Povežite se sa nama

Izdvojeno

AFERA – MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI: Ucjenjivanje sa primjesama kulture

Objavljeno prije

na

Transformacija Centra savremene umjetnosti u Muzej, postala je prioritet u radu Vlade na kraju njenog mandata. Umjesto da kao i mnoge stvari u kulturi sve prođe bez mnogo buke, otvorila je mnoga pitanja od ucjenjivanja direktorice Centra od strane ministarske do navodnog obećanja da će ministarka biti na čelu novoformiranog Muzeja

 

Poslovna direktorica Centra savremene umjetnosti Jelena Božović uputila je krajem prošlog mjeseca pismo premijeru Dritanu Abazoviću u kojem ga obavještava o, kako tvrdi, prijetnjama i ucjenama koje su joj uputile ministarka kulture i medija Maša Vlaović i v.d. direktorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Milena Mijović-Durutović.

Nakon što premijer nije odgovorio na pismo, ono je dospjelo u javnost. U njemu Božović navodi da su u Ministarstvu pročitali članak u Monitoru koji se bavio najavljenom transformacijom Centra u Muzej savremene umjetnosti, u kojem je Božović kazala da nije zvanično kontaktirana u vezi sa transformacijom.

„Vlaović i Mijović-Durutović su pokušale da mi prijete i da me ucijene, kako su one to nazvale, tajnim dosijeom koji imaju o meni i koji planiraju da puste u javnost u slučaju da istog trenutka ne prestanem da iznosim svoj stav o transformaciji Centra u Muzej savremene umjetnosti. Da će se lično pobrinuti da se nigdje više ne zaposlim, jer će mi sva vrata biti zatvorena. Da je ministarki Vlaović obećana pozicija direktorice Muzeja savremene umjetnosti, te da ukoliko budem poslušna može se naći i pozicija za mene“, navodi Božović u pismu premijeru.

Dodala je i da je od nje ranije, kao uslov za saradnju, traženo da otpusti kustoskinju Nataliju Vujošević, koja je javno govorila o svim manama naprasne transformacije Centra u Muzej.

Ove tvrdnje su odjeknule u javnosti i podsjetile na način obračunavanja sa neistomišljenicima bivšeg režima. U apelu koji je potpisalo 167 umjetnika i radnika u kulturi daje se podrška direktorici Božović i naglašava: „Atmosfera nasilja koja pulsira javnom i institucionalnom sferom crnogorskog društva, a koja se demonstrira i od zvaničnih predstavnika vlasti postala je nepodnošljiva i zastrašujuća.

Postizanje ciljeva nasiljem postala je svakodnevna praksa koja duboko razara ostatke društvenog tkiva Crne Gore. Kao radnice/i u kulturi pružamo poruku podrške koleginici u veoma ranjivoj situaciji u kojoj se zatekla, a kao građanke/i Crne Gore osjećamo se veoma  povrijeđeno i poniženo ovakvim odnosom od strane vlasti“.

Monitor je ponudio Ministartsvu kulture i premijeru da komentarišu ovaj slučaj i da odgovore da li je mjesto direktorice budućeg Muzeja savremene umjetnosti obećano ministarki. Odgovore nijesmo dobili.

Na prozivke iz Ministarstva kulture i medija su odgovorili saopštenjem u kome navode da oni snažno raskidaju sa starim praksama, da  trgovine za pozicije u kulturi nema i neće je biti, te da su stručnost i profesionalizam imperativ.

„Povodom pisma koje je uputila direktorica Božović, želimo da informišemo javnost da su svi navodi u tom pismu neistine, koje se ni na koji način ne mogu dovesti u vezu sa Ministarstvom kulture i medija, resornom ministarkom Mašom Vlaović i generalnom direktorkom Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Milenom Durutović“, saopštili su iz Ministarstva. Opštužili su Božović da sprovodi medijski linč ne samo prema ministarki i direktorici Direktorata, već i prema cjelokupnom konceptu da Crna Gora dobije Muzej savremene umjetnosti.

Ove nedjelje oglasio se i premijer Abazović. Pozvao je Jelenu Božović da se obrati nadležnim institucijama povodom navoda da joj je navodno prijećeno medijskim linčom. On je izjavio da ne vjeruje da se ministri služe prijetnjama prilikom rješavanja problema, i istakao da je uvijek bio protiv takve prakse.

Saga oko Muzeja počela je kada je Vlada krajem septembra usvojila informaciju o potrebi transformacije JU Centra savremene umjetnosti u Muzej savremene umjetnosti i zadužila Ministarstvo kulture da pripremi Elaborat o osnivanju Muzeja.

Nakon što je direktorica Božović u Monitoru izjavila da sadašnji Centar, smješten u Dvorcu Petrovića na Kruševcu, nema prostornih i tehničkih kapaciteta da preraste u Muzej, iz Ministarstva kulture su krajem prošlog mjeseca izdali saopštenje u kojem navode da je ovo najozbiljniji projekat kulture od obnove nezavisnosti i jedan od strateških prioriteta ove Vlade.

„Povodom medijskih navoda da uprava Centra savremene umjetnosti nije obaviještena o transformaciji te ustanove u Muzej, ovom prilikom želimo da informišemo javnost da je početkom septembra ove godine održan sastanak sa direktoricom Centra u Ministarstvu kulture i medija, na kojem se, između ostalog, razgovaralo i o ovoj temi“, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Božović je ranije za Monitor kazala da je prilikom sastanka u Ministarstvu koji se desio drugim povodom, pomenuto da se razmišlja o toj ideji. „Tom prilikom sam postavila par ključnih pitanja na koje nisam dobila konkretne odgovore. Sljedeći susret sa ovim konceptom je bio pošto je predlog otišao na sjednicu Vlade Crne Gore. Takođe sam u neformalnom razgovoru saznala da su dvije kustoskinje Centra savremene umjetnosti uključene u radnu grupu vezanu za ovu temu.
Možete zaključiti da proces nije bio transparentan, te da nije bilo formalnog obraćanja meni kao direktorici institucije čija transformacija se planira, kao ni ostalom stručnom tijelu Centra savremene umjetnosti“, saopoštila je Božović.

U Ministarstvu su očigledno ljuti zbog tvrdnje da je proces bio netransparentan. Tvrde da je sve bilo po zakonu, te da će Elaborat dati odgovore na sva sporna pitanja. Direktorica Božović pita zašto se sve radilo tajno i čemu hitnost u ovom postupuku. Posebno što se Centar već godinama sprema za transformaciju u Muzej, navodi Božović, a sada kada do toga navodno treba da dođe Ministarstvo ne kontaktira stručnjake iz ove institucije.

O kakavoj je saradnji riječ, govore tvrdnje iz Ministarstva da će Savjet Centra savremene umjetnosti imati priliku da se izjasni o Elaboratu tek kada on bude gotov.

Da se sve radilo na brzu ruku potvrđuje i to što iz Ministarstva nemaju odgovor na pitanje da li će se za novi Muzej graditi zgrada ili je riječ samo o pukom preimenovanju neuslovnog Centra u Muzej.

Podgorica je jedini evropski glavni grad koji nema Muzej savremene umjetnosti i  ideja o njemu nije nešto novo. Prvo obećanje o gradnji Muzeja savremene umjetnosti u Podgorici datira iz 2011. i dao ga je tadašnji ministar kulture Branislav Mićunović. Sve je usvojila tadašnja Vlada i plan je bio da izgradnja bude završena 2017. Da će u realizaciji pomoći i Opština najavio je tadašnji gradonačelnik Miomir Mugoša. Zdanje je trebalo da nikne preko Morače, na Kruševcu, procijenjena vrijednost muzeja oko pet i po miliona eura.

Uoči podgoričkih izbora 2014. i 2018. ponovo, od strane DPS vlasti, najave gradnje muzeja. Određena je lokacija, rečeno da će se raspisati konkursa za idejno rješenje i angažovanje arhitekata „svjetskog glasa“.

Nakon smjene DPS vlasti,  akademski slikar Bratislav Medojević je uputio inicijativu prošloj vladi da se stara zgrada Vlade prenamijeni u zgradu Muzeja. Aktuelna Vlada je navodno uzela u razmatranje ovaj predlog. Na sporna pitanja i nedoumice javnosti odgovaraju da se radi po zakonu, da su uključeni eminentni stručnjaci, te da će Elaborat riješiti sve dileme.

Iz Ministarstva su šturo najavili da Elaborat predviđa izgradnju nove zgrade. Nisu precizirali kada. Ističu da sadašnje prostorije Centra imaju dovoljne kapacitete. Oni koji rade tamo uporno ponavljaju da im nedostaje sve. Neuslovni depo je u potkrovlju, neodgovrajuće su konzervatorske radionice, nema izložbenih prostora.

Premijer je, kao i njegovi prethodnici, najavio da će „Vlada, kroz Ministarstvo kulture i medija, a u saradnji sa Glavnim gradom, u narednim mjesecima odrediti konačnu lokaciju izgradnje Muzeja savremene umjetnosti, nakon čega se može pristupiti raspisivanju međunarodnog konkursa za izradu idejnog arhitektonskog rešenja“.

Zaposleni u Centru ne vjeruju da će od toga išta biti. Smatraju da je cilj cijele zbrke bio otvaranje novih radnih mjesta za kadrove u Ministarstvu kulture, kad im se mandat završi.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

ANDRIJA MANDIĆ, OSVAJANJE VLASTI: Za srpski svet u Orbanovoj Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nadolazeća desna Evropa, računaju Vučić, Dodik i Mandić, mogla bi imati razumijevanja za njihove aspiracije: političke, nacionalne, državne. Umjesto da im se suprotstavi, postojeća većina u crnogorskom parlamentu pravi se da bira između nekadašnjih DPS-a i DF-a. A to je siguran način da svi budemo na gubitku

 

 

Bio je to trijumfalan petak (12. jul) za predsjednika parlamenta. U Podgorici je, u odsustvu, nepravosnažno oslobođen optužbi za učešće u aferi poznatoj kao državni udar. Na Cetinju je, pod njegovim pokroviteljstvom, obavljena dodjela Trinaestojulskih nagrada. Andrija Mandić se potrudio da sve to ostane u sjenci njegove najnovije inicijative – obnova kapele na Lovćenu.

“Smatram da smo danas zreli kao društvo i zajednica da realizujemo tu ideju koja će dovesti do pomirenja i okupljanja ljudi u Crnoj Gori. I želim da iskoristim priliku da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore javno iniciram. Poštujući Njegoševu želju, uspostavili bi novu moralnu vertikalu koja će učiniti da Crna Gora ozdravi i da u bolju budućnost zakorači svjesna sebe i svoje slavne istorije zatvarajući poglavlje podjela i netolerancija”, poručio je Mandić iz Vladinog doma u Prijestonici.

Pomirenje, ozdravljenje, uspostavljanje nove moralne vertikale… To je dio  nove retorike kojom  Mandić daruje  javnost od, otprilike, prošlogodišnjih predsjedničkih izbora. Na kojima je, kao trećeplasirani, pretrpio ozbiljan neuspjeh. Takav i toliko da bi ga malo ko, izuzev njega, politički preživio na ovdašnjoj javnoj sceni.

To je i najveće skeptike uvjerilo u upotrebnu vrijednost decenijskog političkog iskustva i neograničene logističke, finansijske i medijske podrške zvaničnog Beograda. Aleksandra Vućića, preciznije. I SPC. Pod uslovom da ta dva centra moći posmatramo kao zasebne entitete.

To, naravno, ima  cijenu. Mandić je plaća, veselo,  lično i preko političkog bloka koji predvodi. Intenzivno radeći na tome da destabilizuje Crnu Goru, naruši njene odnose sa susjedima i zapadnim partnerima. I, možda najvažnije, pojača zavisnost koalicionih partnera iz vladajuće većine od njega i njegovih domaćih i stranih saveznika sa transverzale Banjaluka – Beograd – Budimpešta – Moskva.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo