Povežite se sa nama

OKO NAS

VODENICE NA SJEVERU CRNE GORE BEZ ZAŠTITE: Stotine nestale tokom proteklih decenija

Objavljeno prije

na

Država do sada, ako se izuzmu pojedinačni primjeri, nije pokazala namjeru da zaštiti, pa čak ni značajnije  pomogne revitalizaciju vodenica na sjevera Crne Gore. Sve je manje takvih objekta, koji  su  vrijedan  dio  tradcionalnog nasljeđa, ali, tvrde mještani, kako se pokazalo,  i  autentičan segment  ponude ruralnog turizma

 

 

Rijeki  su tradicionalni mlinovi koji još funkcionišu na sjeveru Crne Gore i koji su, uglavnom obnovljeni privatnim incijativama. Na stotine ih  je nestalo minulih decenija.  Samo u nekim selima u tim objektima, građenim uglavnom, prije 100 i više godina, mještani se trude da održe tradicionalnan i, kako objašnjavaju, potpuno ekološki način mljevenja raznih vrsta žitarica. Vodeničko kolo, vodenički kamen, kupa, koš,  čeketalo – skoro su zaboravljeni nazivi djelova sistema za mljevenje,  koji omogućava da se snagom vode dobije brašno različite finoće. Za današnje prilike spori način mljevenja, podešavanje količine vode i brzinu kretanja kamena, znaju samo rijetki gorštaci, koji su uglavnom i zaduženi za rad i onih vodenica koje su  „seoske“. Na sjeveru je i nekoliko porodičnih, ali neki mlinovi se još računaju  kao „vlasništvo“  cijelih bratstava ili plemena.

Jedna od najčuvenijih crnogorskih vodenica je porodice Ćirović  u mjestu Odžak,  na 12km od Pljevalja ka Đurđevića Tari.  Decenijama   melje  razne vrste  vrsta žitarica (pšenica, kukuruz, heljda, raž, ječam, spelta…) na prirodan i zdrav način kako se to vjekovima radilo. Ćirovići tvde da je mlin star  skoro 110 godina, a za to vrijeme renoviran je nekoliko puta.  Obnovljen je i mlin na Sredenici i jedan je od rijetkih u  donjem slivu rijeke Ćehotine.  Obnovili su ga prije nekoliko decenija  mještani sela Nange uz pomoć tadašnje Vojske Jugoslavije. Do vodenice je napravljen i put.

Na žalost,  mnoge vodenice iste starosti na području pljevaljske opštine  odavno su  uništene. Iz više pljevaljskih mjesnih zajednica (MZ), tokom mnulih godina, stizale su incijative  prema lokalnoj upravi i državi da se neki od brojnih mlinova obnove.  Nije bilo razmijevanja pa  ni rezultata.  Novac je bio prepreka, a falilo je i volje. U  MZ Potkovač tvrde da je nekada u njihovom kraju  bilo oko trideset vodenica, a danas ne radi nijedna. Najviše ih je bilo na  rijeci Kozica, čak 22, šest na  Kamenica, a tri na  Toplici. Ne tako davno,  u kanjonima rijaka Draga i  Tare bilo je sedam vodenica. Danas nijedna nije u funkciji, a samo jedna nije srušena.  Gotovo sve su nestale 90-ih godina prošlog vijeka, kada su počela intenzivno da  ostaju bez ljudi i pljevaljska sela.

Jedna od najstarijih vodenica potočara na prostoru opštine Bijelo Polje nalazi se na imanju porodice Sošić kod Slijepač Mosta. Vlasnici tvrde da je stara preko 100 godina, a ranije su usluge mljevenja koristili mještani  okolnih sela .   Od prije nekoliko godina značajno su je oštetile vodene bujice, a novca za popravku vlasnici nijesu imali.Od preko nekoliko stotina mlinova, koji su početkom prošlog vijeka postojali  u toj opštini, sada  rade samo rijetki. Obnovljeni su novcem mještana sela ili porodica na čijim su imanjima podignuti.

Priča o vodenicama u rožajskom kraju je duga i puna zanimljivivih istorijskih detalja i anegdota. Od  vrela Ibra i na pritokama do ušća Bukovičke rijeke, bilo je na desetine porodičnih, plemenskih i vodenica čiji su vlasnici „uzimali ujam“. Razlikovale su se po veličini,  broju vodeničkog kamenja i prema tome da li su građene na jačim vodotocima ili potocima. Pretpostavlja se da je najstarija u Bandžovu ispod Hajle, u neposrednoj blizini Derman Dola.  Postoji preko 200 godina, a napravili su je potomci Bandža, koji se doselio od Selca. Abazagina vodenica, nadaleko poznata i čuvena brvnara na Lovničkoj rijeci, građena je  1820. god. prije izgradnje Kučanske džamije, a izgradili su je potomci Hadži Jusa Hadžića. Od 1935. godine bila je vlasništvo Abazagie Kardovića.   Vodenica je mljela sve do 65-tih godina prošlog vijeka, kada je država to zemljište dala na  korišćenje O Š „Mustafa Pećanin“.

Prema tvrdnjama lokalnih hroničara na području Berana, neposredno nakon Drugog svjetskog rata radilo je 100 vodenica.  Sada ih je tek nekoliko.  Mještani se sjećaju da je  u nekim djelovima te opštine svako bratstvo imalo jednu ili više vodenica. Među rijetkima koje rade i dalje  je mlin porodice Golubović u selu Banjevac. Ta vodenica stara je više od  od 100 godina. Nema više mnogo  mlinova ni na vodotocima u Andrijevici. Baš na mjestima  temelja nekada  brojnih vodenica tog kraja  minulih decenija nikle su male hidroelektrane (mHE).

Na području kolašinske opštine, takođe, samo je  nekoliko tradicionalnih mlinova još u funkciji. Rijetka su sela gdje je bilo dovoljno sloge i novca da se potočare obnove.  Najpoznatija je u samom centru grada, na rijeci Svinjači. Iako je odavno nacionalni restoran, ipak objekat je sačuvao autentičan izged, vodeničko kamenje  i zanimljivu priču o nastanku. Vodenica je sada vrijedan dio kolašinske turističke ponude, baš kao što je nekada bila neizostavan dio starovaroške svakodnevice. Podignuta  prije dva vijeka, a mehanizam na vodeni pogon i dalje je u funkciji. Od doba Kraljevine Crne Gore do 70-ih godina prošlog vijeka, kada je postala ugostiteljski objekat,  bila je vojni objekat, odnosno, mljela je brašno za potrebe vojske.

Melje i dalje mlin u selu Mušovića Rijeka, kojeg su vodene bujice više puta uništavale, a mještani uporno obnavljali.  Više od 100 godina je stara i  ta vodenica, podignuta na kraku rijeke Ljevaje, čije vode država namjerava uskoro cijevima da vodi „uz brdo“ do planine kako bi se snabdijevali i osnježavali planinski centri.

U skoro svim selima u kojima mlinovi još funkcionišu tvrde da je neophodno da država učini nešto kako bi se sačuvao i zaštitio tradicionalni način mljevanja žitarica. Sve to, smatraju, vrijedi predstaviti turistima i ostaviti za naredne generacije kao vrijedan dio crnogorske kulture i tradicije.   Na žalost, država još ne dijeli taj stav, pa ako se situacija  ne promijeni, vodenice  na sjeveru Crne Gore će u bliskoj budućnosti postojati samo u nostalgičnim uspomenama.

                                                                                    Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo