Povežite se sa nama

OKO NAS

BIŠEVCI OPET HOĆE OTCJEPLJENJE OD ROŽAJA: Tvrde da opštinske vlasti namjerno urušavaju Biševo

Objavljeno prije

na

Kao i prije dvije godine, mještani rožajske mjesne zajednice Biševo opet intenziviraju aktivnosti sa ciljem da izdejstvuju da njihov kraj postane opština. Taj status su, podsjećaju, imali sve do 1956, a razloga za „otcjepljenje” od Rožaja je, tvrde, previše

 

U Mjesnoj zajednici (MZ) Biševo tvrde da su ponestali svi razlozi da budu dio rožajske opštine. U tom kraju Odluku o osnivanju Incijativog odbora za sprovođenje postupka i formiranje nove opštine donijeli su poodavno. Kako je Monitoru kazao predsjednik odbora Mersudin Redžović izrađena je i Studija opravdanosti formiranja nove opštine. Pozivaju se na član 16 Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore. Formiranje Opštine, objašnjava Redžović, bilo bi „konačno vraćanje onog što pripada i mještanima i dijaspori”. On podsjeća da je opština Biševo formirana 1918. godine i da je funkcionisala sve do 1955. godine kada je ukinuta”. Početkom te godine, spajanjem opština Biševo i Ibara osniva se opština Rožaje.  U selu s ponosom podsjećaju na istorijsku činjenicu da je Biševo, u vrijeme Osmanske vladavine, imalo svog Pašu-Biševca koji je bio i zet Sultana Abdulah Hamida II.

„Biševo sa bogatom istorijom, gdje žive ljudi različitih vjera i nacija, kroz istoriju imalo je puno poznatih ličnosti. Svi oni su dali doprinos i Biševu i Crnoj Gori. Kroz istoriju, ovo mjesto je imalo revolucionare, narodne heroje, nosioce Partizanske spomenice. Pokret otpora protiv fašizma upravo je krenuo iz Biševa 1941. godine. Prvi magistralni put, put koji je spajao Crnu Gori i Srbiju, prošao je kroz Biševo početkom 30-ih god prošlog vijeka. Biševo je 1918. godine imalo i svoju poštu i telefon, krajem 40-ih godina prošlog vijeka Dom kulture i svoje kino, zemljoradničke zadruge, hotel, fabrike tekstila, bolnicu, osnovnu školu…”, kaže saogovornik Monitora.

Biševo se nalazi na tromeđi Crne Gore, Srbije i Kosova. Prema posljednjim zvaničnim podacima, ima 450 domaćinstava i oko 1.800 stanovnika. To je najveća rožajska MZ, koja je okružena vrhovima Hajle, Vršine, Čukara i Gospođinim vrhom. Prvi trag o naselju Biševo sreće se u popisu stanovništva iz 1453. godine. U srednjem vijeku taj kraj je poznat kao „konačište” trgovaca, jer je bio na karavanskom putu od Dubrovnika do Carigrada. Danas ima 13 zaselaka.

Mještani tvrde da je njihova MZ prije 70 godina imala oko 9.000 stanovnika, ali i da je je tokom minule dvije decenije „opštinska vlast u Rožajama namjerno i ciljano radila na urušavanju Biševa i njegovog stanovništa”. Za to vrijeme, objašnjavaju, iz Biševa se iselilo blizu 2.000 mještana. Takav odnos, kaže Redžović, razlog je i zbog čega brojna dijaspora ne želi da ulaže u svoje rodni kraj. Kad se formira opština, tvrde u toj MZ, biće drugačije.

„Skoro 1.800 Biševaca živi na području Zapadne Evrope. Oni žele da svoj kapital i svoje projekte ulože u svoje mjesto. Kako je sada stanje, niko od njih ne želi da ulaže, zato smo svi mi iz Biševa jednoglasni i odlučni da vratimo status opštine”, poručuju iz Incijativnog odbora.

Ne kriju razočarenje vladajućom Bošnjačkom strankom (BS), koja će vladati Rožajama i naredne četiri godine. Kažu da lokalna vlast „do sada nije marila za svoje građane”. Biševci ukazuju na, kako tvrde, očigledan nepotizam, luksuzne stanove lokalnih funkcionera, enormno bogaćenje… Kažu da je BS „obezvrijedila sve koji nisu članovi te partije”. Oštre kritike iz na račun rožajske vlasti sitzale su iz Biševa i minulih godina. Misle i da je incijativu trebalo pokrenuti mnogo ranije, jer su mještani tih prostora „žrtve nakaradne politike koju vodi vlast u Rožajama posljednjih godina”.

„Ta vlast ne čini ništa da zaustavi iseljavanje građana niti otvaraju radna mjesta. Da je sve manje stanovništva govore podaci iz OŠ „Milutin Ivanović“ u Biševu, koja je svojevremeno, brojala na stotine đaka. Sada se mogu izbrojati na prste jedne ruke. Ukoliko se pod hitno ne riješi status Biševa, na tim prostorima će ostati samo starci”, upozorava Redžović.

On podsjeća na podatak da je 125 porodica iz Biševa već kupilo grobna mjesta širom Njemačke i drugih zemalja. To, kako tvrdi, daje do znanja da se oni više nikad neće vratiti na svoja nekadašnja ognjišta. Biševci su uvjereni da će sa dobijanjem statusa opštine svom kraju vratiti nekadašnji sjaj.

Sagovornik Monitora tvrdi da su inicijativu podržali mještani zaselaka Bijele Crkve, Radetine, Razdolja, Paučine, Vuče, Bukovice, Malindubrave, Crnče, Baća, Jablanice, Čokrlija, Donjeg Biševa, Sinanovića Luka… Ideji da se Biševu vrati status opštine pridružilo se oko 470 Biševaca koji žive u Njemačkoj, Švajcarskoj, Švedskoj i drugim zapadnim zemljama. Povodom inicijative u Njemačkoj je već osnovan Fond za razvoj Biševa.

Iz Opštine Rožaje su, komentarišući incijativu iz te MZ, podsjetili da su „Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, definisani uslovi kao i sam postupak za teritorijalnu promjenu odnosno osnivanje, ukidanje i promjena teritorija opštine”. Objašnjavaju i da „mišljenje na inicijativu daje nadležno ministarstvo, uz procjenu organizacionih, kadrovskih i tehničkih mogućnosti”. Tvrde i da za incijativu Biševaca nema objektivnih razloga, a optužbe iz te MZ nazivaju zlonamjernim.

Prema Zakonu o teritorijalnoj organizaciji, nova opština se može osnovati na teritoriji „koja predstavlja prirodnu i geografsku cjelinu, kao i ekonomski povezan prostor sa sjedištem opštine kao gravitacionim centrom”.

Članom 16 tog zakona, kao jedan od načina za osnivanje opštine predviđeno je i izdvajanje dijela jedne opštine u novu opštinu.

„Teritorijalna promjena vrši se radi podsticanja ekonomskog razvoja određenog područja, pružanja višeg nivoa usluga, kao i efikasnijeg vršenja poslova u cilju zadovoljenja potreba lokalnog stanovništva i privrednih subjekata na području opštine. Teritorijalne promjene ne smiju ugroziti ekonomski razvoj nekog područja niti kapacitet opština da uspješno vrše svoje funkcije”, piše, između ostalog u Zakonu.

Prema istom aktu, inicijativu za teritorijalnu promjenu može podnijeti najmanje 30 odsto građana koji imaju biračko pravo sa područja za koje se zahtijeva teritorijalna promjena,  skupština opštine ili predsjednik Opštine. Inicijativu sa studijom podnosilac dostavlja Ministarstvu radi davanja mišljenja, koje se odnosi na ispunjavanje formalno-pravnih pretpostavki. Kad ocijeni da je to potrebno, Ministarstvo može od drugih organa državne uprave tražiti stav u vezi podnijete Inicijative i studije, koji će uzeti u obzir prilikom davanja mišljenja.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NOVI SLUČAJ ČEDOMORSTVA: Dva uništena života

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je novi slučaj čedomorstva uznemirio javnost, stručnjaci i aktivisti  upozoravaju da nije vrijeme za sijanje mržnje, nego za sagledavanje uzroka, kako bi se takvi slučajevi pokušali prevenirati

 

 

Tijelo bebe pronađeno u podgoričkom Bloku 9 šokiralo je većinu građana protekle sedmice. Novorođenče je pronađeno u korpi za otpatke u blizini dječjeg parka. Nekako je upravo ta vijest odjeknula na naslovnicama portala i u komentarima na društvenim mrežama, kao da bi manja tragedija bila da je tijelo pronađeno na nekom drugom mjestu.

Policija je istog dana saznala da je riječ o čedomorstvu i za to krivično djelo osumnjičila I.Š. (28), majku bebe. Istraga je otvorena nakon što je radnik “Čistoće” pronašao mrtvu bebu.

Ljekari su pregledali osumnjičenu, na osnovu čega je potvrđeno izvršenje krivičnog djela koje joj se stavlja na teret. Dvadesetosmogodišnja djevojka trenutno se nalazi u KCCG na liječenju. Nju je, prema navodima ovog portala, policija zatekla na ivici smrti u stanu u kojem živi. Ona se još nije izjašnjavala o svemu za što je osumnjičena. Izvor iz istrage kazao je Libertasu da se djevojka porađala sama i da njena porodica nije ni znala da je trudna. Jedan od detalja iz istrage govori i da je I.Š. identifikovana na način što je njeno ime pisalo na kutiji od cipela u kojoj je i pronađena beba.

Psihološkinja Snežana Repac smatra da, ukoliko se utvrdi da je riječ o čedomorstvu, mora se temeljno ispitati psihičko stanje majke, kao i odnos prema okolnostima u kojima se beba rodila. Kaže da se tu postavljaju pitanja, da li je ta trudnoća bila kontrolisana, da li je ona bila zdrava,  kakvo je zdravlje fetusa, te da li se dijete dobro razvilo. Ona ističe da tokom trudnoće postoji i mogućnost emotivnog naprezanja usljed spoznaje da će žena postati majka.

“Čedomorstva su kod nas rijetka, pojedini slučajevi ukazuju najčešće na neželjenu trudnoću koja nije na vrijeme prekinuta, ali i na druge faktore koji su pratili život trudnice”, kazala je ona.

Dostupni podaci pokazuju da je od 2000. do početka 2021. godine ubijeno 13 novorođenčadi. Za ubistvo djeteta pri porođaju ili tzv. čedomorstvo, Krivični zakonik propisuje kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. Za kvalifikaciju krivičnog djela ubistva djeteta pri porođaju koje je poznato još kao i čedomorstvo, od značaja je  period od nekoliko dana nakon rođenja bebe, jer zakonom nije jasno definisano vremensko trajanje poremećaja izazvanog porođajem.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

OLEOTURIZAM U ULCINJU: Nova vrijednost lokalne ponude

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinjani su ponosni na svoje stoljetne maslinjake, jer je to dio njihove tradicije. U skladu sa novim trendovima turistima predlažu da dođu tokom berbe, sakupe rod i da ga potom prerade u obližnjim mlinovima, kako bi sa sobom mogli ponijeli ekstradjevičansko maslinovo ulje

 

„U Ulcinju ima oko 130.000 stabala maslina, a u staroj Maslinadi je kompleks od 86.000 stoljetnih maslina. To je najveći živi spomenik maslinarstva na Jadranu, jedan od najljepših ambijenata na našem Primorju, koji treba predstaviti svijetu i gostima koji posjećuju ulcinjsku rivijeru. Ona je pokazatelj autohtonosti i vjekovne tradicije Ulcinjana i njihove povezanosti sa maslinom. A grančica masline se nalazi i na grbu Grada. Ona je naš stoljetni brend“, kaže za Monitor mladi ulcinjski maslinar i ugostitelj Šućurija Bakalović.

Konstatujući da se na našem Primorju osim maslinarske proizvodnje odvija i gotovo 90 odsto crnogorskog turističkog prometa, on smatra da se spoj ove dvije ekonomske grane spontano nameće kao novi turistički proizvod u svijetu poznat kao Oleotourism, Olive oil ili Olive tourism, odnosno maslinarski turizam.

“To je, dakle, relativno novi oblik turizma koji povezuje masline, maslinovo ulje, poljoprivredne prostore s posjetiocima/turistima koji žele dodatno istražiti i doživjeti svijet maslina i maslinovog ulja, odnosno podrazumijeva interakciju turiste/posjetioca s maslinama i maslinovim uljem“, navodi Bakalović, koji je godinama radio u poznatim restoranima u susjednoj Italiji.

Upravo je ta zemlja uz Španiju, Grčku, u posljednje vrijeme i Albaniju, model u ovoj oblasti koji treba da slijedi Crna Gora. Posebno je to slučaj sa hrvatskom Istrom, koja je sedam godina zaredom bila proglašena najboljom maslinarskom regijom na svijetu.

Prema riječima novinarke iz Ulcinja Arjone Resuljani i u ovoj opštini je posljednjih godina evidentan trend povratka maslini i maslinarstvu, ali je to daleko od mogućnosti i potreba. “Sve to treba uvezati sa turizmom, jer u Evropi i na Mediteranu berba maslina i proizvodnja maslinovog ulja postaju sve atraktivniji turistički proizvod. …“, kaže Resuljani. „   Sve više turista želi probati domaće i autohtono, a maslina i ulje to svakako jesu. I žele priču, događaje, manifestacije“ Arjone Resuljani napominje da savremeni turist želi otkriti našu istoriju, kulturu i običaje. „Mi moramo, u našem najboljem interesu, učiniti sve da im to pokažemo, približimo i dočaramo kako bi doživjeli ljepotu ovog grada. Maslinarstvo stvara novu vrijednost koju treba kvalitetno oplemeniti i kroz turizam naplatiti“, naglašava ona.

Berba maslina dolazi nakon glavne sezone,  krajem oktobra i u novembru, pa je  to odlična prilika da se i na taj način sezona produži. To je posebno važno  i zbog toga što sezone već tri decenije efektivno traju tek 45 dana, pa maslinarstvo može biti  idealna nadopuna turističkoj ekonomiji.

Potencijal za razvoj ovog sektora, zahvaljujući njegovoj tradiciji, povezanosti s teritorijem i pejsažom, blagotvornim svojstvima proizvoda, je, i pored nekih dobrih primjera, uglavnom još neiskazan.

Za opštinu kakva je Ulcinj maslinarski turizam pruža i ogromne mogućnosti za bolju promociju. Posebno što je, kako su nedavno pisali neki britanski magazini, Ulcinj najzanemarljivija turistička destinacija u Evropi u 2025. godini!?

Uostalom, ulcinjska maslinada i uvala Valdanos su prvi zakonom zaštićen kulturni pejzaž u Crnoj Gori. Ekolozi, eksperti i nevladini aktivisti smatraju da je sada pravi trenutak da se taj prostor uvrsti na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine (UNESCO).

Njemački biolog, Martin Šnajder-Jakobi, predložio je izgradnju pješačke staze koja bi od Valdanosa vodila do Starog grada. Prema njegovim riječima, bila bi to idealna ruta i jedinstven doživljaj: šetati uz more, pored maslina i makije, od unikata kakav je Valdanos, do kulturno-istorijskog spomenika prve kategorije, što jeste ulcinjski Stari grad.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) javno su postavili pitanje: Gdje povesti goste koji su proputovali čitav svijet, a imate svega jedan dan na raspolaganju i želite da zapamte vašu zemlju kao nešto posebno?

Zatim su ponudili odgovor: Povedite ih na Ulcinjsku solanu i u Valdanos! Hiljade ptica koje odmaraju i zimuju na Solani unose mir koji ne možete kupiti na nekom drugom mjestu. Nakon toga, posjeta Valdanosu, šetnja kroz stare masline od kojih su mnoge stare i preko hiljadu godina. Takva magična mjesta su posljednja takve vrste u Evropi.

Za Ulcinjane uvala i Maslinada Valdanos su mitsko mjesto. Zato se mnogi slažu sa stavom naučnika dr Ruždi Ušakua, koji je uvjeren da je Valdanos izvedenica od albanskih riječi „vallja e nuses“, što bi se moglo prevesti kao nevjestin ples ili ples predivne žene, vilin ples.

Bakalović je stoga uvjeren da bi i u postojećem najvećem pravnom aktu Ulcinja trebalo da stoji odredba koja je postojala u statutu ovog grada Ulcinja iz 1330. godine: stanovnici moraju saditi i uzgajati maslinu, a njene mladice se ne smiju izvoziti.

Ovo sveto drvo niko nije smio posjeći, a posaditi je bilo – bogougodno djelo. Takođe, u srednjem vijeku je u Ulcinju uvedeno pravilo da se nijedan mladić nije mogao oženiti bez prethodno zasađenih 60 korijena maslina.

                                                                                            Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

„Raspoloživi obavještajni podaci ukazuju da je Uprava policije sprovođenjem ovih aktivnosti osujetila ili spriječila izvršenja teškog krivičnog djela”, tvrde su iz policije. Policijski službenici nijesu, međutim,  uspjeli da prikupe dokaze o tome koje teško krivično djelo su osujetili kada su oduzeli dva pištolja od „petorke“ koja operativno važi za pripadnike kavačkog kriminalnog klana.

Osumnjičeni su privedeni osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima. Monitorov sagovornik iz istrage kaže da je jedan od osumnjičenih priznao tokom saslušanja da su oba pištolja njegova, ali je nadležni tužilac zadržavanje odredio svim uhapšenim.

“Osumnjičenim se stavlja na teret da su 1.02.2025. godine u mjestu Borovica, opština Pljevlja, u putničkom motornom vozilu ‘fiat doblo’, neovlašćeno nosili dva pištolja sa izbrisanim fabričkim brojevima, kao i municiju i patrone za lovačko oružje”, navodi se u saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima.

Svi uhapšeni važe za pripadnike kavačkog kriminalnog klana i poznati su policiji i sudskim organima od ranije po izvršenju više krivičnih dela.

Racanović je hapšen u Budvi, u policijskoj akciji usmjerenoj protiv uličnih dilera narkotika. Đurđevac je prije dvije godine u podgoričkom Višem sudu negirao članstvo u kavačkoj kriminalnoj organizaciji, na čijem čelu su se nalazili Radovan Mujović i Vasilije Rafailović.

Uhapšeni Luka Gazivoda je takođe policiji poznat odranije. Saslušan je 2012. godine, kao građanin zbog pucnjave koja se dogodila u Božićnoj noći ispred kafea „Kristal najt“, koji se nalazi u hotelu „Grand“ na Cetinju. Bio je teško povrijeđen 2015. godine, u incidentu u Bečićima, u kome je ranjen i tada maloljetni D.K.

Mašanoviću se pred podgoričkim Višim sudom sudi da je zajedno sa Mariom Miloševićem i Vukanom Vujačićem učestvovao u ubistvu Radomira Đuričkovića 10. oktobra 2016. godine.

I službenici granične polcije sproveli su, kako je to saopšteno, pojačane granične kontrole na drumskim graničnim prelazima u vezi sa potraživanim vozilima. Za samo tri dana oduzeli su  deset putničkih motornih vozila veće vrijednosti koja su potraživana od strane nacionalnih centralnih biroa Interpola iz više evropskih zemalja.

“Pronađeno je i oduzeto 10 putničkih motornih vozila veće vrijednosti, od kojih jedno na graničnom prelazu i devet unutar države”, navodi se u saopštenju policije.

Sredinom nedjelje uslijedila je još jedna akcija, takođe usmjerena na one  koji važe za pripadnike kavačkog kriminalnog klana ali i osobe koje su im bliske.

Pretresima u više crnogorskih gradova oduzeto je 42,3 grama kokaina, dva pištolja, puška „CZ M-48“, lovačka i vazdušna puška, dva startna pištolja, 217 komada municije, više djelova od oružja, kao i 8.000 eura.

Tokom ove akcije, kako je to i zvanično saopšteno, pripadnici policije obavili su pretres objekata koje koristi Ljubo Milović u mjestu Grahovo za kojim je raspisana međunarodna potjernica i za kojim se traga.

„Izvršen je ulazak i u ugostiteljski objekat “Grahovo” u cilju njegovog lociranja, a izvršeni su i pretresi objekata koje koriste njemu bliska lica. Ovom prilikom nijesu pronađeni predmeti i tragovi koji potiču ili bi mogli poticati iz krivičnog djela, piše u saopštenju.

U okviru ove akcije obavljeni su pretresi u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom.

Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja.

Poručeno je da će se i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim aktivnostima iz svoje nadležnosti,  „u saradnji i uz konsultacije sa nadležnim tužilaštvima, u cilju unapređenja stanja bezbjednosti u državi i zaštite interesa svih građana“.

Takve poruke crnogorska javnost slušala je decenijama. Ovakve akcije slab su pokušaj da se povrati povjerenje u bezbjednosni sistem, dok traju studentski protesti. Potrebni su rezultati i uspostavljanje sistema odgovornosti.

 

Inspektor primao mito od Zvicera?

Dok je pred pljevaljskim nadležnim organima trajalo saslušanje petorke koja je uhapšena zbog dva pištolja, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja, zbog sumnje da su povezani sa kriminalnom kavačkom organizacijom odbjeglog Radoja Zvicera, uhapsili su Farisa Ćorovića, Bobana Milića i inspektora beranske kriminalističke policije Dušana Stefanovića.

Akcija je, po nalogu specijalnog državnog tužioca Vukasa Radonjića, izvedena u Podgorici i u Beranama. Zvanično nema podataka o tome šta je pretresima objekata koje su koristili osumnjičeni pronađeno i oduzeto, ali prema nezvaničnim podacima od Milića i inspektora Stefanovića je oduzeta neznatna količina novca, odnosno ukupno nešto manje od 300 eura. Osumnjičeni su tokom saslušanja pred tužiocem Radonjićem negirali da imaju veze sa krivičnim djelima, odnosno da su članovi Zvicerove kriminalne grupe, i da su počinili krivična djela zloupotreba službenog položaja, primanje mita i pranje novca.

Kako je Monitoru potvrdio izvor iz istrage, Stefanović se sumnjiči da je primio mito od 500 eura da bi provjerio da li je za nekim osobama raspisana potjernica. Prema nezvaničnim saznanjima do njihovih imena kao članova Zvicerove kriminalne grupe istražitelji su došli analizom materijala sa Skaj aplikacije.

Uhapšeni Milić istražiteljima je poznat od ranije. Početkom juna 2022. godine uhapšen je u Beogradu, zbog sumnje da je bio dio kriminalne organizacije koja je tokom 2020. i u prvoj polovini 2021. planirala ubistvo, sada pokojnog Milića Minje Šakovića.  Sredinom avgusta 2022.godine Milić je izručen Crnoj Gori nakon čega je jedno vrijeme proveo u spuškom zatvoru.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo