Povežite se sa nama

OKO NAS

POPLAVE AKTUELIZOVALE PROBLEM IZBJEGLIČKOG NASELJA U BERANAMA: Začarani krug

Objavljeno prije

na

U naselju Riversajd ima oko trideset kuća. U njima živi preko četiristo stanovnika. Najbrojnija su djeca. Ljeti ih plavi kanalizacija, zimi se u njihove domove izliva Lim. Lokalna uprava u Beranama voljna je da pomogne, ali nije kadra. Za taj problem para nema ni u Vladi

 

Romsko-egipćansku populaciju u Beranama u najvećem izbjegličkom naselju na sjeveru Crne Gore, pod nazivom Riversajd, nikako da zaobiđu problemi. Kada su suše, kao što je bilo proteklog ljeta, izliva se kanalizacija i ugrožava zdravlje stanovnika, a kada su povodonje (poplave), kao što su bile prije desetak dana, Lim poplavi naselje. Iz institucije Ombudsmana su naložili Opštini Berane da otkloni probleme sa kanalizacijom, ali kako narediti Limu da ne preliva u naselje?

„Ovo je jednostavno loše mjesto, odnosno lokacija. Ne znamo ko je i kako odlučio da se naselje ovdje gradi, ali od kada smo se uselili prate nas problemi“, kaže stanovnik Riversajda i predsjednik Udruženja za podršku Roma i Egipćana Berane Sultan Beća.

Kulminiralo je krajem ljeta. Opština Berane i Javno preduzeće Vodovod i kanalizacija iz ovog grada saopštili su da će pristupiti rješavanju izlivanja fekalija iz kanalizacione mreže u romsko-egipćanskom naselju Riversajd, ali ne mogu garantovati da se to neće ponavljati, jer je u pitanju ljudski faktor. To je, međutim, rečeno tek nakon što je Opštini i ovom preduzeću još 20. septembra stiglo mišljenje i preporuka pomoćnice Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerme Dobardžić, u kom se kaže „da bez odlaganja obiđu naselje Riversajd kako bi identifikovali problem koji je prouzrokovao izlijevanje fekalija i preduzmu mjere i radnje na sanaciji i održavanju kanalizacionog sistema“.

Zamjenica ombudsmana u dopisu u koji je Monitor imao uvid, pojašnjava da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda 11. maja ove godine obišao pet romskih naselja u Beranama i „pokrenuo postupak ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda po sopstvenoj inicijativi“. Tada je ustanovljen problem sa neredovnim odvozom otpada, koji je u međuvremenu otkolonjen, kao i problem sa izlivanjem fekalija.

Pomoćnik direktora JP Vodovod i kanalizacija Dragić Vukić tvrdi da je kanalizaconi sisetem na dijelu koji prolazi kroz naselje Riversajd, kvalitetno urađen, ali da neko nesavjesno otuđuje poklopce sa šahti i potom odlaže u šahte komunalni otpad. „To je ozbiljan problem sa kojim smo suočeni od izgradnje kolektora. Ja ne želim nikoga da optužujem, ali, jednostavno rečeno, neko krade poklopce sa kanalizacionih šahti, a potom u njima završava sve i svašta“, kaže Vukić.

Prema njegovim riječima, poklopac od šahte košta stotinu eura, a ukraden se prodaje kao staro gvožđe – za deset. „Mi smo slučaj više puta prijavljivali i policiji, ali to nije urodilo plodom. Poklopce zamijenimo, i oni opet nestanu preko noći. Jednom smo razmišljali o tome da zatvorimo šahte, ali to ne smijemo da radimo.“ Vukić dodaje da su radnici ovog preduzeća izašli svaki put na teren kada su pozvani, i da su se suočavali sa istim problemima. „Jednom prilikom smo iz otvorenih šahti izvukli pun kamion kamenja. Drugom prilikom teški otpad, i stalno tako. U pitanju je, dakle, ljudski faktor. Treba otkriti i ko otuđuje poklopce od šahti, kao i ko u kanalizacioni sistem ubacuje komunalni otpad i sve drugo što se ne smije bacati.“

Sultan Beća tvrdi da to nije do kraja tačno, odnosno da se problem sa kanalizacijom pojavio kada su na isti kanalizacioni sistem priključene i četiri nove izbjegličke stambene zgrade, koje su izgrađene iznad naselja Riversajd. On kaže da su upravo razgovarali sa rukovodstvom Opštine i da se radi na tome da se problem prevaziđe.

Iz JP Vodovod i kanalizacija najavljuju da će još jednom očistiti kanalizacionu mrežu u dijelu naselja Riversajd, ali se pribojavaju da to nije trajno rješenje i da će se problem ponovo pojavljivati. Taman kada se to pitanje pomaklo sa mrtve tačke, priroda je priredila probleme koje nije tako lako riješiti. Naselje se u noći između 20. i 21. novembra, kada su čitavu Crnu Goru i region zadesile obilne kiše, sasvim očekivano, našlo u vodi. A stanovnici su noć proveli izvan kuća.

Nije to prvi put. Svako malo, čim Lim nadođe, stanovnici Riversajda napuštaju svoje domove i provode noći ili pod vedrim nebom, ili u praznim fabričkim halama u blizini naselja. Za zemljište na kojem je sagrađeno naselje obično se kaže da je limovina, odnosno, nešto što pripada ćudljivoj planinskoj rijeci koja teče kroz ovaj dio Crne Gore.

„Mislim da bi međunarodni donatori koji su gradili naselje i Vlada Crne Gore, morali jednom da riješe to pitanje na trajan način, da ne strahujemo svaki put kada pada kiša”, kaže Beća. Stanovnici Riversajda sračunali su da je više novca potrošeno za saniranje posljedica od poplava za ovih deceniju i po od kada je naselje useljeno, nego što je koštala njegova gradnja.

Rome i Egipćane koji su u Berane stigli tokom rata na Kosovu, problemi sa smještajem pratili su od početka. Jedno vrijeme proveli su u kolektivnim smještajima, praznim salama i gdje god je bilo zgodno. Kada je odlučeno da se gradi naselje, neko je najprije zakupio privatno zemljište u naselju Donji Talum. Tu su dugo stanovali u drvenim barakama i pod šatorima. Već tada je naselje dobilo naziv Riversajd, jer se nalazilo na obali rijeke. I već tada su se često iseljavali kada naiđu povodnje.

Tražena je nova lokacija dok je Opština Berane, u vrijeme dok je na vlasti bio DPS, ponudila zemljište, limovinu, s druge strane rijeke, opet na samoj obali. Neuređena lokacija brzo je dovedena u stanje naizgled pogodno za gradnju. Postupak Opštine, međunarodni donatori su ocijenili kao „veliki humanitarni gest prema Romima i Egipćanima, i ozbiljno i trajno rješenje za njihovu izbjegličku sudbinu“, kako je tada sopšteno.

Ostalo je samo nejasno kako je projektantima promakla blizina Lima. Izgradnju novog naselja finansirala je Evropska agencija za rekonstrukciju, posredstvom njemačke humanitarne organizacije Help.

Kosovskim nevoljnicima izgledalo je da ih je Bog pogledao. Sve do prvih kiša. Onda je uslijedilo prvo iseljavanje. Pa dezinfekcija kuća, i povratak u domove. I od tada, istovjetan postupak ponovljen je ko zna koliko puta tako. Kada je pored naselja, uz samu obalu, prošla nova kanalizacija, izgledalo je i to kao dobro rješenje. Dok nijesu počeli problemi sa njenim izlivanjem, koji su stigli do Ombudsmana.

U naselju Riversajd ima oko trideset kuća. U njima živi preko četiristo stanovnika. Najbrojnija su djeca, a ima starih i bolesnih. Lokalna uprava u Beranama voljna je da pomogne, ali nije kadra. Teško da stanovnicima Riversajda može pomoći i Vlada. Para za preseljenje (izgradnju novog naselja) na nekoj drugoj lokaciji nema. Međunarodne humanitarne organizacije koje su se starale o izbjeglicama, odavno su se povukle. Romi i Egipćani u Riversajdu opet su ostavljeni sami sebi. Komentari na društvenim mrežama ne govore u prilog empatiji lokalnog stanovništva za njihove probleme. Krug je zatvoren. Kao da su opet na početku, kada ih niko nije želio u svojoj blizini.

                                                                                   Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo