Povežite se sa nama

Izdvojeno

KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini

Objavljeno prije

na

Podgorica, Budva, sukob u Vladi zbog bezbjednosnog sektora, optužbe na relaciji predsjednik države premijer. Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost

 

 

Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost.  Na državnom nivou Spajićev Pokret Evropa Sad (PES)  optužuje svog doskorašnjeg potpredsjednika i predsjednika CG Jakova Milatovića da radi protiv njih.  Sukob oko bezbjednosnog sektora zahladio je odnose između Demokrata i PES-a.  U Budvi se naširoko optužuju dva krila nekadašnjeg DF-a, pa DF i Demokrate. U Podgorici rascjep  PES-a ostavlja posljedice.

Da krenemo od posljednje vijesti. PES je nakon kritike Milatovića na račun ekonomskih reformi, optužio predsjednika države da radi protiv dojučerašnje partije, te da se udružio sa Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene (PzP) .

“Kampanja koju predsjednik države Jakov Milatović nastavlja da vodi protiv izvorne ideje svoje nekadašnje partije vidljivija je svakog dana”, saopštili su iz PES-a. “Nekadašnji zamjenik predsjednika PES-a se sada udružio sa Nebojšom Medojevićem, koji je najviše kritikovao program Evropa Sad 1 i sa Dritanom Abazovićem koji najviše osporava program Evropa Sad 2”.

Milatović je, navode dalje njegovi politički saborci, kritike  usmjerio “isključivo na formalno svoju partiju i 44. Vladu, čak i zbog imenovanja Predraga Drecuna koga je uključio u svoju kampanju i sa kojim je zajedno proslavljao izborne pobjede.”

Milatović je prethodno saopštio da smatra da je, bez dodatnih reformi u administraciji i obrazovanju, kao i smislenih razvojnih politika utemeljenih na sređenoj planskoj dokumentaciji i unaprijeđenom investicionom ambijentu, dugoročni održiv ekonomski razvoj, koji sa sobom donosi povećanje plata i penzija –  upitan.

“Sve ostalo predstavlja politički marketing i ekonomski populizam koji bi kao rezultat mogao imati smanjenje konkurentnosti naše privrede, uz povećanje javnog duga, što nažalost vidimo da se dešava i što zahtijeva dodatnu pozornost”, ocijenio je predsjednik države.

Milatović je PES napustio krajem prethodnog mjeseca, uz ocjenu da je “dosadašnji način rada suprotan obećanom i vrjednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta”. Uslijedile su optužbe iz PES-a da ih Milatović “opstruira”. Stranka je potom ostala bez dobrog dijela odborničkog kluba u Podgorici, čije posljedice gledamo sada.

U Glavnom gradu je raskol u PES-u doveo do formiranja posebnog poslaničkog kluba  koji  čini dio odbornika PES-a koji su uz Milatovića. Oni su skupa sa GO URA i Pokretom za promjene potpisali  memorandum o saradnji, o zajedničkom djelovanju unutar lokalnog parlamenta. Time su, tvrde, “riješili krizu vlasti u Podgorici“.

“Očekujemo od svih činilaca vlasti konstruktivan pristup, uz poštovanje da naše naredno zajedničko djelovanje znači zajedničko djelovanje, zasada, 11 odbornika. Ostajemo otvoreni za saradnju sa drugim odbornicima koji dijele programske vrijednosti i žele da pomognu jačanju i poboljšanju rada gradske uprave”, saopštili su.

U međuvremenu, pljušte optužbe između dva krila nekadašnjeg kluba PES-a.  Posebni klub, koji je stao uz Milatovića, optužuje Spajićevo krilo za „neraskidiv odnos sa DPS-om i Bemaxom“ i nedostatak meritokratije. Spajićevo krilo, nakon što  Posebni klub nije došao na zakazanu sjednicu Skupštine, kao ni DPS, zbog čega nije bilo kvoruma za rad, svoje dojučerašnje kolege takođe optužuje za „organizovani bojkot Skupštine u režiji opozicije predvođene DPS-om“, distanciranje od koalicionog sorazuma lokalne većine, te glad za funkcijama.

Iz dijela opozicije poručuju da ih situcija u Podgorici podsjeća na budvanski scenario, i smtraju da su vanredni izbori rešenje i za Glavni grad. Za sada vlast na državnom nivou tvrdi da krize u Podgorici nema.

Ona u Budvi razriješena je – vanrednim parlmentranm izborima zakazanim za maj ove godine. Milatović je rapisao  lokalne izbore u tom gradu  za 26. maj, nakon što su odbornici Skupštine opštine Budva na ovonedjeljnoj sjednici donijeli Odluku o skraćenju mandata SO Budva, pod prijetnjom uvođenja prinudne uprave u tu opštinu.

“U skladu sa ustavnim i zakonskim ovlašćenjima donio sam Odluku o raspisivanju izbora za odbornike u SO Budva, koji će biti održani u nedjelju 26. maja 2024. godine. Izbore sam zakazao u najranijem mogućem terminu, a kako bi se izbjegao negativan uticaj novonastalog političkog trenutka na ekonomsku dinamiku u opštini Budva u kontekstu ljetnje turističke sezone. Pozivam sve učesnike izbornog ciklusa na odgovorno i fer djelovanje u predstojećoj izbornoj kampanji”, saopštio je Milatović

Budvanski parlament raspušten je samo godinu i po nakon lokalnih izbora na kojima je nekadašnji Demokratski front predvođen pritvorenim predsjednikom Milom Božovićem, osvojio apsolutnu većinu.

Inicijativu za skraćenje mandata budvanskog parlamenta podnijela je koalicija okupljena oko Demokratske partije socijalista. Osim njih koji su tu inicijativu podnijeli, za nju su glasali i odbornici SDP-a, Demokrata, URA, te odbornici kluba “Budva naš grad, naša porodica, naša kuća”, nastalog nakon cijepanja kluba nekadašnjeg DF.

Uoči glasanja skupštinsku salu napustili su odbornici kluba “Za budućnost Budve NSD- PZP”  i klub odbornika “SNP – nezavisni odbornik Mladen Kažanegra”.

Milo Božović je uhapšen u aprilu prošle godine zbog sumnje da je učestvovao u krijumčarenju kokaina i za veze sa organizovanim kriminalom. Specijalno tužilaštvo protiv njega i još 20 osumnjičenih podiglo je optužnicu kojom ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc preko četiri tone kokaina.

Kako nije bio izabran zamjenik predsjednika Opštine, Božović je upravljao Budvom iz pritvora. Odluci  o skraćenju mandata i novim izborima, prethodio je pokušaj dijela  vladajuće većine da izbjegne uvođenje prinudne uprave tako što bi usvojili zahtjeve Vlade da se Božović suspenduje sa čela opštine, no za to nije bilo potrebne većine. Na sjednici na kojoj je izglasana odluka o raspuštanju parlamenta pljuštale su optužbe.  Dio odbornika bivšeg DF koji nijesu glasali za raspuštanje, optužili su svoje dojučerašnje saborce da su uz pomoć DPS-a raspustili parlament. Iz kluba Demokrata ukazali su da je Božović sam mogao podnijeti ostavku, a kao uzrok svemu ukazali na raskol u bivšem DF u. Iz UR-e se čulo da je predsjednik parlamenta Andrija Mandić „prodao Budvu Spajiću“. I tako redom….

U međuvremenu, propao je i sastanak lidera parlamentarne većine koji je organizovao Mandić. Cilj je bio prevazići  krizu nastalu nakon izbora v.d. direktora Uprave policije.

Sastanku su prisustvovali  predstavnici Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić i Boris Bogdanović, čelnik Albanskog foruma Nik Đeljošaj i premijer Spajić. Kriza je ostala na istom. Kako pišu mediji, sastanku nije prisustvovao predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević, u znak protesta zbog izbora Predraga Drecuna za predsjednika Upravnog odbora IRF-a. On je saopštio kolegama iz većine da zbog toga do daljeg neće prisustvovati sastancima,

Cilj svakako nije ispunjen, pošto su Demokrate, prema pisanju medija, zaključile da je sastanak besmislen s obzirom da se čeka odluka Upravnog suda o izboru čelnika Uprave policije.

                      Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo