJEDOČENJE O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: Čas o hrabrosti
PROGRAM ES2, FUNKCIONERI I OSTALI: A kolika je vaša plata?
HOĆE LI VUČIĆ USPJETI BLOKIRATI CRNU GORU KA EU PREKO DF-A: Upitno zatvaranje četiri poglavlja
Izdvajamo
-
Stav3 sedmice
Ima li spasa za Plantaže
-
FOKUS4 sedmice
ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?
-
DRUŠTVO4 sedmice
KRIVIČNA PRIJAVA ZBOG FINANSIRANJA SREDNJIH VJERSKIH ŠKOLA: Sumnjiva raspodjela 4,9 miliona
-
INTERVJU4 sedmice
DR DUŠKO LOPANDIĆ, PROFESOR EVROPSKOG PRAVA I PREDSJEDNIK FORUMA ZA MEĐUNARODNE ODNOSE IZ BEOGRADA: Jedino predvidivo u Trampovoj budućoj politici je da je ona nepredvidiva
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Iskorak
-
INTERVJU4 sedmice
TEA GORJANC-PRELEVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA AKCIJE ZA LJUDSKA PRAVA: Nedodgovorno se zapostavlja značaj pomirenja u regionu
-
Izdvojeno4 sedmice
NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi
-
FELJTON2 sedmice
STANKO ROGANOVIĆ: OTUĐIVANJE KULTURNIH DRAGOCJENOSTI IZ CRNE GORE: Odnošenje arheoloških predmeta