Povežite se sa nama

Izdvojeno

VRIJEME PRIPREMA ZA SEZONU POŽARA: Problemi notirani, rješenja se odlažu

Objavljeno prije

na

Klimatske promjene, sve veći broj požara, opasnost od drugih nepogoda, prinudiće nas da ovom pitanju poklanjamo više pažnje, odgovornosti i solidarnosti. Ili da plaćamo sve veću cijenu zbog posljedica

 

Pošto su nas novembarske poplave zatekle nespremne, pravo je vrijeme da se počnemo pripremati za predstojeću sezonu požara. Da izbjegnemo nova „iznenađenja“. Tokom jula i avgusta vatrena stihija progutala je hektare šuma po Crnoj Gori. Šteta se još procjenjuje.

Oko 65 odsto teritorije Crne Gore pokriveno je šumom – 2019. izgorjelo je 113 km2 teritorije od toga 95 km2 šuma, 2020. čak 258 km2 šume od 400 km2 izgorjele teritorije. Prošle godine izgorjelo je 143 km2, što odgovara površini od 24.000 fudbalskih terena. Koristeći evropski model ,,ukupne štete” Organizacija KOD je izračunala da je štete od požara 2021. iznosila 280 miliona eura.

Državna računica se znatno razlikuje, pa prema njoj šteta za prošlu godinu iznosi samo 6,4 miliona. Prema procjenama Uprave za šume, 2020. kada je bilo najviše požara – 220,  ukupna šteta usljed šumskih požara u Crnoj Gori iznosila je svega 12 miliona. U svom izvještaju o požarima Državna revizorska institucija je istakla da je, prema evropskom modelu procjene štete, ta šteta najmanje desetostruko veća. Na to su upozorili i iz skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje ocijenivši da je potrebno unaprijediti metodologiju za procjenu štete prouzrokovane požarima, shodno EU standardima.

Od nevjerodostojne procjene štete, gore su slike koje se svako ljeto ponavljaju – neadekvatno opremljenih vatrogasaca koji, često rizikujući živote, pokušavaju da spriječe da se požari prošire do kuća uz slabu pomoć iz vazduha. Svake godine ponavljaju se isti, alarmantni, podaci – Crna Gora ima pet letilica, pojedinih sezona sve ne mogu da lete jer nemaju licence, a sa licencama kubure i piloti jer nemaju dovoljan broj letova.

,,Jedan od dva helikoptera je ’72. godište, a drugi je ’98. Već 24 godine nije nabavljen nijedan helikopter”, izjavio je ministar bez portfelja Zoran Miljanić na kontrolnom saslušanju koje je na temu požara održano početkom juna u Skupštini. On je kazao da je Vlada odlučila da kupi neophodni višenamjenski helikopter koji, bez opreme, košta 10 miliona eura, ali da na kraju ništa nije bilo od toga. ,,Gori nam pod nogama, a mi nemamo rješenja”, zaključio je Miljanić.

Crna Gora je, prije tri decenije, dok je bila u zajednici sa Srbijom, prodala četiri kanadera Grčkoj za 8,4 miliona eura, sa 13 rezervnih motora za te avione i preko 3.500 komada razne opreme i rezervnih djelova za njih. Od te 1993. do danas kanaderi, iako neophodni, su samo san.

Dobar dio od preko 600 vatrogasaca svake godine se tokom požarne sezone susreće sa nedostatkom lične zaštitne opreme, te sa nedovoljnom količinom vatrogasne opreme i sredstava. Vatrogasci sa kojima smo razgovarali kazali su nam da se prevoze u vatrogasnim kamionima starim preko 20 godina, dok se opštinski funkcioneri voze u limuzinama, da se ponekad postavlja i pitanje imaju li dovoljno goriva da bi mogli da stignu da intervenišu. Zaštitna oprema, koja mora da se obnavlja, je stalni problem. Situacija je mnogo gora u sjevernim opštinama od one u Podgorici i bogatijim opštinama na primorju. ,,Sistem je toliko neuređen da vatrogasci kada idu da pomažu kolegama u drugim opštinama moraju da plaćaju prolaz kroz tunel Sozinu i trajekt. A kada prođe sezona požara, svi zaborave na nas”, kazao nam je jedan od vatrogasaca.

,,Velika je razlika u opremi lokalnih službi. Siromašne opštine ne mogu da obuče i opreme vatrogasce na lokalnom niovu. Potrebno je da država nađe način i uloži sredstva u to. Vatrogasci izlaze na teren u majicama kratkih rukava i u papučama, to je nedopustivo”, izjavio je na kontrolnom saslušanju u Skupštini vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović.

„Crna Gora još nema adekvatnu opremu za odgovarajući odgovor u slučaju šumskih požara; njeni kapaciteti u tom smislu su ograničeni i dovode do toga da se svake sezone kreće gotovo ispočetka“, neki su od zaključaka izvještaja DRI. Izvještaj je urađen prije skoro tri godine a državne institucije od 42 preporuke do sada nijesu realizovale čak 23, 11 je realizovano, ostale su realizovale djelimično ili su u fazi realizacije, utvrdio je DRI u svom izvještaju iz maja ove godine.

Zahvaljujući agilnosti DRI-a i podršci Vestmisterske fondacije (WFD) po prvi put se o ovom problemu govorilo i u Skupštini Crne Gore na kontrolnom saslušanju početkom juna. Između ostalog istaknuta je i neadekvatna kaznena politika, te da godinama i pored brojnih namjerno/nemarno izazvanih požara niko ne snosi odgovornost. Odbor je ocijenio da nadležne institucije u saradnji sa Ministarstvom pravde
razmotre mogućnost propisivanja strožijih kazni za izazivanje požara, te da je potrebno raditi na rasvjetljavanju slučajeva izazivanja šumskih požara i krivičnog procesuiranja počinilaca.

U teoriji, gotovo svi požari bi se mogli spriječiti jer ih posredno ili neposredno uzrokuje čovjek, a to čini u našim područjima 97 odsto svih požara, navodi se u Izvještaju o zaštiti od požara DRI-a. Prema Krivičnom zakoniku CG piromanima je zaprijećena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Skupštinski odbor je zaključio i da je potrebno razmotriti povećanje izdvajanja iz budžeta za potrebe nabavke opreme, kako bi službe na lokalnim nivoima bile na istom nivou  opremljenosti i stvaranja preduslova za prevenciju i inicijalno suzbijanje požara.

Za sada je sve ostalo samo na priči. Bogatije opštine tokom ove godine unaprijedile su stanje opreme. Tako je Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada u ovoj godini nabavila odijela za prilaz vatri  za svoje pripadnike. Naglašavaju i da su realizacijom međunarodnog projekta Command nabavili i opremili komandnu sobu koja će omogućiti kvalitetniju razmjenu podataka i brže odlučivanje u kriznim situacijama.

Skupštinski odbor smatra da je potrebno da Ministarstvo unutrašnjih poslova što hitnije stavi u punu funkciju avio-helikoptersku jedinicu i da se, u saradnji nadležnih institucija, sagledaju mogućnosti angažovanja civila kao ,,vatrogasaca amatera”. Pojedini građani su i sami spremni da pomognu.

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević kaže da su krajem prošle godine predložili institucijama da se u Podgorici oformi mreža civilne zaštite, preko koje bi se obučilo između 150 i 200 volontera koji bi mogli da priskoče u pomoć kada je potrebno. Odgovoreno im je da sačekaju otvaranje Trenažnog centra u Podgorici. Međutim, on još uvijek nije otovoren.

Ipak, uspjeli su da ostvare neki vid saradnje: ,,Oformili smo dobrovoljnu dron jedinicu za izviđanje i pomoć lokalnih služba zaštite sa nekih 35 pilota dronova. Tokom požara ovog ljeta imali smo više uspješnih izviđanja”.

Društvo mladih ekologa iz Nikšića u kontinuitetu pomaže u opremi, putem donacija, vatrogasnoj jedinici u tom gradu. Realizovali su i obuku 10 volontera koji su tokom požarne sezone spremni da pomognu vatrogascima. Otišli su i korak dalje i planirali formiranje dobrovoljnog društva koje bi pomagalo profesionalcima u gašenju požara. ,,Naša organizacija je otvorila konkurs i objavili smo informacije o pozivu putem naše facebook stranice koja broji preko 5000 pratilaca. Na kraju smo dobili dovoljan broj volontera/ki ali smo pomalo iznenađeni jer smo očekivali i veći odziv. Smatramo da se na polju edukacije mora više raditi, jer  građani moraju bolje prepoznati svoju ulogu i odgovornost u zaštiti prirode”, kazali su nam iz Društva mladih ekologa.

Klimatske promjene, sve veći broj požara, opasnost od drugih nepogoda, prinudiće nas da ovom pitanju poklanjamo više pažnje, odgovornosti i solidarnosti. Ili da plaćamo sve veću cijenu zbog posljedica.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo