Povežite se sa nama

Izdvojeno

KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini

Objavljeno prije

na

Podgorica, Budva, sukob u Vladi zbog bezbjednosnog sektora, optužbe na relaciji predsjednik države premijer. Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost

 

 

Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost.  Na državnom nivou Spajićev Pokret Evropa Sad (PES)  optužuje svog doskorašnjeg potpredsjednika i predsjednika CG Jakova Milatovića da radi protiv njih.  Sukob oko bezbjednosnog sektora zahladio je odnose između Demokrata i PES-a.  U Budvi se naširoko optužuju dva krila nekadašnjeg DF-a, pa DF i Demokrate. U Podgorici rascjep  PES-a ostavlja posljedice.

Da krenemo od posljednje vijesti. PES je nakon kritike Milatovića na račun ekonomskih reformi, optužio predsjednika države da radi protiv dojučerašnje partije, te da se udružio sa Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene (PzP) .

“Kampanja koju predsjednik države Jakov Milatović nastavlja da vodi protiv izvorne ideje svoje nekadašnje partije vidljivija je svakog dana”, saopštili su iz PES-a. “Nekadašnji zamjenik predsjednika PES-a se sada udružio sa Nebojšom Medojevićem, koji je najviše kritikovao program Evropa Sad 1 i sa Dritanom Abazovićem koji najviše osporava program Evropa Sad 2”.

Milatović je, navode dalje njegovi politički saborci, kritike  usmjerio “isključivo na formalno svoju partiju i 44. Vladu, čak i zbog imenovanja Predraga Drecuna koga je uključio u svoju kampanju i sa kojim je zajedno proslavljao izborne pobjede.”

Milatović je prethodno saopštio da smatra da je, bez dodatnih reformi u administraciji i obrazovanju, kao i smislenih razvojnih politika utemeljenih na sređenoj planskoj dokumentaciji i unaprijeđenom investicionom ambijentu, dugoročni održiv ekonomski razvoj, koji sa sobom donosi povećanje plata i penzija –  upitan.

“Sve ostalo predstavlja politički marketing i ekonomski populizam koji bi kao rezultat mogao imati smanjenje konkurentnosti naše privrede, uz povećanje javnog duga, što nažalost vidimo da se dešava i što zahtijeva dodatnu pozornost”, ocijenio je predsjednik države.

Milatović je PES napustio krajem prethodnog mjeseca, uz ocjenu da je “dosadašnji način rada suprotan obećanom i vrjednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta”. Uslijedile su optužbe iz PES-a da ih Milatović “opstruira”. Stranka je potom ostala bez dobrog dijela odborničkog kluba u Podgorici, čije posljedice gledamo sada.

U Glavnom gradu je raskol u PES-u doveo do formiranja posebnog poslaničkog kluba  koji  čini dio odbornika PES-a koji su uz Milatovića. Oni su skupa sa GO URA i Pokretom za promjene potpisali  memorandum o saradnji, o zajedničkom djelovanju unutar lokalnog parlamenta. Time su, tvrde, “riješili krizu vlasti u Podgorici“.

“Očekujemo od svih činilaca vlasti konstruktivan pristup, uz poštovanje da naše naredno zajedničko djelovanje znači zajedničko djelovanje, zasada, 11 odbornika. Ostajemo otvoreni za saradnju sa drugim odbornicima koji dijele programske vrijednosti i žele da pomognu jačanju i poboljšanju rada gradske uprave”, saopštili su.

U međuvremenu, pljušte optužbe između dva krila nekadašnjeg kluba PES-a.  Posebni klub, koji je stao uz Milatovića, optužuje Spajićevo krilo za „neraskidiv odnos sa DPS-om i Bemaxom“ i nedostatak meritokratije. Spajićevo krilo, nakon što  Posebni klub nije došao na zakazanu sjednicu Skupštine, kao ni DPS, zbog čega nije bilo kvoruma za rad, svoje dojučerašnje kolege takođe optužuje za „organizovani bojkot Skupštine u režiji opozicije predvođene DPS-om“, distanciranje od koalicionog sorazuma lokalne većine, te glad za funkcijama.

Iz dijela opozicije poručuju da ih situcija u Podgorici podsjeća na budvanski scenario, i smtraju da su vanredni izbori rešenje i za Glavni grad. Za sada vlast na državnom nivou tvrdi da krize u Podgorici nema.

Ona u Budvi razriješena je – vanrednim parlmentranm izborima zakazanim za maj ove godine. Milatović je rapisao  lokalne izbore u tom gradu  za 26. maj, nakon što su odbornici Skupštine opštine Budva na ovonedjeljnoj sjednici donijeli Odluku o skraćenju mandata SO Budva, pod prijetnjom uvođenja prinudne uprave u tu opštinu.

“U skladu sa ustavnim i zakonskim ovlašćenjima donio sam Odluku o raspisivanju izbora za odbornike u SO Budva, koji će biti održani u nedjelju 26. maja 2024. godine. Izbore sam zakazao u najranijem mogućem terminu, a kako bi se izbjegao negativan uticaj novonastalog političkog trenutka na ekonomsku dinamiku u opštini Budva u kontekstu ljetnje turističke sezone. Pozivam sve učesnike izbornog ciklusa na odgovorno i fer djelovanje u predstojećoj izbornoj kampanji”, saopštio je Milatović

Budvanski parlament raspušten je samo godinu i po nakon lokalnih izbora na kojima je nekadašnji Demokratski front predvođen pritvorenim predsjednikom Milom Božovićem, osvojio apsolutnu većinu.

Inicijativu za skraćenje mandata budvanskog parlamenta podnijela je koalicija okupljena oko Demokratske partije socijalista. Osim njih koji su tu inicijativu podnijeli, za nju su glasali i odbornici SDP-a, Demokrata, URA, te odbornici kluba “Budva naš grad, naša porodica, naša kuća”, nastalog nakon cijepanja kluba nekadašnjeg DF.

Uoči glasanja skupštinsku salu napustili su odbornici kluba “Za budućnost Budve NSD- PZP”  i klub odbornika “SNP – nezavisni odbornik Mladen Kažanegra”.

Milo Božović je uhapšen u aprilu prošle godine zbog sumnje da je učestvovao u krijumčarenju kokaina i za veze sa organizovanim kriminalom. Specijalno tužilaštvo protiv njega i još 20 osumnjičenih podiglo je optužnicu kojom ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc preko četiri tone kokaina.

Kako nije bio izabran zamjenik predsjednika Opštine, Božović je upravljao Budvom iz pritvora. Odluci  o skraćenju mandata i novim izborima, prethodio je pokušaj dijela  vladajuće većine da izbjegne uvođenje prinudne uprave tako što bi usvojili zahtjeve Vlade da se Božović suspenduje sa čela opštine, no za to nije bilo potrebne većine. Na sjednici na kojoj je izglasana odluka o raspuštanju parlamenta pljuštale su optužbe.  Dio odbornika bivšeg DF koji nijesu glasali za raspuštanje, optužili su svoje dojučerašnje saborce da su uz pomoć DPS-a raspustili parlament. Iz kluba Demokrata ukazali su da je Božović sam mogao podnijeti ostavku, a kao uzrok svemu ukazali na raskol u bivšem DF u. Iz UR-e se čulo da je predsjednik parlamenta Andrija Mandić „prodao Budvu Spajiću“. I tako redom….

U međuvremenu, propao je i sastanak lidera parlamentarne većine koji je organizovao Mandić. Cilj je bio prevazići  krizu nastalu nakon izbora v.d. direktora Uprave policije.

Sastanku su prisustvovali  predstavnici Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić i Boris Bogdanović, čelnik Albanskog foruma Nik Đeljošaj i premijer Spajić. Kriza je ostala na istom. Kako pišu mediji, sastanku nije prisustvovao predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević, u znak protesta zbog izbora Predraga Drecuna za predsjednika Upravnog odbora IRF-a. On je saopštio kolegama iz većine da zbog toga do daljeg neće prisustvovati sastancima,

Cilj svakako nije ispunjen, pošto su Demokrate, prema pisanju medija, zaključile da je sastanak besmislen s obzirom da se čeka odluka Upravnog suda o izboru čelnika Uprave policije.

                      Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

DUŠKO KNEŽEVIĆ MEĐU NAMA: Biznisi posrnulog tajkuna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kad govori o odbrani svoje imovine Knežević ne pominje ulogu koju su u njenom sticanju imali nekadašnji DPS prvaci Milo Đukanović, Svetozar Marović, Branimir Gvozdenović… I zajedničkim kombinacijama. O tome svjedoče uništene Atlas banka, Jadranski sajam, bolnica u Meljinama

 

„Vrši se pljačka moje imovine u Crnoj Gori i htio sam da dođem da to zaustavim, ali i da dokažem svoju nevinost, jer svi ljudi koji su me optuživali sada su već u zatvoru”, poručio je uoči ekstradicije iz Londona  Duško Knežević, donedavno odbjegli a sada pritvoreni, kontroverzni biznismen. Jedan od šampiona tajkunske akumulacije i privatizacije u Crnoj Gori.

Šta će sve i kako braniti Knežević tek treba da vidimo. Zato se možemo prisjetiti makar dijela svega onoga što mu je prošlo kroz ruke preko više desetina kompanija koje je registrovao u Crnoj Gori, Srbiji, na Kipru… Uglavnom pod okriljem Atlas grupe.

Najveću pozornost javnosti Kneževićevi poslovni poduhvati privukli su tokom stečaja u njegovoj Atlas banci, nakon što je po nalogu CBCG likvidirana njena mlađa sestra Investiciona banka Montenegro (IBM). Pošto su banke ostale bez novca svojih deponenata, iz Fonda za zaštitu državnih depozita isplaćen je 101 milion vlasnicima uloga do 50.000 eura. Privatni vlasnici računa na kojima je bilo više od 50.000, te državna i lokalna preduzeća morali su da približno još toliko novca pokušaju naplatiti iz stečajne mase. Vlada i državna preduzeća imali su u Kneževićevim bankama 10, 5 miliona, a opštine još pet.

Na teret države palo je i više od osam miliona koje je Atlas banka dugovala Ivesticiono razvojnom fondu, ali i garancije za kredit koje je ta banka uzela od Evropske investicione banke. Tek tada je objelodanjeno da su Kneževićeve firme u njegovim bankama držale manje od 1,5 miliona eura, odnosno, tek nešto više od 0,5 odsto ukupnih depozita. Zapravo, njima je banka služila za uzimanje (tuđeg) novca, u sumnjivim kreditnim aranžmanima. Naknadne dubinske analize pokazale su da je približno trećina visokorizičnih kredita data firmama u Kneževićevom vlasništvu. Ili njemu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SRPSKI REVIZIONIZAM O SREBRENICI KAO POKRIĆE KORUMPIRANIM POLITIČARIMA: Ponovno guranje Crne Gore u kandže mitomanija i zavjera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić  je juče( četvrtak)  rekao da će Vlada glasati za rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici . No, otvaranje ovih bolnih tema očito stvara  nelagodu Spajiću koji se koalicionim sporazumom obavezao na rekonstrukciju Vlade i uvođenje vučićevskih DNP-a i NSD.  Srbijanski režimski mediji neprestano vrte revizionističke priče o ratu u i oko Srebrenice  po kojima na kraju  ispada da je genocid zapravo izvršen nad Srbima. Istina je, naravno, drugačija

 

 

Ko prati vučićevsku štampu i njegove marionete u Srbiji, BiH i Crnoj Gori lako stiče utisak da je UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici jula 1995. pitanje života i smrti za sav srpski narod, Srbiju i Republiku Srpsku (RS). Predsjednik Aleksandar Vučić govori kako će Srbi  biti proglašeni za genocidni narod, rezolucija će dovesti do ukidanje Republike Srpske, dok će Srbiji biti nametnuto plaćanje ratne odštete. I Vaskršnji sabor Srbije i Srpske je pomjeren jer se čeka glasanje u UN-u. U samom tekstu rezolucije se ni Srbi kao narod, niti vojska, niti bilo koja osoba spominje, a još manje etiketira kao „genocidan“. Uprkos tome, crnogorski podržavaoci Prve familije Srbije su se uključili u beogradsku propagandu. Jovan Vučurović, poslanik Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednik parlamentarnog Odbora za ljudska prava i slobode je pozvao Vladu da ne podrži rezoluciju jer je „usmjerena protiv srpskog naroda“. Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP) je rekao da Njemačka (kosponzor rezolucije) je „država koja je svijetu podarila Hitlera, Himlera, Gebelsa, Aušvic proglašava nas Srbe genocidnim a najstradalniji smo narod Balkana“. Pri tome zgodno zaboravlja da sadašnja Njemačka priznaje holokaust čije negiranje, nacistički simboli i pozdravi su zabranjeni zakonom. SNP-ov Dragoslav Šćekić, jedan od potpredsjednika Vlade Milojka Spajića kaže da će glasati protiv ako rezolucija dođe na Vladu jer „nećemo dozvoliti da bilo koji narod u ovom momentu nazivamo genocidnim“.

Demokratska partija socijalista (DPS) je tražila da Vlada bude kosponzor rezolucije zgodno zaboravljajući svoju i bivšeg lidera Mila Đukanovića ratnu prošlost. Bivši ministar u vladi RS-a Momčilo Mandić je još 2012. pohvalio ulogu Đukanovića za „pomoć koju su on i njegova vlada 1994. upućivali VRS-u i srpskom narodu“ u vremenu kad je Milošević uveo sankcije RS-u. „Gorivo za naše tenkove koji su se borili od Foče preko Srebrenice do Bihaća i dalje slao je upravo Đukanović i ko zna šta bi bilo sa RS da te pomoći nije bilo“ rekao je Mandić. Na Youtube-u postoji snimak u kome se Đukanović hvali da Momir Bulatović „ne treba da štiti srpstvo“ od njega, jer vlada koju on vodi je „morala godinama kriomice od Slobodana Miloševića i Bulatovića da pomaže srpski narod u Hercegovini i Republici Srpskoj, kad su joj oni odlučno i bezdušno spustili rampu“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ESKOBAR I MI: Specijalan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mandat Gabrijela Eskobara bez sumnje je, kada je u pitanju Crna Gora, bio – specijalan. Po dolasku na tu poziciju, mnogi su ga analitičari najavljivali kao neuobičajenog, direktnijeg diplomatu koji „nameće rješenja“. Povremeno je bio toliko direktan, da se činilo da je predsjednik crnogorskog parlamenta, ili šef ovašnje vlade, a ne diplomata strane države

 

Crna Gora će biti naredna članica EU, poručio je optimistično Gabriel Eskobar, specijalni izaslanik  SAD za Zapadni Balkan, pred sam kraj svoga mandata.  Da odlazi sa te pozicije potvrdio je i sam,   istovremeno demantujući pisanje portala Frontliner, koji je prije nekoliko dana ustvrdio da je Eskobar u stvari razriješen.

Frontliner tvrdi da je  Eskobar razriješen dužnosti izaslanika SAD za Zapadni Balkan nakon njihovog istraživanja u kom su  „otkriveni potencijalni sukobi interesa i doveden u sumnju Eskobarov diplomatski integritet“.

Medij navodi da je  kontroverza oko Eskobara počela njihovim istraživanjem, objavljenim 22. marta, u kom su „iznijete tvrdnje o finansijskim vezama između Eskobarove porodice i srpskih državnih organa“. To se,  kako se u tekstu ocjenjuje, „dovodi u sumnju neutralnost američkog izaslanika u osjetljivom dijalogu Kosova i Srbije.“

Eskobar je oštro demantovao te navode: “Želim direktno da kažem da je sve u tom izvještaju laž koja se može provjeriti. Prije svega, nisam otpušten i svi u Stejt dipartmentu su to potvrdili. Drugo, moja supruga ne prima novac ni od jedne strane vlade. Moja supruga u svakoj ambasadi u kojoj smo služili, u Boliviji, Portugalu, Italiji, pa čak i Srbiji, bila je ponosna zagovornica međuljudskih kontakata. Ali ona to radi bez ikakvog plaćanja, bez ikakvog ugovora. Ona će to nastaviti da radi. Treće, nemam veze sa navodnim advokatom u advokatskoj firmi u Teksasu. A ta advokatska kancelarija ima veb-sajt i odgovorni novinar može doći do njih i potvrditi da nema veza. I četvrto, tvrdnja da su informacije potekle iz kongresnih izvora je lažna jer Kongres nije obaviješten o bilo kakvim kadrovskim promjenama”, prokomentarisao je Eskobar pisanje Frontlinera.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo