Povežite se sa nama

DRUŠTVO

GRCI TRAŽE NOVE POVLASTICE ZA SVETI STEFAN: Zakupci kao nakupci

Objavljeno prije

na

Privilegijama koje zakupci hotela Sveti Stefan i Miločer očekuju od Vlade i vlasnika hotela HG Budvanska rivijera nikad kraja. Zahtjevima da se smanji godišnja naknada za najam hotela za 30 odsto, produži rok zakupa sa 30 na 42 godine i dozvoli da grade i prodaju stanove u parku Miločera, zbog čega zakup nekadašnjeg imanja Karađorđevića treba produžiti na 90 godina, Grci dodaju nove.

Kompanija Adriatic Properties Doo iz Budve, koja upravlja ekskluzivnim hotelskim kompleksom Sveti Stefan – Miločer, uputila je nedavno zahtjev Budvanskoj rivijeri za dobijanje saglasnosti da nekoliko objekata iz sastava poznatog ljetovališta izda u podzakup. Traže odobrenje da poznati restoran Pod maslinom, smješten uz jednu od najljepših plaža na rivijeri, koji predstavlja dio ponude hotela Sveti Stefan, iznajme nekome drugom tokom turističke sezone. Grci žele da izdaju pod najam i restoran Kraljičina stolica u Miločeru, izgrađen u borovoj šumi, na uzvišenju sa kojeg se pruža jedinstven pogled na more i pejzaž budvanske rivijere, kao i restoran-kafe na plaži u Miločeru, poznat pod imenom Zverinjak. U podzakup bi dali i nekoliko poslovnih prostora izgrađenih u kompleksu bivše upravne zgrade hotelskog preduzeća na Svetom Stefanu. Odnosno, sve manje objekte, koji čine dio turističke ponude elitnog hotelskog kompleksa, dok bi zadržali upravu samo u hotelima Miločer i Sveti Stefan.

Odbor direktora Budvanske rivijere, hotelske grupe u kojoj Vlada posjeduje većinski dio kapitala, izašao je u susret zahtjevima kompanije Adriatic Properties kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis sa svojim bratom Theofanisom.

Pravna služba Budvanske rivijere i njeni pravni zastupnici ocijenili su da nema nikakvih smetnji po osnovu ugovora o zakupu hotela i pratećih objekata koje bi zakupca sprečavali da ih izda u podzakup. Da sve ne bi išlo baš sasvim glatko, postavljen je uslov da se Odboru direktora dostave podaci o tome ko su zakupci drugog reda koji će gazdovati restoranima i poslovnim prostorima u okviru luksuznog kompleksa.

Nekoliko godina nakon obnove hotela Miločer i Sveti Stefan, odnosno sedam godina od potpisivanja ugovora, više nije važna bazna odrednica sa tendera za privatizaciju, po kojoj biser turističke ponude Crne Gore može voditi isključivo kompanija sa svjetskom reputacijom u turizmu i hotelijerstvu.

Sveti Stefan trenutno vode ljudi koji nemaju nikakvog iskustva u ovoj oblasti. Oni nisu u stanju da obezbijede uspješno poslovanje restorana i kafića po naselju i spas traže u izdavanju. Od zakupaca postaju nakupci vrijednih svetostefanskih objekata.

Sveti Stefan postaje pijačna scena na kojoj se iz godine u godinu smjenjuju gazde sa egzotičnih svjetskih destinacija., pri čemu svaki od njih na novi način ugovara uslove trgovine sa Vladom i formalnim vlasnikom hotela Budvanskom rivijerom.

Odgovor na pitanje zbog čega oni pristaju na ucjene i odobravaju brojne beneficije, može se tražiti jedino u špekulacijama da se iza formalnog zakupa kriju neki drugi interesi.

Vlada je pripremila anekse ugovora sa pobrojanim ustupcima sa početka ovog teksta. Vladini aneksi koje sa zavidnom upornošću „gura” ministar turizma Branimir Gvozdenović nisu dobili podršku poslanika u Skupštini Crne Gore. Međutim, narodni poslanici imaće uskoro još jednu priliku da se izjasne o ovom pitanju. Nadamo se na istovjetan način.

Očigledno je nastojanje Vlade da na političke partije zastupljene u parlamentu prebaci dio odgovornosti za drastično kršenje tenderskih uslova o zakupu hotela i planiranu gradnju solitera sa stanovima za tržište u Miločeru. Međutim, zanimljivo je da se pred poslanike našao predlog o promjeni uslova zakupa za kompaniju koja je registrovana na of-šor destinaciji, čija vlasnička struktura njima nije poznata. Riječ je o kompaniji Aidwey Investments Limited sa Britanskih Djevičanskih ostrva, koja je stopostotni osnivač budvanske kompanije Adriatik Properties.

Takođe je zanimljiva koincidencija oko registracije kompanije koja u ime Aidwey-a upravlja hotelima. Naime, ugovor o zakupu hotela Kraljičina plaža, Miločer i Sveti Stefan potpisan je u januaru 2007. godine između predstavnika Vlade, singapurskog hotelijera Aman Resort i Aidwey Investmenta. Dva mjeseca ranije, u oktobru 2006. godine registrovana je kompanija Adriatic Properties, na adresi hotela Avala, Mediteranska, broj 2.

Budvanskim hotelom u to vrijeme upravljaju braća Zoran i Dragan Bećirović. Kompanija je kasnije promijenila adresu i ona je, prema podacima iz Centralnog registra, prilično neobična: Hotel Kraljičina plaža, Miločer i Sveti Stefan, sa sjedištem u Budvi.

U upravnim organima Adriatic Propertisa smjenjivali su se brojni predstavnici Aidwey-a, Gregory Sirois, Jean Pierre Baratin, Adrian Zecha i Viktor Restis. Njihovih imena više nema, zamijenili su ih Petros Statis, bivši partner Restisa, u dvostrukoj ulozi predsjednika i člana Odbora direktora, u kome su još i Siniša Ivančević i Dimitros Vogiatzis.

Čije interese zastupaju Vlada i ministar Gvozdenović nije do kraja razjašnjeno niti je uobičajeno da se poslanici parlamenta neke suverene države izjašnjavaju o interesima misterioznih investitora čija kompanija nema transparentno poslovanje, koja iz nekog razloga krije svoje vlasnike. Logično je da prije izjašnjavanja poslanici zatraže podatke o vlasništvu. Red je da se zna ko je pravi gazda Sveca u narednih pola vijeka i ko i u ime čijih interesa namjerava počiniti zločin betoniranja i prodaje Miločera.

Nekako je neprihvatljivo i nedostojanstveno da dragulj crnogorskog turizma, Sveti Stefan sa Miločerom, čije su vrijednosti poznate širom svijeta, posluje pod of-šor uslovima koje pokriva gusti veo tajni i tajkunskih špekulacija.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo