Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA U KANDŽAMA KORUPCIJE: Afera aferu stiže

Objavljeno prije

na

Proljeće u Budvi, centru crnogorskog turizma, stiglo je zajedno sa mnoštvom afera koje danima ne silaze sa naslovnih strana štampanih i elektronskih medija. Kao na nečiju zapovijed, otvaraju se jedna po jedna i otkrivaju nevjerovatne razmjere korupcije koja je poput hobotnice zaposjela sve sfere života ovog grada, od politike, urbanizma, privrede, zabave pa čak i kulture.

Ljetovalište koje zbog svojih prirodnih ljepota često nazivaju ljepoticom Jadrana, postalo je poprište nečasnih poslova, pranja prljavog novca, kriminala, korupcije, prevare, otimanja državne imovine i bezdušnog uništavanja prirode.

Takva Budva ulazi u literaturu i crne hronike, pišu se knjige i kolumne sa temama s one strane zakona, etike i morala, po kojima postaje prepoznatljiva. Gradonačelnici i funkcioneri iz redova DPS-a, jedan za drugim, odlaze u zatvor ili na saslušanja u tužilaštvu.

Nakon iznenadnog hapšenja predsjednika Opštine Lazara Rađenovića 14. marta, stvari se kreću ubrzanim ritmom. Objelodanjuju se manje poznati detalji afera koje u fiokama državnog tužilaštva čuče godinama.

Svoj finiš dobija veoma ružna, kriminalna priča o spekulacijama sa državnim zemljištem na stadionu Lugovi. Atraktivna parcela od više hiljada kvadrata pored Slovenske plaže ustupljena je bez ikakave nadoknade firmama koje kontroliše Darko Šarić. U ovu aferu koja je uzdrmala javnost u Budvi umiješan je šef lokalnog DPS-a i predsjednik lokalne Skupštine Boro Lazović. Ne tako davno slušali smo hvalospjeve vladajuće klike o graditeljskom čudu koji će Budva dobiti na toj lokaciji. Luksuzni stambeno-poslovno-sportski objekat sa fudbalskim stadionom na petom ili šestom spratu. Prvi i jedini takav u regionu, Evropi, svijetu… Sve je u Budvi moralo biti ekskluzivno i naj. Prvo, jedino, najbolje i najveće. Bila je to neviđena euforija vladajuće klike na krilima investicionog buma, kredita i investitora sa of-šor destinacija.

Na naslovnicama je ponovo i stara priča oko planova Stanka Subotića Caneta da od Budve pravi novi Monte Karlo. Pominju se milioni i milijarde eura koje su na njene obale trebale da se sliju.

Od svega planiranog konstantan je samo enormni dug Budve koji, prema izvještaju Revizorske kuće Deloitte, za 2012. godinu iznosi 53 miliona eura. Dok prema izvještaju Ministarstva finansija neizmirene obaveze Opštine za 2013. godinu iznose 68 miliona. Budva je najzaduženija opština u Crnoj Gori, daleko iza nje je čak Podgorica sa 27 miliona eura duga.

Otvara se odjednom i priča o korupciji u preduzeću Morsko dobro i zloupotrebama oko zakupa plaža od Ulcinja do Herceg Novog. Sjedište ove državne firme je u Budvi.

U podjeli interesa vladajuće koalicije Socijaldemokratska partija je dobila unosan dio kolača. Da upravlja i eksploatiše ekonomski najrazvijeniji dio Crne Gore, njenu obalu. Predivne plaže, uvale i šetališta uz more korišćeni su, navodno, za kupovinu glasova i učvršćivanje političke moći stranke. Uprava na čelu sa višegodišnjim direktorom Rajkom Barovićem, optužuje se za reketiranje zakupaca putem fingiranja tendera za zakup kupališta, pozicija za kafiće, restorane, plažne barove, kioske i tezge.

Zanimljivo je da je istragu državnog tužioca po ovom pitanju prije godinu dana naručio ministar policije Raško Konjević, član SDP.

Politička situacija u Budvi na mnogim se frontovima komplikuje. Pritvor od mjesec dana koji je na zahtjev državne tužiteljice Đorđine Ivanović određen za Rađenovića uskoro ističe ali nema informacija da će biti ukinut. Vlast u Budvi prešla je u ruke dvojice potpredsjednika, Milana Vučinića, člana DPS-a, i Ljubomira Filipovića iz SDP-a. Njih dvojica podijelili su nadležnosti, Vučinić je preuzeo finansije Opštine a Filipović društvene djelatnosti.

Opozicija im osporava pravo da vode poslove koji su u nadležnosti predsjednika opštine, ukoliko je ovaj odsutan na duži rok. Oni su imenovani na tu funkciju voljom predsjednika Rađenovića, koji je biran u Skupštini.

Opozicione partije u Budvi koje su u parlamentu zastupljene sa 15 odbornika traže vanredne izbore i skraćenje mandata skupštine čiji saziv traje do 2016. godine. Njihov usaglašen stav iznijet u predlogu za skraćenje mandata, uvršten je na dnevni red sjednice parlamenta zakazane za 17 april.

„Jedino rješenje za izlazak iz političke krize u Opštini Budva su izbori i konstituisanje nove vlasti”, kazao je Mijomir Pejović, predsjednik odborničkog kluba SNP.

„Što se tiče daljeg funkcionisanja Opštine ukoliko predsjedniku Rađenoviću bude produžen pritvor, očekuje se da on podnese ostavku. Ona nije priznanje krivice nego moralan čin i stvar političke kulture kao što se radi u demokratskom svijetu. Podnošenjem ostavke skida se teret sa Opštine Budva”, smatra Pejović.

Predstavnik Pozitivne Crne Gore, odbornik Radosav Tomović navodi da lokalna uprava trpi posljedice stanja nastalog nakon pritvaranja Rađenovića.

„Skupština je trebalo da se održi u prvoj polovini marta a zakazana je u drugoj polovini aprila. Predlozi odluka po raznim osnovama čekaju na usvajanje.Tri mjeseca nije donijeta nijedna odluka u parlamentu”, kazao je Tomović

I dva bivša odbornika iz redova Pozitivne koji imaju status nezavisnih Milan Balević i Časlav Perović potpisali su predlog o skraćenju mandata skupštinskog saziva.

Odbornik Pokreta za promjene Stevan Džaković ističe da prema Zakonu o lokalnoj upravi potpredsjednici ne mogu vršiti poslove predsjednika Opštine i ne mogu u v.d statusu voditi grad. „Građani su na izborima dali povjerenje partijskim listama i ljudima na njima. Vučinić i Filipović nisu bili na izbornim listama svojih stranaka i nemaju povjerenje građana za obavljanje funkcija na kojima se trenutno nalaze”, kaže Džaković.

Situacija u Budvi se dodatno komplikuje i zbog toga što u odsustvu Rađenovića plate zaposlenima u lokalnoj upravi ponovo kasne. Neizvjesna je sudbina pojedinih započetih investicija. Funkcionisanje grada organizovano je tako da gotovo sve zavisi od odluka jednog čovjeka. Zato Budvi prijeti potpuni slom sistema u kome se ne zna šta, ko i kako radi. Čeka se šta će biti sa Rađenovićem da svako krene za svojim interesima. Polarizacija u lokalnoj upravi već je primjetna.

Odsutvo prvog čovjeka grada pogoduje nekim strujama, pogotovu u oblasti urbanizma i ugostiteljstva koji grabe lokacije privremenih objekata, čiji broj umjesto obećane redukcije ponovo raste. U Budvi gazde trenutno nema, a u susret turističkoj sezoni razni mešetari kolo vode.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo