Povežite se sa nama

Izdvojeno

AFERA – MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI: Ucjenjivanje sa primjesama kulture

Objavljeno prije

na

Transformacija Centra savremene umjetnosti u Muzej, postala je prioritet u radu Vlade na kraju njenog mandata. Umjesto da kao i mnoge stvari u kulturi sve prođe bez mnogo buke, otvorila je mnoga pitanja od ucjenjivanja direktorice Centra od strane ministarske do navodnog obećanja da će ministarka biti na čelu novoformiranog Muzeja

 

Poslovna direktorica Centra savremene umjetnosti Jelena Božović uputila je krajem prošlog mjeseca pismo premijeru Dritanu Abazoviću u kojem ga obavještava o, kako tvrdi, prijetnjama i ucjenama koje su joj uputile ministarka kulture i medija Maša Vlaović i v.d. direktorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Milena Mijović-Durutović.

Nakon što premijer nije odgovorio na pismo, ono je dospjelo u javnost. U njemu Božović navodi da su u Ministarstvu pročitali članak u Monitoru koji se bavio najavljenom transformacijom Centra u Muzej savremene umjetnosti, u kojem je Božović kazala da nije zvanično kontaktirana u vezi sa transformacijom.

„Vlaović i Mijović-Durutović su pokušale da mi prijete i da me ucijene, kako su one to nazvale, tajnim dosijeom koji imaju o meni i koji planiraju da puste u javnost u slučaju da istog trenutka ne prestanem da iznosim svoj stav o transformaciji Centra u Muzej savremene umjetnosti. Da će se lično pobrinuti da se nigdje više ne zaposlim, jer će mi sva vrata biti zatvorena. Da je ministarki Vlaović obećana pozicija direktorice Muzeja savremene umjetnosti, te da ukoliko budem poslušna može se naći i pozicija za mene“, navodi Božović u pismu premijeru.

Dodala je i da je od nje ranije, kao uslov za saradnju, traženo da otpusti kustoskinju Nataliju Vujošević, koja je javno govorila o svim manama naprasne transformacije Centra u Muzej.

Ove tvrdnje su odjeknule u javnosti i podsjetile na način obračunavanja sa neistomišljenicima bivšeg režima. U apelu koji je potpisalo 167 umjetnika i radnika u kulturi daje se podrška direktorici Božović i naglašava: „Atmosfera nasilja koja pulsira javnom i institucionalnom sferom crnogorskog društva, a koja se demonstrira i od zvaničnih predstavnika vlasti postala je nepodnošljiva i zastrašujuća.

Postizanje ciljeva nasiljem postala je svakodnevna praksa koja duboko razara ostatke društvenog tkiva Crne Gore. Kao radnice/i u kulturi pružamo poruku podrške koleginici u veoma ranjivoj situaciji u kojoj se zatekla, a kao građanke/i Crne Gore osjećamo se veoma  povrijeđeno i poniženo ovakvim odnosom od strane vlasti“.

Monitor je ponudio Ministartsvu kulture i premijeru da komentarišu ovaj slučaj i da odgovore da li je mjesto direktorice budućeg Muzeja savremene umjetnosti obećano ministarki. Odgovore nijesmo dobili.

Na prozivke iz Ministarstva kulture i medija su odgovorili saopštenjem u kome navode da oni snažno raskidaju sa starim praksama, da  trgovine za pozicije u kulturi nema i neće je biti, te da su stručnost i profesionalizam imperativ.

„Povodom pisma koje je uputila direktorica Božović, želimo da informišemo javnost da su svi navodi u tom pismu neistine, koje se ni na koji način ne mogu dovesti u vezu sa Ministarstvom kulture i medija, resornom ministarkom Mašom Vlaović i generalnom direktorkom Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Milenom Durutović“, saopštili su iz Ministarstva. Opštužili su Božović da sprovodi medijski linč ne samo prema ministarki i direktorici Direktorata, već i prema cjelokupnom konceptu da Crna Gora dobije Muzej savremene umjetnosti.

Ove nedjelje oglasio se i premijer Abazović. Pozvao je Jelenu Božović da se obrati nadležnim institucijama povodom navoda da joj je navodno prijećeno medijskim linčom. On je izjavio da ne vjeruje da se ministri služe prijetnjama prilikom rješavanja problema, i istakao da je uvijek bio protiv takve prakse.

Saga oko Muzeja počela je kada je Vlada krajem septembra usvojila informaciju o potrebi transformacije JU Centra savremene umjetnosti u Muzej savremene umjetnosti i zadužila Ministarstvo kulture da pripremi Elaborat o osnivanju Muzeja.

Nakon što je direktorica Božović u Monitoru izjavila da sadašnji Centar, smješten u Dvorcu Petrovića na Kruševcu, nema prostornih i tehničkih kapaciteta da preraste u Muzej, iz Ministarstva kulture su krajem prošlog mjeseca izdali saopštenje u kojem navode da je ovo najozbiljniji projekat kulture od obnove nezavisnosti i jedan od strateških prioriteta ove Vlade.

„Povodom medijskih navoda da uprava Centra savremene umjetnosti nije obaviještena o transformaciji te ustanove u Muzej, ovom prilikom želimo da informišemo javnost da je početkom septembra ove godine održan sastanak sa direktoricom Centra u Ministarstvu kulture i medija, na kojem se, između ostalog, razgovaralo i o ovoj temi“, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Božović je ranije za Monitor kazala da je prilikom sastanka u Ministarstvu koji se desio drugim povodom, pomenuto da se razmišlja o toj ideji. „Tom prilikom sam postavila par ključnih pitanja na koje nisam dobila konkretne odgovore. Sljedeći susret sa ovim konceptom je bio pošto je predlog otišao na sjednicu Vlade Crne Gore. Takođe sam u neformalnom razgovoru saznala da su dvije kustoskinje Centra savremene umjetnosti uključene u radnu grupu vezanu za ovu temu.
Možete zaključiti da proces nije bio transparentan, te da nije bilo formalnog obraćanja meni kao direktorici institucije čija transformacija se planira, kao ni ostalom stručnom tijelu Centra savremene umjetnosti“, saopoštila je Božović.

U Ministarstvu su očigledno ljuti zbog tvrdnje da je proces bio netransparentan. Tvrde da je sve bilo po zakonu, te da će Elaborat dati odgovore na sva sporna pitanja. Direktorica Božović pita zašto se sve radilo tajno i čemu hitnost u ovom postupuku. Posebno što se Centar već godinama sprema za transformaciju u Muzej, navodi Božović, a sada kada do toga navodno treba da dođe Ministarstvo ne kontaktira stručnjake iz ove institucije.

O kakavoj je saradnji riječ, govore tvrdnje iz Ministarstva da će Savjet Centra savremene umjetnosti imati priliku da se izjasni o Elaboratu tek kada on bude gotov.

Da se sve radilo na brzu ruku potvrđuje i to što iz Ministarstva nemaju odgovor na pitanje da li će se za novi Muzej graditi zgrada ili je riječ samo o pukom preimenovanju neuslovnog Centra u Muzej.

Podgorica je jedini evropski glavni grad koji nema Muzej savremene umjetnosti i  ideja o njemu nije nešto novo. Prvo obećanje o gradnji Muzeja savremene umjetnosti u Podgorici datira iz 2011. i dao ga je tadašnji ministar kulture Branislav Mićunović. Sve je usvojila tadašnja Vlada i plan je bio da izgradnja bude završena 2017. Da će u realizaciji pomoći i Opština najavio je tadašnji gradonačelnik Miomir Mugoša. Zdanje je trebalo da nikne preko Morače, na Kruševcu, procijenjena vrijednost muzeja oko pet i po miliona eura.

Uoči podgoričkih izbora 2014. i 2018. ponovo, od strane DPS vlasti, najave gradnje muzeja. Određena je lokacija, rečeno da će se raspisati konkursa za idejno rješenje i angažovanje arhitekata „svjetskog glasa“.

Nakon smjene DPS vlasti,  akademski slikar Bratislav Medojević je uputio inicijativu prošloj vladi da se stara zgrada Vlade prenamijeni u zgradu Muzeja. Aktuelna Vlada je navodno uzela u razmatranje ovaj predlog. Na sporna pitanja i nedoumice javnosti odgovaraju da se radi po zakonu, da su uključeni eminentni stručnjaci, te da će Elaborat riješiti sve dileme.

Iz Ministarstva su šturo najavili da Elaborat predviđa izgradnju nove zgrade. Nisu precizirali kada. Ističu da sadašnje prostorije Centra imaju dovoljne kapacitete. Oni koji rade tamo uporno ponavljaju da im nedostaje sve. Neuslovni depo je u potkrovlju, neodgovrajuće su konzervatorske radionice, nema izložbenih prostora.

Premijer je, kao i njegovi prethodnici, najavio da će „Vlada, kroz Ministarstvo kulture i medija, a u saradnji sa Glavnim gradom, u narednim mjesecima odrediti konačnu lokaciju izgradnje Muzeja savremene umjetnosti, nakon čega se može pristupiti raspisivanju međunarodnog konkursa za izradu idejnog arhitektonskog rešenja“.

Zaposleni u Centru ne vjeruju da će od toga išta biti. Smatraju da je cilj cijele zbrke bio otvaranje novih radnih mjesta za kadrove u Ministarstvu kulture, kad im se mandat završi.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo