Uncategorized
BEZBJEDNOST HRANE U CRNOJ GORI: Skupe igre nadležnih
Glavna veterinarska inspektorka Mirjana Drašković ,,govori laži” i godinama unazad sabotira rad Uprave za bezbjednost hrane, izjavila je ove nedjelje na vanrednoj konferenciji za štampu Direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković.
Hitna reakcija je uslijedila nakon što je početkom nedjelje inspektorka Drašković, po ko zna koji put, problematizovala kvalitet mesa koje se iz Brazila uvozi u Crnu Goru. Napominjući da se ona već mjesecima bori da se zabrani uvoz mesa iz te zemlje, jer su i analize krajem prošle godine pokazale da to meso nije ispravno.
Protekle nedjelje ministarstva poljoprivrede u Albaniji i Hrvatskoj naložila su povlačenje pilećeg smrznutog filea iz Brazila, jer su rezultati njihovih kontrola pokazali da to meso ima salmonelu koja je opasna po zdravlje čovjeka.
Direktorica Uprave Daković nije stala samo na optužbama za laž, već je proširila spisak ,,navodnih” nepočinstava Draškovićeve. Po riječima Dakovićeve, glavna veterinarska inspektorka u kontinuitetu uzbunjuje javnost: ,,Informacije kojima uzbunjuje javnost u Crnoj Gori, simptomatično, uvijek u vrijeme turističke sezone, odnose se na opasnosti po potrošače od nebezbjedne hrane. Samo se navodne opasnosti mijenjaju, od brazilske piletine, preko vinobrana, virusa kvrgave kože, do „leukemije goveda”.
Praveći tako štetu građanima i ekonomskom sistemu Crne Gore kao turističke destinacije, ističe Daković. S druge strane mogućnosti da građani pretrpe štetu od mesa iz Brazila nema, garantuje direktorica Uprave.
,,Svi parametri na koje se ispituje hrana u Evropskoj uniji implementirani su i u crnogorsko zakonodavstvo i naše laboratorije su potpuno osposobljenje za njihovo ispitivanje”, rekla je Daković. Objasnila je i da se za razliku od EU gdje se 20 odsto pošiljki iz Brazila kontroliše na sve parametre bezbjednosti hrane, u Crnoj Gori se svaka pošiljka, dakle 100 odsto pošiljki, kontroliše na sve ove parametre. Ispada da bi EU trebala da kopira naš sistem kontrole hrane a ne mi njihov.
Glavna veterinarska inspektorka Drašković godinama upozorava da se ne može garantovati bezbjednost mesa iz Brazila pošto se, kako navodi za razliku od Uprave, u Crnoj Gori ne ispituju svi parametri rizika i genetske modifikacije. U ovom stavu Draškovićeva nije usamljena jer i brojni inostrani stručnjaci upozoravaju da je uvoz mesa iz Brazila i Argentine problematičan i zbog toga što su to zemlje u kojima je dozvoljeno korišćenje genetski modifikovane hrane (GMO) u ishrani stoke.
U martu u međunarodnoj javnosti je odjeknula objava brazilskih nadležnih službi koje su više od dvije godine pratile rad inspektora koji su davali sertifikate za izvoz nebezbjednog mesa, da su pohapsili više od 30 takvih inspektora, zabranili rad pojedinih objekata. Tada je većina zemalja (Kina, EU, Čile, Venecuela) privremeno zabranila uvoz mesa iz Brazila. Kod nas je po izjavama odgovornih i dalje bilo sve bezbjedno. Iako su nadležni zvanično saopštavali da Crna Gora ne uvozi meso iz ,,problematičnih” brazilskih objekata, Draškovićeva tvrdi da smo uvozili i uvozimo i iz njih.
Iz Uprave za bezbjednost hrane, medijima su na pitanje koliko je tokom prošle i pretprošle godine bilo neispravnih pošiljki iz Brazila, odgovorili da su tokom prošle godine samo dvije pošiljke mesa bile neispravne. Nakon afere s kraja prošle godine o navodnom prispjeću mesa iz 1982. godine u Luku Bar, Draškovićeva je za Monitor izjavila da je u mjesec dana zabranjen uvoz tri pošiljke mesa iz Brazila. U četvrtoj je otkrivena salmonela.
O kojim količinama uvezenog mesa se radi govori podatak da su samo od početka ove godine uvezene četiri pošiljke piletine od 104 tone.
I pored zaklinjanja Uprave u poštovanje EU standarda, Draškovićeva uporno tvrdi da se u Crnoj Gori provjere ne rade u skladu sa njima. Ona je čak izjavila da odgovorni u Upravi za bezbjednost hrane „odlično znaju da u našim propisima nije definisano dosta parametara koji i te kako mogu biti opasni po zdravlje potrošača (u EU jesu i u većini zemalja okruženja), saopštavaju da je hrana uvezena iz Brazila bezbjedna”.
Na ove opužbe iz Uprave nijesu odgovarali, već je na ovonedjeljnoj konferenciji direktorica izjavila čak i to će ,,Drašković samo još nekoliko dana biti na poziciji glavne veterinarske inspektorke jer se to radno mjesto, po novoj sistematizaciji, ukida”.
Ispada da se Draškovićeva, nakon 35 godina radnog staža, baš sada pred turističku sezonu drznula da uzbunjuje javnost. To što je o problemima bezbjednosti hrane, kao zviždač upozoravala duže od deceniju (vidi boks), se izgleda ne broji.
Draškovićeva je ranije komentarisala ukidanje mjesta glavnog veterinarskog inspektora, navodeći da tokom ove turističke sezone nije predviđeno da u okviru pojačanih inspekcijskih kontrola učestvuje veterinarska inspekcija i inspekcija za bezbjednost hrane, upozoravajući da to može biti rizik i za građane i za turiste.
U prošlogodišnjoj prijavi za dobijanje statusa zviždača navela je da joj je „onemogućeno napredovanje zbog zviždačkih aktivnosti u prethodnom periodu, a sada se planira raspoređivanje na niže radne rasporede”. Radno degradiranje je prošlo, a Agencija za zaštitu zviždača je, krajem prošle godine, odbila da joj dodijeli status zviždača i pruži odgovarajuću zaštitu.
Priču o bezbjednosti hrane prati i priča o velikom novcu. Uvoz mesa iz Brazila za crnogorsko, i tržište regiona, vrijedan je desetine miliona eura godišnje.
Iz Uprave su svojevremeno izjavili da oni ne mogu da utiču na to šta se i iz koje zemlje uvozi, jer o tome odlučuju privrednici. Draškovićeva takav stav kritikuje tvrdeći da su nadležni u Upravi pogrešno shvatili da im je osnovni zadatak da ponavljaju da je u Crnoj Gori sve što se uvozi bezbjedno. Još prije par godina istakla je da u Crnoj Gori nema pravog sistema kontrole:,,Uništeno je i ono što je bilo, zbog dila nadležnih sa uvoznicima”.
S dilom ili bez njega, tek novim Zakonom o bezbjednosti hrane desetostruko i više su smanjene kazne za prekršaje. Prema starom zakonu o bezbjednosti hrane te kazne za pravno lice bile su 5.000, a za odgovorno 500 eura. Novim zakonom su predviđene kazne od 500 eura za pravno i 30 eura za odgovorno lice. Ako se kazna plati u roku od osam dana, one koji se ne pridržavaju bezbjednosnih pravila o hrani sleduje popust.
,,Uobičajeno je da nam subjekti prilikom kontrole kažu da ih slobodno kaznimo, nema problema za kaznu, oni će to platiti”, istakla je nedavno Drašković.
Igranje nadležnih sa hranom, na kraju će svakako platiti građani. I to zdravljem.
Raniji slučajevi ,,uzbunjivanja javnosti”
Sredinom prošle godine u Crnoj Gori je utvrđeno prisustvo bolesti kvrgava koža i plavi jezik. Drašković je pokušala da upozori Upravu za bezbjednost hrane da blagovremeno preduzme preventivne mjere. Uzalud. Nakon pojave bolesti prikupila je dokaze i podnijela specijalnom tužiocu za organizovani kriminal prijavu i kasnije dopunu – predmete sa graničnih prelaza iz kojih se vidi da je uvoz tekao nesmetano, iako su odgovorni iz Uprave za bezbjednost hrane i ministar poljoprivrede Patar Ivanović tvrdili da uvoza nema i da su ranije izdata rješenja za uvoz povučena. Zviždački ,,staž” otpočela je kada je kao republička veterinarska inspektorka, u avgustu 2002. godine, odbila predlog Sektora za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede da se mlijeko od grla koja su bolesna od mastitisa otkupljuje u podgoričkoj Mljekari po cijenama nižim za 10 do 20 odsto od mlijeka zdravih grla. Tada i sada ministar poljoprivrede je Milutin Simović. I pored protivljenja proizvođača, uvoznika, nadležnih iz Ministarstva poljoprivrede, sljedeće godine, istrajala je na primjeni propisa i vratila u Holandiju pošiljku „neupotrebljivog i nebezbjednog” sira sa isteklim rokom trajanju i bez potrebnih dokumenata, odnosno, sa falsifikovanom deklaracijom. Drašković 2004. godine otkriva aferu o trgovini leukoznim mesom iz Ulcinja. Prema njenim tvrdnjama, Simović je dozvolio da se dio zaraženog mesa proda prerađivačima u Srbiji, dok je ostatak navodno uništen u Crnoj Gori. Potom se ispostavilo da je država vlasnicima ovdašnjih hladnjača platila preko 10 hiljada eura za čuvanje, navodno uništenog, leukoznog mesa. Na opasnosti od uvoza mesa iz Brazila i Argentine upozorava već deset godina. Kada su nadležni ocijenili da je prekrdašila uručuju joj otkaz 2009. godine. U obrazloženju odluke Disciplinske komisije VU stoji kako je inspektorka „prekoračila ovlašćenja davanjem izjava da se brazilsko meso prodaje kao domaće”, te da je zbog toga „uzbunjivala javnost tokom turističke sezone”. Argumentacija koja je i sada aktuelna. Nakon odluke Upravnog suda vraćena je na posao sredinom 2010. Četiri godine kasnije, Drašković je ponovo imenovana za glavnu veterinarsku inspektorku. Za njenog mandata otkriveno je i korišćenje vinobrana u proizvodima od svježeg mljevenog mesa. U daljem postupku počinioci su, minimalnim kaznama, praktično amnestirani. Sada je ponovo zbog ,,uzbunjivanja” praktično smijenjena sa mjesta glavne veterinarske inspektorke.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Dugo čekani Dnevni boravak za stare u Kolašinu radio je samo mjesec i po. U lokalnoj upravi i Centru za socijalni rad ne može se dobiti informacija kada bi taj servis mogao biti ponovo dostupan korisnicama
Najstariji Kolašinci ponovo su bez prostora gdje bi mogli da provode određeni dio dana, ali i da dobiju toli obrok i najneophodniju stručnu podršku. Privilegiju da imaju na raspolaganju servis za podršku, pripadnici „trećeg doba” u toj varoši imali su samo od novembra do kraja decembra prošle godine. Najavljivan od 2018, adaptiran dvije godine, Dnevni boravak za stare u Kolašinu zvanično je otvoren u novembru prošle godine. Od Nove godine, vrata tog prostora su zaključana, a trenutno je teško dobiti odgovor na pitanje do kada. Prema nezvaničnim informacijama iz Centra za socijalni rad Kolašin i Mojkovac, resorno ministarstvo, koje je nosilac tog projekta, čeka da se u vođenje servisa uključe ili lokalna uprava ili licencirana NVO.
Dnevni boravci za stare u Crnoj Gori otvarani su u saradnji sa Kancelarijom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, kroz projekat razvoja kapaciteta usluge socijalne zaštite u našoj državi. U okviru tog projekta trajalo je i dugo adaptiranje prostora u Kolašinu. Opština je dugo prolongirala odluku o određivanju lokacije. Sada smatraju da su sve svoje obaveze prema najstarijim sugrađanima završili, ustupajući prostor za Dnevni boravak. U kolašinskoj lokalnoj upravi još ne znaju koje bi trebalo da budu njihove obaveze u funkcionisanju tog servisa. Kako je za Monitor kazao Sekretar za finansije Dragan Bulatović, još nijesu dobili zvanični dopis sa sličnim očekivanjima sa bilo koje adrese. Zbog toga, objašnjava, ne mogu ni kazati da li će Opština i na koji način doprinijeti projektu.
„Lokalna uprava je, skupštinskom odlukom, za potrebe Dnevnog boravka za stare ustupila prostor od 80m2 u zgradi koja je opštinsko vlasništvo. Taj objakat se nalazi u Ulici Jagoša Simonovića. Nemamo, koliko je znam, nikav upit, predlog incijativu ili informaciju o načinima na koje bismo se mogli uključiti u funkcionisanje tog servisa. Obaviješteni smo kad je počeo da radi. Ne znam ništa o zatvaranju niti kako funkcioniše“, kazao je Bulatović.
Na sajtu JU Centri za socijalni rad Crne Gore, uz informaciju o početku rada, piše i da će Dnevni boravak korisnicima u Kolašinu pružati usluge toplog obroka, psihosocijalne podrške, sitnih medicinskih usluga… Takođe i organizovanje društvenih igara, dnevno posluženje, realizaciju radionica u saradnji sa osnovnim školama, orgnizovanje izleta…
Tokom kratkog rada, u Dnevnom boravku bilo je svega nekoliko korisnika. Uglavnom onih koji su u stanju socijalne potrebe. No, njihovo iskustvo govori da je taj servis, čak i u tom kratkom periodu, bio nedostupan mnogima kojima je podrška neophodna.
„Bila sam svega dva dana. Nije bilo loše. Dobijali smo sok, kafu, jedan obrok, koji je donošen iz obližnjeg restorana. Imali smo televiziju i mogućnost za društvene igre. Bilo je toplo i udobno. Međutim, i da nastavi da radi, ne znam kako bih više mogla da dolazim. Ta kuća je u centru grada, a ja živim u prigradskom naselji, dva i po kilometra daleko od centra. Svaki put treba da platim taksi u oba pravca, što nije malo s obzirom na to da sam korinica socijalnih davanja. Uostalom, za taj novac bih mogla bih sebi taj jedan obrok da obezbijedim”, kaže sedamdesetdvogodišnja Kolašinka.
Ona tvrdi da bi trebalo razmisliti i o načinima da se u staračka, i uglavnom samačka domaćinstva, besplatni obrok nekako dopremi, pa da korinici ne moraju dolaziti. Tvrdi i da je čula od ostalih rijetkih korisnika kratkotrajnog rada servisa Dnevnog boraka da im je komplikovano da dolaze svakodnevno.
„Bilo je korisno jer sam se poslije dužeg vremena zatvorenosti u kući, srela sa nekim vršnjacima. Razgovarali smo, gledali TV… Pričali smo o zajedničkim mukama, a nije ih malo. Predugo traju dani kad je čovjek bolestan, star i sam… Nijesu nas obavijetili o zatvaranju Dnevnog boravka, čula sam nešto da je problem plaćati struju, a to bi, valjda, trebalo Oština da radi. Dobro bi bilo da ga ponovo otvore, pa ko može da dolazi, nek’ dolazi, ko ne može, neka sjedi kući, kao i do sada”, priča sagovornica Monitora.
U Opštinskoj organizaciji penzionera Kolašin gotovo da ne znaju ništa o načinu na koji je zamišljen rad Dnevnog boravka. Niko ih, tvrde, nije pitao za savjete niti pokazao incijativu da ih uključi u funkcionisanje. Iako su prostorije Udruženja penzionera i Dnevni boravak u istoj zgradi, kažu da su potpuno neinformisani.
„Dok se prostor uređivao pružili smo tehničku podršku, koliko smo mogli, s obzirom na to da smo u istoj zgradi. To je sve. Čula sam da je ideja da se tamo pružaju usluge starima u stanju socijalne potrebe. Ni to precizno ne znam. U svakom slučaju, podržavamo svaki oblik osnaživanja i pomoći najstrijim, ali uz brižljivo analiziranje njihovih stvarnih potreba. Čini mi se da je to izostalo”, kaže predsjednica kolašinske organizacije penzionera Ljiljana Tatić.
Ona podsjeća na veliki broj starijih ljudi na seoskom području, kojima su, kaže ona, usluge Dnevnog boravka daleko i nedostižne. Tatić kaže da je u Kolašinu oko 1.400 penzionera, te da ni njihov položaj nije zavidan. Potrebana im je, zaključuje ona, višestruka i multidiscplinarna podrška. Objašnjava da je pandemija donijela nove strahove, izolovanost i nove egzistencijalne probleme.
„Podjednako bitno kao i novac za osnovne potrebe je uključivanje starijih u aktivnosti koje su primjerene njihovom zdravstvenom stanju i starosnom dobu. Druženje, zabava, razgovori, izleti… sve bi to upotpunilo i uljepšalo njihovu svakonevnicu. Mi se trudimo, i pored orgraničenih sredstava, da dio tih potreba i zadovoljimo. Međutim, opet, ostaje veliki broj naših vršnjaka izvan toga. Ili su daleko od grada ili su bolesni”, objašnjava ona.
Organizacija penzionera u Kolašinu koristi prostor od oko 80m2, uključujući i kancelariju. No veliki problem je održavanje, zagrijavanje i plaćanje računa za struju. Iz opštinske kase ove godine će biti izdvojeno svega 1.000 eura za to udruženje. Imaju još 400 eura prihoda od članarina. Polovinom novca dobijenog iz lokalnog budžeta, kažu, kupili su drva za ogrjev, a račun za struju im je opterećen i ratama kojima otplaćuju raniji dug. Od Opštine su ove godine tražili oko 5.000 eura. Međutim, taj zahtjev su iz lokalne uprave ocijenili kao neosnovan.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Imate li ideju za novinarsku priču od javnog interesa, želite li da istražujete teme od značaja za Crnu Goru i proces evropskih integracija, vezanih prije svega za Poglavlje 27 i zaštitu životne sredine? Da li hoćete da uz trening i mentore iz zemlje i regiona, rukovodeći se najvišim standardima, razvijete temu koja vas zanima? Hoćete li da se vaša priča objavi u regionu, da se prevede na engleski jezik, dopre do čitalaca van našeg govornog područja?
Ako na ova pitanja odgovorite potvrdno, prijavite svoje ideje za istraživačke tekstove od javnog interesa vezane za proces evropskih integracija. Autori najboljih prijedloga će proći trening, koji će se održati u Crnoj Gori krajem aprila 2021.
Nakon trenga, izvršiće se selekcija. Tri kandidata sa najboljim idejama, novinarskim vještinama i znanjima, uz mentorsku podršku uredničkog tima iz zemlje i regiona, realizovaće svoje istraživačke projekte.
Nakon završetka istraživanja, svi radovi će biti objavljeni na sajtovima CIN-CG-a i BIRN-a, kao i u posebnoj dvojezičnoj publikaciji i e-knjizi.
Pravo apliciranja imaju svi novinari iz Crne Gore sa istraživačkim sklonostima i iskustvom. Pored treninga, mentorske i uredničke podrške, odabrani kandidati dobiće i 1000 eura za rad na pričama (umanjenih za oko 9% poreza na honorare).
Konkurs se sprovodi u okviru projekta Istraživačko novinarstvo, ekološke teME, učešće građana/ki, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.
Prijave sa prijedlozima se šalju do 26. marta 2021. godine, na email: konkurscincg@gmail.com i assistantcincg@gmail.com.
Formulare za prijavu možete preuzeti na ovom LINKU
Ukoliko imate dodatnih pitanja, pošaljite ih na e-mail: konkurscincg@gmail.com ili na assistantcincg@gmail.com.
Komentari
Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city – these were images of everyday life of young people in Podgorica. Closure of schools and one-month home isolation made the teens, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates
The new emergency situation caused by spread of COVID- 9, closure of schools and one month home isolation, made teenagers, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates… Basketball is played on the sports fields in the blocks. “Tracksuit” style can be seen throughout the city.
The situation was completely different before the coronavirus. Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city. Taking photos for Instagram was a favourite sport. Cafés, bookmakers, rare bikers – these were images of everyday life of young people in the capital. Now, after a month long isolation, Podgorica has another, more beautiful face that resembles some European “smart city” with fewer cars, cleaner air and a wide range of alternative traffic.
As high school students told us, before the closure of schools, physical education classes were attended only by students who liked sports. Professors, they said, had an understanding, so they closed their eyes to those who were not interested in sports. The conditions for teaching in high schools range from poor to almost ideal.
– It all depends on the professor. New, young professors insist on work at the beginning, but gradually they also abate. Only those who want, attend physical education classes, mostly guys. I have no need to do that. I spend time learning some other subject with my friends. That's a great option. We have the equipment and space, the conditions in the gym are excellent. We have a lot of sections – skiing, cycling, hiking, swimming which operate at full capacity – said M.M. student of “Slobodan Skerovic” Grammar School.
And while in Grammar School students have the opportunity to socialize and have fun during organised recreational extracurricular activities, in some high schools there are high irregularities, so physical education classes have not been implemented at all.
– During four years of my education, I’ve entered gym only few times. We have almost never had that class. We use that time to take a break from school at a nearby café or to walk. We often see physical education professors sitting in cafés across the school – told us A.P. student of Economic High School “Mirko Vesovic”.
We should seek reasons for avoiding physical education classes, whose impact is vital for adolescents’ psychophysical development, also in breakthrough of new technologies. They captivate youth minds, tying them up to computers and surfing on the Internet.
– There is a sports court in the block, it's great, but it happens that there is nobody to play basketball with, everyone is online and it bothers them to go out – says S.L.
Besides that, teenagers mostly spend time in cafés, playing raffle or filling out bookmaker tickets or just hanging out in the street. Researches show an increase in drug, alcohol and gambling addictions among youth. The age limit for addicts is getting lower every year. It seems that the former campaign Sports against Drugs (2010) would be even more needed for young people today, giving them clearer insight into promising different reality. And maybe coronavirus isolation achieved that much faster.
– A new basketball court was built in the backyard of my building. A lot of kids play there. The courts are much better than before. Finally something starts to change – said M.Z.
Director of “Vaso Aligrudic” Electro-technical High School Veselin Picuric, points out that, thanks to the new young professors, physical education classes take place regularly, as well as that students within this subject have possibility to learn dance basics. He adds that outdoor sports fields were renovated three years ago in cooperation with the Ministry of Sports and are constantly available to recreational athletes in the area. However, the school gym is still inadequate.
– Sports hall, built in the early 70s, is deteriorated and has never been generally reconstructed. The roof leaks, the old wooden windows have collapsed, so we have to repair the floor every year. It is the only sports hall that was not renewed within the Energy Efficiency Program in Public Institutions three years ago. It is used by approx. 3,000 students from Electro-technical, Chemical and Civil Engineering high schools. Those children deserve a normal gym and adequate conditions – explains Picuric.
Despite their different starting positions, the most fortunate ones seem to be those students who have a good elementary school teacher who succeeds in fulfilling his/her mission despite the existing restrictions – to develop good recreational habits in young people through fun and socializing, often with his/her ideas, enthusiasm and extracurricular activities.
– All professors who take kids to competitions do it because they love their job. And it’s not the point to be the first, as some people think, but to participate. I often take kids to watch a game, skiing, swimming… And during this crisis period, physical education takes place on online platforms, and children submit their videos with successfully done exercises. We all do our jobs, but each of us in his/her own way. Guests in the class are also our friends, actors, singers, athletes, who explain children why they love sports. It is important not to experience sports as a competition, but to focus on awakening in children the desire to play a sport. Only then our mission is successful. It is not easy for us, because we are fighting against technology, lack of free time and everything else that makes modern life – said teacher of physical education at Primary School “Pavle Rovinski” Velimir Vlahovic.
It would be good to get good ideas and habits in place, and bad ones to bring to a minimum.
Balloon sports halls as an alternative
School gyms and outdoor courts are not the only places where young people engage in sports activities. During bad weather, young people opt for the use of balloon sports halls, although they are not satisfied with the quality of air inside them. “I prefer open space, it's healthier, only when the weather is bad, I opt for balloon sports halls, though the air is stale inside. Renting is not expensive, it depends, we give from 1.5 to 2.5 euros each – this is not expensive when more people gather to play”, said high school student M.K.
Renting costs are acceptable for children and income from balloon sports halls is used for school purposes. “70% out of income generated from balloon sports halls owned by schools, goes to school and 30% to Fund for Talents of the Ministry of Education”, told us Dijana Lakovic, Director of Elementary School “Pavle Rovinski”.
School management in Grammar School “Slobodan Skerovic” plans to invest income which they generate from balloon sports hall in an innovative way. “The contracts with the owners of balloon sports halls expire next year. Generated profit is used for school purposes. Part of my second mandate development plan includes building of a park space behind the school and possibly, restoring an athletic track”, announced Zoja Bojanic, Grammar School Director.
Reconstruction and construction of halls
The Ministry of Education points out that a lot of money has been invested in construction and reconstruction of the existing sports infrastructure in recent years.
Only last year, 16 projects, concerning reconstruction or construction of gyms throughout Montenegro were carried out, independently or in cooperation with other entities. Sports halls of Primary School “Ristan Pavlovic” in Pljevlja, Maritime High School in Kotor, Primary School “Marko Miljanov” in Bijelo Polje, Primary School “Salko Aljkovic” in Pljevlja, Grammar School in Cetinje, Primary School in Rozaje, Grammar School in Tuzi, Primary School “Blazo Jokov Orlandic” in Bar, Primary School “Oktoih” in Podgorica, Primary School “Orjenski bataljon” in Bijela and many others were equipped, constructed or reconstructed, as well as sports fields in Plav and Gusinje. Reconstruction of sports hall in Grammar School and Vocational High School in Rozaje will start soon, as well as construction of sports hall in Primary School “Lovćenski partizanski odred” in Cetinje.
Irena CEJOVIC
Elena DABETIC
Komentari
NOSIOCI LISTA: Zvijezde vodilje ili padalice
PARTIJSKO ZAPOŠLJAVANJE PRED IZBORE: Stare prakse
NOŽ, ŽICA I PODGORICA: Posijano zri
-
HORIZONTI3 sedmiceNJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmicaDR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmiceSDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmicaDR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmicePOLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmiceMILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmicaBEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmiceDeportacije