Epidemija je proglašena u martu kada je bilo 69 pozitivnih na virus korona. Sada je ozvaničena kada je broj oboljelih dostigao 1.920. Za razliku od prvog naleta sada je u opticaju mantra da je sve u redu. Nju prati  manjak informacija i povjerenja, uz maske i strah u predizbornom vremenu

Nacionalno tijelo za zarazne bolesti (NKT) donijelo je u utorak 21. jula odluku o ponovnom proglašenju epidemije korona virusa na teritoriji cijele države. Broj oboljelih u tom trenutku bio je 1.920, najviše u Podgorici 773. Od 1. juna umrlo je 26 ljudi od korona virusa. Kada nataje ovaj tekst, četvrtak ujutru, broj umrlih je povećan na 30.

Tokom ,,prvog talasa’’, samo devet dana od kada je registrovan prvi slučaj (17. marta)  proglašena je epidemija 26. marta. Tada je bilo 69 oboljelih, 27 u Podgorici. Sada se čekalo duže od mjesec i po. Zašto, zvaničnog objašnjenja nema. Zbog ekonomije, tačnije turizma ili izbora – svak može da tumači na svoj način.

U  martu smo bili zatvoreni u kućama, plašeni i kažnjavani. Jedina  preporuka koja sada važi je nošenje maski na otvorenom i zatvorenom. Pravilo ne važi za djecu ispod sedam godina, a masku nije potrebno nositi  na plaži i u nacionalnim parkovima. Nije propisano, ali se podrazumijeva, da se maske ne nose u prepunim kafićima i restoranima. Centar za građansko obrazovanje zatražio je od NKT da hitno pojasni ovu mjeru. Pitali su ih ,,da li učesnici javnih skupova i gosti na televizijama moraju da nose maske jer je veliki broj onih koji to ne čine’’.

Nadležni kažu da ova mjera već daje rezultate na sjeveru države, gdje je uvedena ranije nego u ostatku države. ,,Maske su mjera koja nije popularna ali daje rezultate”, izjavio je direktor Instituta za javno zdravlje (IZJ) Boban Mugoša.

Protekle sedmice broj oboljelih na 100.000 stanovnika bio  je 242, a ove je 307. Mugoša tvrdi da osim broja oboljelih, po kome smo najgori u regionu, Crna Gora ima sve parametre bolje nego druge zemlje – manju popunjenost zdravstvenog sistema i najmanji broj umrlih u okruženju. I primijetio je da se epidemijom upravlja sasvim dobro. Mugošin kolega Senad Begić ipak je upozorio da ćemo, ako ne budemo poštovali mjere, imati Bergamo.

I pored velikog broja nejasnoća i kontradiktornosti, nadležni  ponavljaju da je sve u redu i da nema grešaka u vođenju epidemije. To pogoduje ,,opuštenom ” dijelu građanstva.

Starosna granica oboljelih se spustila. Najviše ih je  u populaciji od 30 do 39 godina: ,,To nije oboljenje od kog obolijevaju samo stari i bolesni. Svako od nas može imati tešku kliničku sliku”, kazao je pomoćnik direktora Kliničkog centra CG (KCCG) Nemanja Radojević.

Pozitivnih zdravstvenih radnika je 77. Od toga je 18 doktora, 51 medicinska sestra ili tehničar, i osam nemedicinskih radnika. Najviše oboljelih je u KCCG 30, od čega 11 ljekara.

Direktor KCCG Jevto Eraković insistira na tome da su o virusu sve informacije tačne i precizne. „Ne vjerujem da bilo ko u regionu ima takve informacije”. Mali problem može biti to što već 10-ak dana na sajtovima IZJ-a i Vladinom coronainfocg.me ne možete pratiti informacije o braju oboljelih, hospitalizovanih, izliječenih. ,,U toku je obrada i klasifikacija velikog broja podataka koji su dobijeni na osnovu rezultata testova iz Njemačke. Do okončanja pomenutog procesa, grafički prikaz podataka biće privremeno obustavljen’’, navedeno je na oba sajta umjesto informacija i tabela iako su rezultati iz Njemačke odavno obrađeni i objavljeni.

,,Ove mjere i blagovremene poteze koje je donijelo NKT pokušavaju da prebace na politički teren. Ne interesuje nas nikakav politički teren već nas isključivo interesuje zdravlje građana Crne Gore”, istakao je Eraković.

Poput Erakovića, ni blagovremeni NKT nije interesovala politika kada su pozdravili batinanje građana od strane policije u Budvi, Podgorici i Nikšiću. Ili kada su se javno prepucavali sa jednom opozicionom strankom.

Akcija za ljudska prava (HRA) je ove nedjelje ponovo konstatovala da objavljivanje imena, adresa i informacija o ljudima pod sumnjom da su zaraženi virusom KOVID-19 predstavlja kršenje prava na privatnost: ,,Zaključeno je da objavljivanjem zdravstvenih podataka na internetu NKT nije unaprijedio javno zdravlje, već ga je potkopao”. Ovaj vid potkopavanja javnog zdravstva, kao i držanje pritvorenika u nehigijenskim uslovima tokom prvog talasa virusa, nije izazvao javne kritike nadležnih u zdravstvu.

Nije bilo reakcije ni na to što javnost još nije obaviještena da li su i koji članovi Vlade u samoizolaciji, nakon što su bili u kontaktu sa ministrom rada i socijalnog staranja Kemalom Purišićem koji je pozitivan na korona virus, te zašto u samoizolaciji nije bio ministar sporta i mladih Nikola Janović koji je bio u kontaktu sa oboljelim od virusa… Umjesto toga, podržavaju se smjernice NKT-a za izbore i predsjednika ovog tijela Milutina Simovića koji tvrdi da ima uslova za njihovo  održavanje.

Građani, vele,  mogu biti mirni jer što se tiče izbora, isto je kao i kada nije bilo korone: ,,Ako se sjetimo koncepcije na samom biračkom mjestu, gdje nije moglo ući više osoba istovremeno ni kad su bili redovni izbori, sadašnja uputstva jasno govore o procedurama i odnose se na svaki odlazak na javno mjesto – pa tako i na izbore. Od građana zavisi da li će se to poštovati ili ne”, objasnio je direktorom Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić.

Građani, od kojih eto sve zavisi, su za četiri mjeseca NKT-u uplatili preko osam miliona eura donacija za borbu protiv korona virusa. NKT je od doniranog novca potrošio 1,7 miliona. Monitor je već pisao da je u martu i aprilu najviše para iz donacija uplaćeno firmama bliskim vlasti Voliju i Glosariju. Privatnoj kompaniji Voli, Dragana Bokana, uplaćeno je ukupno 98.109 eura za 3.500 paketa pomoći stanovnicima Tuzi i 30 paketa pomoći za stanovnike Andrijevice. Najviše novca iz ovog fonda uplaćeno je firmi Glosarij, Branislava Martinovića – 537.837 eura. Ostalo je nejasno kako to da je humanista Hajriz Brčak poklonio respiratore koji su prema fakturama koje je objavio javnosti koštali 4.700 i 5.000 dolara, dok je Glosarij respiratore kupovao za 19.000 eura.

O povjerenju u NKT govori i podatak da je preusmjeravanje domovima zdravlja, opštim bolnicama, bolnici u Brezoviku, isključivo bilo na zahtjev donatora.

,,MANS je više puta od Ministarstva zdravlja tražio izvode sa računa jer to tijelo ima poseban žiro-račun u komercijalnoj banci na koji su se slivale donacije i sa kojeg su se isplaćivale fakture dobavljačima. Odluke o tome kako će se platiti za respirator, opremanje kovid bolnice ili nabavku humanitarnih paketa su donošene daleko od očiju javnosti, na sjednicama NKT-a koje su bile zatvorene za javnost i sa kojih nema javno dostupnih zapisnika. Ono što jeste poražavajuće je da su od početka epidemije kompanije uključene u nabavku profitirale više nego što je uloženo u povećanje na primjer kapaciteta Instituta za javno zdravlje za testiranje na COVID -19”, kaže za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a.

MANS je upozorio na zabrinjavajuću činjenicu da je  održano više od 50 sjednica NKT-a a da javnost nema ni elementarnu informaciju na koji način se donose odluke na tim sjednicama. Nema zapisnika. ,,Mjere NKT-a su vrlo malo objašnjene građanima, saopštavaju se kao dekreti, preko ograničenih kanala komunikacije, uz veoma ograničeno komuniciranje sa građanima”, ističe Milovac.

U zapadnoj  Evrope takav način upravljanja krizom je nezamisliv. Tamo je virus pod kontrolom. Tako tvrdi Majk Rajan, šef programa Svjetske zdravstvene organizacije za vanredne situacije, koji je kazao da zabrinjavaju trendovi u južnoj Evropi i na Balkanu. ,,Ne postoji ništa gore za narode nego kada vide da kod vlasti na lokalnom, nacionalnom, globalnom nivou postoji nedostatak kohezije i  koordinacije. Ako je raširen  osjećaj da postoji velika razlika u mišljenju oko toga šta i kako da rade, to stvara nesigurnost. Nesigurnost vodi u strah”, naglasio je Rajan.

Maske i strah, uz mantru da je sve u redu, je jedino što se kod nas  nudi u ovim predizbornim vremenima.

Kolektivni imunitet

U Institutu za javno zdravlje za Monitor su rekli da će rezultati seroepidemiološke studije koja za cilj ima utvrđivanje imuniteta nakon infekcije novim korona virusom, biti dostupni tek za nekoliko mjeseci.

,,Nažalost, ono što je trenutno dostupno u literaturi onemogućava zauzimanje jasnog stava po pitanju da li su antitijela protiv SARS-CoV-2 u ovom trenutku zaštitna. Opšta je pretpostavka (a mnoge su se nažalost pokazale pogrešnim kada se radi o novom korona virusu) da će prisustvo antitijela obezbijediti makar neki nivo imuniteta koji će trajati dovoljno dugo da pruži adekvatnu zaštitu’’, kažu iz IZJ-a

Ističu da kolektivni imunitet (engl. „herd immunity“ ili kako ga pogrešno i ružno prevode – imunitet stada) nastaje kada veliki dio zajednice postane imun na neku bolest. Postoje dva puta do kolektivnog imuniteta – vakcine i prirodna infekcija, objašnjavaju. ,,Ovih prvih još uvijek nemamo a podaci o imunitetu nakon prirodne infekcije su za sada jako opskurni pri čemu se ne smije zaboraviti da se prirodna infekcija nerijetko završava i smrću”. Vakcina protiv SARS-CoV-2 virusa je idealan pristup za postizanje kolektivnog imuniteta jer vakcine stvaraju imunitet bez izazivanja bolesti ili posljedičnih komplikacija, zaključuju u IZJ-u.

Nedostatak vakcina

Pitali smo IZJ da li nedostaju vakcine za redovnu imunizaciju, nakon što su nam se pojedini roditelji požalili da njihova djeca, koja kreću u školu, nijesu primila vakcinu.

,,Kada se radi o dostupnosti vakcina, situacija sa COVID-19 je značajno uticala na deficitarnost vakcina i njihovu raspoloživost na globalnom tržištu koja je prije svega posljedica smanjenog obima ili prekida proizvodnje kao i otežanog međunarodnog transporta vakcina koji zahtijeva posebne režime i uslove. Posebna briga u Crnoj Gori trenutno je vezana za vakcine koje proizvodi Institut Torlak u kojem je zbog privremenog suspendovanja procesa proizvodnje i reorganizacije rada i fokusiranja na COVID dijagnostiku, došlo do deficita vakcine protiv difterije i tetanusa za djecu (Ditevaxal). Očekuje se da će nove serije ove vakcine biti puštene u promet tokom ovog mjeseca”, kažu iz IZJ-a.

Ističu da ne očekuju probleme sa vakcinama za sezonski grip. Montefarm je poručio 31.000 doza. ,,Ova količina je za oko 40 posto veća nego prethodne godine. Bez obzira, očekujući poklapanje obolijevanja od gripa i novog korona virusa Institut trenutno istražuje mogućnosti za nabavku dodatnih količina vakcine protiv gripa koje bi bile namijenjene najugroženijim kategorijama stanovništva”, kažu iz IZJ-a.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Vidimo da su sve tri strane – vlast, procrkvena opozicija i sveštenstvo – spremni da tokom izborne kampanje demonstriraju odlučnost, ne mareći mnogo za cijenu i eventualne posljedice

Još trideset dana do izbora koji, tvrdi predsjednik, neće biti odloženi. Nakon višemjesečnih priprema vlast je ponudila predizbornu šargarepu upakovanu u treći paket mjera podrške građanima i privredi. Što se štapa, odnosno pendreka tiče tu smo redovno uobročeni.

I opozicija se zaputila na izbore. Nakon što su jedni drugima postali izgovor za kršenje zadate riječi o bojkotu, pristali su na političko prebrojavanje pod nikad lošijim uslovima. Drugi su krenuli prije nas, pravdaju se opozicioni lideri, dok   neki od njih  još traže model za izborni nastup. Pokazuje se kako to baš i nije lak posao. Valja premostiti sujete i dugo njegovana rivalstva, pa u najvećoj mogućoj mjeri zadovoljiti ambicije i želje finansijskih i političkih moćnika iz sjenke. Domaćih i stranih.

„Vjerujem da ćemo narednog mjeseca imati punu kontrolu nad situacijom sa koronavirusom“, prorokuje Milo Đukanović. Ili zapovijeda. „Zato kažem da ne razmišljam o odlaganju izbora“, precizira predsjednik DPS i države, informisan kako takvi zahtjevi „stižu sa raznih strana“. Bez dodatnih objašnjenja.

Ni u redovima opozicije nijesu bez vizije. „U ovom vremenu napada virusa na ljudski organizam i nasrtaja bezbožnog režima na našu vjeru, jedini siguran recept za pobjedu nad tim zlom je dogovor i zajedništvo“, cijeni Andrija Mandić u razgovoru za agenciju MINA. Pokušavajući, još jednom, da za koaliciju koja se okuplja oko DF-a obezbijedi naklonost starješina SPC. Ako ne ovih sa Cetinja, onda makar onih iz Beogradske patrijaršije. „Zajedništvo koje smo prethodnih mjeseci praktikovali u krsnom hodu samo treba pretočiti u jedinstvenu listu i bratski dogovor svih onih koji žele da Crna Gora bude drugačija, da bude bogatija, uspješnija, zemlja svih njenih građana a ne vlasništvo omanje grupe nepristojno bogatih i sebičnih ljudi“, kaže Mandić pred finalni pokušaj da na jednu listu okupi srpstvo u Crnoj Gori. Makar ono koje priznaje Aleksandra Vučića za vrhovnog komandanta.

Za sada je sasvim izvjesno da će mjesto na zajedničkoj listi sa DF-om naći Prava Crna Gora Marka Milačića. DF će do posljednjeg trena čekati odluku SNP-a. Prema insajderskim informacijama, lideri DF i SNP nalaze se pod velikim pritiskom predstavnika zvaničnog Beograda da se nađu na jedinstvenoj listi. Problem je što je unutarstranački otpor zajedničkom izbornom nastupu istog, ako ne i još većeg intenziteta. SNP ima i rezervnu varijantu – izlazak na izbore u koaliciji sa Narodnim pokretom koji ovih dana promoviše Miodrag Daka Davidović, kontroverzni biznismen, crkveni ktitor i (ne)zvanični finansijer dijela ovdašnje opozicije.

Davidović je razgovoru za portal In4s pojasnio da pokret čiji je pokrovitelj „čini grupa nezavisnih poslanika, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Demokratska srpska stranka, Miholjski zbor, Demokratska stranka jedinstva, Podgorička gospoda, kao i veliki broj slobodomislećih intelektualaca…“ Zvanično, konstituisanje pokreta najavljeno je za četvrtak 30. jul (Monitor će u to vrijeme biti u štampariji) dok će odluka o eventualnim koalicijama biti donijeta do nedjelje 2. avgusta. Samo dva dana prije isteka roka za predaju izbornih lista. „Prednost ovog pokreta je i ta što nema obaveze ni prema kome, osim prema narodu i Gospodu“, kazao je Davidović. Koji će se, prema našim saznanjima, i lično naći na izbornoj listi Narodnog pokreta (sa ili bez SNP-a). „Negdje pri dnu“, tvrde oni što vjeruju da su dobro verzirani. A to komplikuje pitanje: koja će izborna lista dobiti (najveću) podršku Srpske pravoslavne crkve.

Da će SPC i pitanje njene imovine u Crnoj Gori igrati važnu ulogu na predstojećim izborima to smo znali još od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, krajem prošle godine. Sada smo pametniji, utoliko više što vidimo  da su sve tri strane – vlast, procrkvena opozicija i sveštenstvo – spremni za demonstraciju odlučnost, ne mareći mnogo za cijenu i eventualne posljedice.

Kad iz opozicije uskliknu kako će i život dati braneći srpske i pravoslavne svetinje od nevjernika, komunista, sorošoida… (kao da su malo puta već poginuli u balkanskim ratovima posljednje decenije prošlog vijeka), vlast ima spremnu priču o vlastitom junaštvu i pregalaštvu. I obrnuto.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

Na glasanje idemo usred ljeta. Sa strahom od bolesti, ekonomske krize i nesmjenjivog režima. Jedini koji bi izbore mogli odložiti jesu DPS i COVID19. Prema informacijama iz okruženja čelnika DPS-a, tamo se pažljivo vaga i epidemiološka i politička situacija

Još jedan krug opozicionih razgovora o nastupu na  izborima završen je bez konkretnog dogovora. Zahvaljujući tome o dolazećim izborima znamo još ponešto. A ta saznanja ne daju razloga za optimizam.

Opozicija izlazi na izbore od kojih nas dijeli jedva 50-ak dana. No nema odgovor na ključna pitanja: kako će i zašto će to uraditi. U najkraćem: zašto će prekrišiti Sporazum kojim su se prije petnaestak mjeseci obavezali da  pod tadašnjim uslovima neće izaći na izbore. Bilo kad i bilo kakve. Danas su uslovi za izbore znatno gori nego što su bili u martu prošle godine kada je potpisan Sporazum o budućnosti, i neuporedivi sa onim što je prethodilo parlamentarnim izborima iz oktobra  2016.

Prije četiri godine, u ovo doba, imali smo Vladu izbornog povjerenja. Opozicija je u toj vladi dala potpredsjednika (Milorad Vujović) ministre policije (Goran Danilović), finansija (Raško Konjević) , poljoprivrede (Budimir Mugoša), rada i socijalnog staranja (Boris Marić). Sve su to resori iz kojih DPS, tradicionalno, našim novcem kupuje lojalnost svojih birača. U tom trenutku  bili su, koliko – toliko, pod kontrolom opozicije. I izborna utakmica bila je najravnopravnija i najneizvjesnija koju smo do sada vidjeli.

Možda se sjećate: sva Crna Gora bila je oblijepljena bilbordima Mi ili on kojima je Demokratski front (DF) pozivao „na konačan obračun sa korumpiranim režimom Mila Đukanovića“. Poslovični entuzijazam pratio je neočekivano veliki novac o čijim izvorima ni danas ne znamo gotovo ništa (sudski postupak koji se zbog navodnog pranja novca vodi protiv Nebojše Medojević i nekolicine njegovih saradnika još nije stigao ni do prvostepene presude)!?  Paraleno, Crnom Gorom je krstarila i armija aktivista Demokrata. Nema vrata na koja nijesu pokucali u potrazi za glasom više. Stvarnim, ljudskim glasom. A ne falsifikovanom ličnom kartom i(li) osobom koja obitava samo u biračkom spisku. Mjesto pod skupštinskim suncem tražila je, i pronašla, i Velika koalicija Ključ (DEMOS, SNP, GP URA). Tu je bio i SDP, poslije dvadeset godina prvi put na izborima kao opoziciona stranka. Za razliku od 1996. godine, ubjedljivo su prešli cenzus i na opozicioni konto donijeli još četiri mandata. Skoro 180 hiljada glasova (46,5 odsto izašlih na izbore glasalo je opoziciju) i 39 mandata. Na drugoj strani, DPS i SD, njihov jedini „garantovani“ saveznik, imali su deset hiljada glasova i jedan mandat manje. I to uz svu pomoć koju su im tokom izbornog dana donijeli sinđini teroristi i glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić.

O formiranju vlade odlučivale su manjinske nacionalne partije. Da nije bilo Katnića i njegove priče o „srpskim i ruskim nacionalistima“ koji su Crnoj Gori spremali „nezapamćeno krvoproliće“, ko zna kako bi se ta priča završila.

Danas ni  ta dilema ne postoji. A vlast je minulim rebalansom napunila budžetsku rezervu odakle, bez imalo zazora i mimo kontrole parlamenta, manje – više javno, kupuje glasove. Pa tek kad krene treći paket… Biće veselja.

Opozicija, tačnije DF,  od  minulih izbora do danas uspjela je da protiv sebe okrene sve one koji se ne osjećaju kao pripadnici „pravoslavne većine“. Soroševci i satanisti, milogorci, dukljani, ustaše i balisti, mladoturci i mudžahedini… sve teže mogu biti potencijalni partneri dijelu opozicije za razvlašćenje DPS-a. Taj rov je postao predubok.

Uostalom, na ovonedjeljnim sastancima na kojima su predstavnici opozicije razgovarali o eventualnom zajedničkom nastupu (već mitska „jedinstvena opoziciona lista“) predstavnici SDP-a nijesu ni bili pozvani. Oni su, istina je, prethodno saopštili da će na predstojeće izbore ići sami. Njihov izostanak sa zajedničkog sastanka ipak je iskorišćen za još jednu, unutaropozicionu, razmjenu vatre.

„Ne možemo dijeliti programske vrijednosti sa jednim dijelom opozicije, posebno DF-om“, saopštio je potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković, precizirajući da njegova partija „nema potrebe niti će biti za stolom sa onim dijelovima opozicije koji su nacionalističke, a ne građanske političke strukture”. Onda se,  da malo proširi front, Zeković dotakao i domaćina sastanaka na koje predstavnici njegove partije nijesu pozvani: „Vjerovali smo da Građanski pokret URA ima više dodirnih tačaka sa SDP-om, nego sa DF-om“.

Što se tog vjerovanja tiče, pouzdano se zna kako je i među biračima bilo onih koji su se nadali u mogućnost saradnje građanskih partija u Crnoj Gori.

Iz URA nijesu ostali dužni kolegama iz SDP-a. Mi nijesmo odgovorni što se politika SDP-a ne prepoznaje („percipira“) kao opoziciona, poručio je Milan Đaković, član Predsjedništva pokreta koji je nedavno postao član Zelenih Evrope. „URA će imati za partnera svakog ko želi razvlastiti kriminogeni režim DPS-a na jasnim građanskim osnovama, poštujući Ustav, vladavinu prava i građanina kao nosioca suvereniteta. Oni koji se ne pronalaze u takvim vrijednostima neće imati našu naklonost…”, precizirao je Đaković.

Izvještaji sa sastanaka opozicionih pregovarača pokazali su da stavove o partnerstvu i naklonosti baš i ne treba doslovno razumjeti. Ispostavilo se kako ni URA ne želi na zajedničku listu sa DF-om. Demokrate su zahtijevale, a DF verbalno prihvatio, da na zajedničkoj listi ne bude niko od aktuelnih poslanika sa stažom od tri mandata ili dužim. Pošto je to značilo da među buduće poslanike ne mogu Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević, lider Demokrata Aleksa Bečić obznanio je odluku da ni on ne bude na zajedničkoj opozicionoj listi. A onda – ništa.

Stav pokreta URA da na izbore ne ide skupa sa DF-om nije dočekan bez simpatija. Dugi čovjek NOVE, Slaven Radunović kaže kako je saglasan sa idejom da bi URA više pomogla opoziciju ako nije na zajedničkoj listi. „I ja razmišljam na sličan način, da bi mogli (misli na URA) dosta toga da donesu, ali da njihovo učešće ne bi bilo od velikog doprinosa zajedničkoj listi, na kojoj bi bili mi (DF), Demos, SNP, Demokrate, UCG i Radnička partija”.

Nije teško razumjeti ideju. Moguće je i pretpostaviti izborni slogan koalicije koja bi, prema tom planu, dominantno zastupala izbornu platformu DF-a.  Ne damo svetinje. Sve sa blagoslovima partijarha Irineja i (možda) mitropolita Amfilohija.

Druga je priča koliko bi takva lista, bez SDP-a i URA-e, bila prihvatljiva onim političkim subjektima koji, barem  do sada,  nijesu pokazali pretjeranu sklonost svrstavanju pod (jedno)nacionalne barjake. I zvaničnicima Mitropolije crnogorsko-primorske koje ovih dana, mediji bliski Sinodu SPC i predsjedniku Srbije Aleksandru Vućiću, optužuju ni manje ni više nego za izdaju nacionalnih interesa. I kolaboraciju sa crnogorskim režimom, zbog odluke da obustave vjerska okupljanja „zbog ozbiljnosti opšte zdravstvene situacije u zemlji“. U tekstu pod nazivom ,,Mitropolit Amfilohije i episkop Joanikije izdali srpske interese“, sveštenik SPC-a Zoran Đurović piše na portalu Vidovdan: ,,Ovo je glogov kolac za litije i garant pobede Mila Đukanovića na novim izborima… Ove mere su ili spašavanje Mila po svaku cenu (što ja smatram), ili su episkopi u Crnoj Gori glupi i nedosledni ljudi koji nemaju svog mišljenja. Trećeg nema”. Treba li pominjati, tekst su prenijeli gotovo svi nacionalno osviješćeni mediji. Sa srpskim i crnogorskim predznakom.

Da ostanemo u političkim okvirima predizborne priče. Koliko na prošlim izborima Demokrate, Demos i SNP svrstavani su u grupaciju građanski orijentisanih partija, koje svoje mjesto traže između DPS-ovog kriminalno-koruptivnog crnogorstva i  DF velikosrpstva na stereoidima vjerske isključivosti.  DPS je, od tada do danas, uložio nemali trud da makar neke od njih pogura ka DF-u. Najpoželjnija meta su bile Demokrate.

Time se može objasniti destruktivni entuzijazam sa kojim je državna vlast potpaljivala budvanske vatre pokušavajući da kumuje političkom savezu DF-Demokrate. Njihov račun je jasan. Petnaestogodišnje iskustvo političkih pregrupisavanja u nezavisnoj Crnoj Gori uči da koalicije koje olakšavaju   stvaranje predreferendumske atmosfere  ne mogu ozbiljnije nauditi DPS-u. Otprilike – koliko god puta da ponovite glasanje na platformi da ili ne suverena Crna Gora rezultat će, ipak, biti približno jednak onom iz 2006. I DPS-u je, u tom slučaju, jedino važno da ne dobije konkurenciju u svom glasačkom zabranu. Gdje će se i kako rasporediti i prepakovati oni drugi, to Mila Đukanovića, Duška Markovića mnogo i ne interesuje. Šta im bude trebalo kupiće. Sve pokazujući i dokazujući kako se neposlušnost u Crnoj Gori ne isplati.

Uglavnom opozicioni lideri se nanovo usresređuju na priču o izbornim kolonama. Dok bojkot ostaje neprihvatljiva opcija. Kao da su zaboravili da se   glas ovdašnje opozicije najjače čuo – od Podgorice do Brisela – baš u vrijeme jedinstvenog bojkota sinđinog parlamenta, nakon prošlih izbora i svih marifetluka koji su pratili izborni dan.

Na  glasanje bi, valja pomenuti, trebalo da izađemo prije nego što dobijemo pravosnažnu presudu o odgovornosti lidera DF-a za događanja koja su nam Milivoje Katnić, Mirko-Paja Velimirović i Aleksandar-Saša Sinđelić pokušali predstaviti kao pokušaj državnog udara, odnosno, terorizam u pokušaju. Kao što nećemo znati epilog nijedne od brojnih afera u kojima su glavne uloge pripale Đukanoviću i njegovim najbližim saradnicima i prijateljima. Sve sa imenom, prezimenom, brojem računa, odnosno, iznosom u koverti.

Zato, u skladu sa planom Mila Đukanovića i DPS-a, na birališta idemo usred ljeta. Bez hladne glave. A u strahu od bolesti, rastuće ekonomske krize. Jedini koji bi zakazane izbore mogli odložiti su DPS i COVID19.  Prema informacijama iz okruženja čelnika DPS-a, tamo se pažljivo vaga epidemiološka  i politička situacija u zemlji. Ovih dana kruže kuloarske priče o mogućem zatvaranju Podgorice zbog  rasta broja oboljelih. I oštar tviter-demanti tih najava koji je stigao iz Vlade. No nije to garancija, da se ono što šapuću zidovi neće desiti, ako se kontroli otmu epidemija virusa i, posebno, raspoloženje birača.  U oba slučaja, konačnu riječ imaće vlast. DPS a ne NKT. Oni, u gotovo idelanim uslovima, sa ogromnim prostorom za manevar, ne mogu sebi dozvoliti da tek tako izgube izbore. Znaju to i opozicioni lideri.

Zoran RADULOVIĆ   

Komentari