Povežite se sa nama

INTERVJU

RADOMIR LAZOVIĆ, PREDSJEDNIK ZELENO-LIJEVOG KLUBA NE DAVIMO BEOGRAD, U SKUPŠTINI SRBIJE: Klimatska prava i ljudska prava su neodvojivi

Objavljeno prije

na

Kada pričamo o energetskoj tranziciji uvijek pričamo o pravednoj energetskoj tranziciji koja neće ići preko leđa običnih građana

 

MONITOR: Nedavno ste učestvovali na kongresu Evropske partije Zelenih u Kopenhagenu. Kako Vam izgledaju smernice Kongresa za izbore u EU 2024. godine?

LAZOVIĆ: Tri  teme dominantne na ovogodišnjem kongresu Evropske partije Zelenih bile su mir i bezbednost, energetska nezavisnost, efikasnost i prelazak na obnovljive izvore energije i bezbednost i dostupnost hrane. Ovo će ujedno biti i glavne teme kampanje za predstojeće izbore za Evropski parlament. Ove teme jednako su bitne i za zemlje poput Srbije koje se čak nalaze i u daleko lošijoj poziciji. Zahvaljujući Vladi Republike Srbije i predsedniku, Srbija se nalazi u spoljnopolitičkoj oluji u kojoj je vidljivo da politika nesvrstavanja ne funkcioniše. Mi smo odavno pozivali na to da Srbija mora da uskladi svoju spoljnu politiku sa EU i uvede restriktivne mere Rusiji.

A zahvaljujući nesposobnom ministarstvu energetike i višem menadžmentu EPS-a, nalazimo se i u velikoj energetskoj krizi koja je dodatno zakomplikovana usled nediverzifikovanja uvoza energenata – pa je za gotovo sav uvoz Srbija zavisna od Rusije.

MONITOR: Koliko su po diskusijama bile bitnije razlike u prijedlozima za rešavanje posljedica tri krize (pandemija, rat u Ukrajini i klima) među evropskim Zelenim te da li je  situacija na Zapadnom Balkanu pobudila  specifično interesovanje predstavnika Zelenih iz EU tokom kongresa?

LAZOVIĆ: Na kongresu se dosta pričalo o sve tri krize, ali ne kao o odvojenim već suštinski uvezanim krizama. Sve dok negde na svetu besni rat biće nemoguće rešiti dugoročne probleme poput klimatskih promena i uvek će neko profitirati i ucenjivati druge cenom i dostupnošću energenata. Energetska efikasnost i prelazak na obnovljive izvore energije osim što povoljno utiču na sprečavanje klimatskih promena i ekonomiju, podstiču i na energetsku nezavisnost što je ključno za male države poput Srbije.

Tokom kongresa sastali smo se sa brojnim delegacijama Zelenih iz različitih evropskih država – od Portugala do Gruzije, a jedan deo programa bio je fokusiran na Balkan i proširenje EU. Zeleni širom Evrope ostaju pobornici priključenja balkanskih država EU ali su i njima potpuno jasne autoritarne tendencije vlasti u Srbiji.

Za nas je jako važno da smo prepoznati kao deo evropske Zelene porodice, što ćemo dodatno potvrditi na sledećem kongresu koji će tokom 2023. godine biti održan u Beču. Kada ćemo i zvanično postati deo Evopske zelene partije.

MONITOR: Ovu jesen obilježio je i veliki samit UN o klimi-COP 27, u Egiptu. Jedan od njihovih slogana je – „Ne može biti klimatske pravde bez ljudskih prava“. Da li je za spas planete dovoljno da se većina saglasi da nivo zagrijevanja ne sme biti viši od 1,5 Celzijusa?

LAZOVIĆ: Nažalost, čini se da na ovogodišnjem klimatskom samitu nije puno toga postignuto i da se sa rešavanjem klimatske krize kasni, a svaka izgubljena godina znači da će buduća smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte morati da budu još radikalnija. Ovaj klimatski samit bio je posvećen malim – uglavnom nerazvijenim i najviše ugroženim zemljama, koje su se sa pravom pobunile da obećani fond od 100 milijardi dolara za sprečavanje i adaptaciju na klimatske promene nije napunjen, i da bogate države koje su i najodgovornije- istorijski za promenu klime, izbegavaju da plate svoj deo.

Klimatska pravda i ljudska prava su neodvojivi, i to ne samo ljudska prava prvog reda već i socio-ekonomska prava. Bez poštovanja i unapređenja ljudskih prava nije moguće rešiti ni klimatsku krizu koja je, ujedno i do sada, najveći izazov sa kojim se globalno čovečanstvo susreće. Zato je važno da i kada pričamo o energetskoj tranziciji uvek pričamo o pravednoj energetskoj tranziciji koja neće ići preko leđa običnih građana, već će njihove životne uslove učiniti boljim.

MONITOR: Kako ocjenjujete ekonomsku i socijalnu politiku Vlade Srbije o kojoj se, ovih dana, debatovalo i u Skupštini a povodom predloga budžeta?

LAZOVIĆ: O socijalnoj i ekonomskoj politici Vlade možda vam najbolje govori činjenica da nijednom rečenicom u ekspozeu Vlade nije pomenuto smanjenje društvenih nejednakosti u Srbiji. Naša država ima jednu od najvećih stopa nejednakosti u Evropi, što znači da pojedinci, uglavnom u direktnoj vezi sa SNS-om, raspolažu ogromnim bogatstvima, a velika većina ljudi se jedva snalazi za egzistenciju. Zato i naši predlozi zakona i amandmana upravo idu u pravcu smanjenja ove nepravde.

Sa druge strane, u Srbiji samo od zagađenja vazduha svake godine umre oko 15 hiljada ljudi. Imamo desetine hiljada divljih deponija. Trećina Srbije nema pijaću vodu, a prerađuje se samo 16 posto otpadnih voda. Imamo ozbiljnu krizu u polju energetike. Zato se borimo da Srbija ozbiljno shvati probleme očuvanja životne sredine  i predlažemo konkretna rešenja u ovom polju.

Moram da istaknem da Vlada nema odgovore na naše argumente i da je to i razlog ozbiljnih napada koje trpimo. Kada pitamo o siromaštvu, oni nas napadaju da smo strani plaćenici, kada pitamo o korupciji – da smo ubice i deo Belivukovog klana, kada pitamo o zagađenju – napadaju me da mi je otac silovatelj… Eto to je pravo lice SNS-a. Bežanje od odgovora, sakrivanje od pitanja i napadi na političke neistomišljenike.

MONITOR: Nacrti zakona o oporezivanju odnose se, prije svega, na privredne aktivnosti u kojima se lako stiče profit u ratnoj i energetskoj kriz i- trgovini energentima i oružjem, ekstra prihod od kocke i klađenja. To su glavne neuralgične tačke gdje se interesi građanstva decenijama potčinjavaju političkim i tajkunskim vrhuškama. Vi kao da ste dirnuli u „osinje gnezdo“?

LAZOVIĆ: Hvala vam na ovom pitanju, apsolutno ste u pravu. Nema budućnosti za Srbiju ukoliko ne demontiramo taj nepravedni sistem. Ovo je samo početak, a mi planiramo da u potpunosti reformišemo poresku politiku tako da ona bude zaista pravedna. Mi poresku politiku vidimo i kao instrument za postizanje pravednijeg društva.  U tom smislu, kao država moramo više oporezovati i one koji su se okoristili u ovoj krizi i one koji na jako isplativim poslovima crpe naša prirodna dobra ili kao kladionice i kockarnice stvaraju ozbiljne probleme u društvu. Ova sredstva ćemo iskoristiti za smanjenje društvenih nejednakosti, podizanje energetske efikasnosti i podršku programima za smanjenje siromaštva.

MONITOR: U posljednje vrijeme, prorežimski tabloidi su se okomili baš na Vas lično. Sada ste i šef poslaničke grupe, Vaša izlaganja i pitanja predstavnicima vlasti može da čuje čitava Srbija. Da li je opozicija (koja se teško ujedinjuje i oko osnovnih tema)u Skupštini, samo „neprijatna činjenica“ ili i nešto više od toga?

LAZOVIĆ: Mi smo na meti režima godinama, ali to nam samo govori da smo na dobrom putu. Što se opozicije u Narodnoj skupštini tiče, čini se da imamo razloga za optimizam. Neki novi duh saradnje i podrške vlada u Narodnoj skupštini i to se vidi po izlaganjima koja su često koordinisana i to me iskreno raduje. Iako se SNS trudi da se drugačije predstavi, oni su u osetnom padu podrške.

MONITOR:  U vrijeme dok je bio ministar unutrašnjih poslova, postavljali ste nezgodna pitanja Aleksandru Vulinu. Nedavno je postavljen na čelo BIA. Kako ocjenjujete ovo najnovije kadriranje Aleksandra Vučića, kome bi ono moglo da ide u prilog?

LAZOVIĆ: Vulin će pre svega biti angažovan oko praćenja i kontrolosanja opozicije i pretnji, ne po državu, već po vlast SNS-a. Mislim da će on služiti za obračunavanje sa političkim neistomišljenicima vlasti, a nastaviće se i destrukcija osnovne delatnosti BIA. Ovo je znak potpune partijske, naprednjačke privatizacije ove institucije.

MONITOR: Najnovija rezolucija Parlamenta EU podigla je nivo kritičnosti prema politici Srbije, posebno prema njenoj spoljnoj politici. Predsjednik Srbije i dalje „prkosi“ ili tek „tvrdi pazar“ sjedeći na svojim spoljnopolitičkim stubovima. Koliki udio u tome ima njegova politika prema zemljama našeg regiona koju, relativno uspješno, prekriva inicijativom Otvoreni Balkan?

LAZOVIĆ: Vidite, nemojte se nikada prevariti i pomisliti da tu ima neke državne politike. Jedina politika koju Vučić sprovodi je politika njegovog opstanka na vlasti i obezbeđivanja bogaćenja ljudima bliskim SNS-u. U tom smislu, balansiranje između EU i Rusije se dešava samo da SNS ne bi trpeo posledice po rejting, a ne da bi se zaštitili interesi Srbije. Mi smo o ovome upozorili sve naše međunarodne kontakte i izneli stav da je za Srbiju važno da usaglasi spoljnu politiku sa EU, ali je važno da se dostignu evropski standardi i po pitanju borbe protiv kriminala, slobode medija i poštovanja zakona. I zato SNS-u ni ne odgovara Srbija u EU i oni su najveća prepreka evrointegracija. Ne mogu oni kojima je osnovna odlika vlasti zloupotreba medija, koji svakodnevno krše zakone kako bi obezbedili korist svojoj ekipi i koji su u direktnoj vezi sa organizovanim kriminalom, odjednom da se promene – jer će izgubiti vlast, a neki i završiti u zatvoru.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT: Daleko od suštinskih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s vladama i nakon promjene vlasti

 

MONITOR: Ministarstvo evropskih poslova opet je saopštilo da očekuje završna mjerila za poglavlje 23, 24 u junu ove godine. Gdje je Crna Gora kada je u pitanju vladavina prava danas i koliko je realno da ispunimo zadatke koji se od nas traže u tom zahtjevnom poglavlju do ljeta da bi dobili završna mjerila?

MINIĆ: Crna Gora i danas, kao i u prethodnom periodu, simulacija demokratije i vladavine prava. Ona značajno zaostaje u zadovoljenju prije svega svojih potreba u oblasti uspostavljanja vladavine prava a onda i u ispunjenju zadataka na putu priključenja Evropskoj uniji. Taj značajan zaostatak dijelom je posljedica svjesne opstrukcije od strane dobitnika tranzicije koji su do 30. avgusta 2020. godine bili na vlasti i koncipirali pravni, obrazovni, kao i ukupni sistem u skladu sa svojim ličnim, grupnim i drugim partikularnim interesima, na štetu opštih, u sistemu rigidne partitokratije transformisane u mafiokratiju.

Ispunjenje zadataka u vezi sa dosadašnjim mjerilima za poglavlja 23 i 24 nije bilo pretjerano zahtjevno. Odnosilo se na ispunjenje nužnih pretpostavki za uspostavljanje osnova za izgradnju i otpočinjanje djelovanja pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.  Međutim, ključni problem je predstavljalo odsustvo političke volje vladajućih struktura da se iskreno posvete tom cilju. Njegovo  ispunjenje je predstavljalo ozbiljnu prijetnju najvišim nosiocima vlasti i njima bliskim strukturama “ostvarenim” u vrijeme i na način koji zahtijevaju ozbiljna preispitivanja u pravičnim postupcima pred samostalnim i nezavisnim organima efikasnog pravosuđa, koncipiranog od kredibilnih i kompetentnih ljudi na svim nivoima.

Dosadašnje  (podsticajne) ocjene našeg napretka od strane međunarodnih partnera, pozitivnije su od iskustva nas praktičara u svakodnevnom suočavanju sa tim sistemom. Vjerujem da će  ubuduće najozbiljniji problem biti ljudski potencijal obrazovan u postojećem obrazovnom sistemu i sa radnim iskustvom i navikama dosadašnjeg pravosuđa.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE IZ ZAGREBA: Postkomunizam se širio sa Zapada na Istok, a sada se proces obrće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zapad se suočava s desničarskim primitivizmom koji je sa zgražanjem prije tridesetak godina gledao u Rusiji, Srbiji, Hrvatskoj, Slovačkoj, na Baltiku…Recentne su metode, dakako, obogaćene iskustvom amerikanskoga populizma

 

MONITOR: U Hrvatskoj se  očekuju  i predsjednički izbori krajem godine. Da li će se Zoran Milanović ponovo kandidovati  SDP-a ?

PUHOVSKI: Milanović će se gotovo sigurno kandidirati za još jedan mandat. I pritom je formula, izgleda, dosta jednostavna – pobjedi li HDZ opet na parlamentarnim izborima, Milanović najvjerojatnije pobjeđuje na predsjedničkima. On je zaposjeo i značajan dio desnoga biračkog spektra, a ljevica ga dobrim dijelom gleda kao svojega. Zeleno-lijeva opcija može kandidirati nekoga od svojih, no bit će to, gotovo sigurno, alibi-kandidat/kinja.

MONITOR: Dugo traje i verbalno izražena netrpeljivost Predsjednika i Premijera Hrvatske.  Postoji li ili ne, manje-više stabilna podrška djelova javnog mnjenja jednom odnosno drugom visokom dužnosniku RH?

PUHOVSKI: Biračko je tijelo u Hrvatskoj već dugo stabilno, katkada se čini čak i petrificirano, svakih nekoliko godina dolazi tek do prelaska manjega dijela neodlučnih na neku novu političku adresu, koja se uskoro najčešće gasi. Milanoviću je sada uspjelo privući dio desnice upravo agresivnošću, pa i prostaklukom. No, pravi je problem u tomu što između dvojice funkcionara, predsjednika i premijera, nema bitnih razlika u političkim pozicijama. Radi se, kako bi to davno („Pozorište u kući“) rekao Đuza Stojiljković: “Al’ da mi se da da sam glavni ja!“

MONITOR: Kada je u Saboru nedavno Ivan Turudić izglasan za državnog tužioca sudija Visokog krivičnog suda, Milanović je tražio sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost. Turudić se zbog bliskosti HDZ-u i afera koje su ga pratile još kao sudiju u zagrebačkom Županijskom sudu, smatra-od strane opozicije i dijela javnosti, pogrešnim izborom. Plenković ga hvali jer je poništio presudu kardinalu Alojziju Stepincu…Da li i u Hrvatskoj postoje „partijske“ sudije i tužioci?

PUHOVSKI: I u Hrvatskoj postoje partijski suci i tužitelji, Turudić se od ostalih razlikuje „samo“ po javnoj brbljavosti i nedostatku opreza, što je oporba zdušno koristila. No, to nije dugoročna tema, jer opozicija i tako već godinama tvrdi da je Državno odvjetništvo pod HDZ-ovom kontrolom (iako hapse uglavnom njihove funkcionar(k)e zbog korupcije, što je i logično, jer imaju decenijama vlast u rukama). S druge strane, tužitelj nije bitna figura ni u jednome pravosudnom modelu, ipak sud odlučuje na kraju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ MARKOVIĆ, MANS: Sveopšte blaćenje koje pogoduje DPS-u

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najdegutantnija je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema nikakvih dokaza. Imamo sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u. U  javnosti se stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama

 

 

MONITOR: Kako komentarišete posljednju sjednicu Odbora za bezbjednost, ono što joj je prethodilo i reakcije poslije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Meni se čini da ministar  Milović na neki način preuzima ingerencije nekih drugih institucija i da se ponajmanje ponaša kao ministar pravde. Iako nam je izuzetno potrebna upravo ta funkcija kada su u pitanju neke ključne reforme,  od vetinga,  preko Zakona o oduzimanju imovine, do Zakona o sprečavanju korupcije i niza drugih zakona koji građani godinama čekaju. Umjesto toga,  Milović se ponaša više kao ministar unutrašnjh poslova ili možda šef Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Rasprava održana na Odboru je do sada nezapamćeno i nezabilježeno kompromitovanje sa svake strane. Zaista sam iznenađena da smo došli u fazu gdje je potpuno zaboravljeno sve ono što je radio prethodni režim zahvaljujući takvim optužbama. I stanje u koje nas je doveo kada su u pitanju sektor bezbjednosti ali i druge oblasti. To je krajnje razočaravajuće i pokazuje da umjesto da pokušavamo da izgradimo institucije, te se institucije sve više kompromituju.

Nadam se da će Vlada naći način i mehanizme da, poučena iskustvima svega onoga što se dešavalo na sjednici Odbora, nikad više ne dozvoli tu vrstu komunikacije između njenih visokih predstavnika.

MONITOR: Premijer se za sada drži po strani.  Kako vidite komentar ministra pravde  da je on Spajićeva politička kičma ?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da Milović najviše šteti  Spajiću i da on trenutno predstavlja veliki teret za izvršnu vlast. Sigurna sam da nikome ne bi bilo ugodno da neko  govori da je njegova kičma, jer to implicira da on kičme nema.  To je velika uvreda za premijera Spajića. Iznenađena sam da se bilo koji ministar usudio da na takav način govori o predsjedniku  vlade u kojoj vrši funkciju.

MONITOR: Kako vidite relaciju Demokrate – PES vezano za bezbjednosni sektor?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Očigledno je da tu postoje ozbiljne nesuglasice za koje mislim da su izuzetno loše i po Vladu i po društvo. Negdje je bilo za očekivati, s obzirom na sličnost u politikama PES-a i Demokrata, da između njih postoji skladnija  saradnja. Međutim, svjedočimo tome da se ti odnosi dodatno komplikuju pogotovo sa ovim prozivanjem od strane gospodina Milovića.

Za društvo bi  bilo važno kada bi se što prije dođe do nekog rešenja i kompromisa i kada je u pitanju slučaj Brđanin i sektor bezbjednosti. Taj  sektor je duboko kriminalizovan od strane prethodnog režima, i mislim da  ove nesuglasice tome samo pogoduju.

MONITOR: U raspravama koje smo imali prilike da slušamo pominju se slučajevi međunarodnih bjegunaca. Čekajući da se utvrdi jesu li optužbe osnovane, čini se jasnim da se  bjegunci koriste za domaću upotrebu?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ:  Umjesto da mijenjamo  sistem i ona diskreciona ovlašćenja koja je prethodna  vlast integrisala u sistem kako bi omogućila trgovinu sa kriminalnim strukturama, mi smo došli u situaciju da se ta rešenja itekako koriste. I veliko je pitanje da li se zloupotrebljavaju,  ili je to urađeno iz nekih konkretnih ličnih interesa.

Kada je u pitanju slučaj Čamgoz, evidentno je da je on optužen za najteža krivična djela i da je zahvaljujuči odluci ministra pravde i dalje u Crnoj Gori. Građani plaćaju ogroman novac da bi ga štitili, umjesto da bude isporučen Turskoj.

Da li je to pitanje neke loše procjene ili loše namjere, to treba da odgovori Specijalno tužilaštvo. Opet kažem, umjesto da se bavimo time šta se dešavalo u prethodnom periodu, da loše prakse i zakone ispravljamo, mi svjedočimo da se sada  multiplikuju afere koje se vezuju za aktuelnu vlast. Ono što je najdegutantnije je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema  dokaza. Imamo jedno sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u.Tako se  u javnosti stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama.

MONTOR: Kad smo već kod DPS, kako vidite izbore novog rukovostva te partije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da niko ne doživljava novo rukovodstvo kao nekoga ko zaista donosi odluke u DPS-u. Do refrome te partije apsolutno nije došlo. Tamo se i dalje nalaze svi oni mračni kadrovi iz prethodnog sistema koji suštinski povlače konce iza scene. Vjerovati da odluke u DPS- u donosi Danijel Živković a ne Milo Đukanović ne može ni najnaivnija osoba na planeti. Mislim da je ta šansa propuštena iz razloga što se vrlo teško može naći snage u toj partiji da se oslobodi tako moćnih i uticajnih kadrova koji su okruživali Đukanovića. Ovo je na neki način najveća neusluga tim  mladim ljudima koji su došli i koje niko ne shvata ozbiljno. Oni  služe kao neka vrsta maske illi pokrića za one koji bi danas trebalo da budu u zatvoru.

MONITOR: Koliko je Crna Gora danas, tri godine nakon pada DPS-a, promijenila  sistem i krenula u drugom smjeru?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Gotovo nimalo, upravo iz razloga što ne postoji sistemski pristup rešavanju ogromnih problema koje je DPS ostavio. Imamo neke napore od strane SDT i hapšenja pojedinih visokih funkcionera, međutim to je i dalje izuzetno malo, znajući sa kakvim obimom kriminalnih aktivnosti smo se suočavali. Moje očekivanje je bilo da će svaka izvršna vlast koja dođe posle DPS –a staviti sve resurse na raspolaganje Specijalnom tužilaštvu da bi se taj sistem što prije očistio. Evo vidimo da  ni tri godine poslije smjene vlasti SDT nema nove prostorne kapacitete, a kamoli da imaju pristup bazama podataka. Tri godine nakon smjene vlasti nemamo gotovo nijedan slučaj koji su nove vlasti objavile, da se odnosi na zloupotrebe prethodnog režima. Naprotiv, na nekom manjem nivou, ali vrlo zabrinjavajućem, imamo preuzimanje tih praksi, pogotovo kada je u pitanju partijsko zapošljavanje i nedostatak odgovornosti za izostanak rezultata. Očekivanja građana u velikoj mjeri su iznevjerena.

Moje očekivanje je bilo da će izvršna vlast, recimo, učiniti sve da utvrdi gdje se nalazi imovina koja je iznesena iz CG tokom  tri decenije vladavine DPS-a. Za to ne vidim da postoje bilo kakvi napori i da  je to bilo kome prioritet. Mislim da je prioritet da se ostane na vlasti,da se funkcije zgrabe i podijele  kako bi se što duže ostalo na vlasti, a ne da se uspostavi pravda. A ona je bitna, ne samo zbog radnji prethodnog režima, nego zbog toga što ako niko iz DPS-a ne bude odgovarao, neće odgovarati ni vlast posle . Mislim da je to i razlog zašto oni i ne pokušavaju da utvrde šta se ranije dešavalo nego iz tih praksi uče i očigledno, bar neke od njih, primjenjuju. Posebno me  strah je da će ako ostanu dugo na funkcijama, početi  da primjenjuju sve više tih praksi. Tako ćemo ući u  začarani krug gdje nema prevelike razlike između jednih i drugih struktura. Zato je strašno važno da insistiramo da postoji ogovornost DPS-a, da oni koji su uzeli ogroman novac zloupotrebama funkcija iz ove države taj novac vrate i završe u zatvoru, a ne da to postane normalizovano, pa da svako ko dođe na vlast može na taj način da se ponaša.

MONITOR: Tri godine kasnije, neobjašnjivom imovinom se gotovo ne bave institucije,već MANS. Objavili ste nedavno podatke vezano za slučaj Golubović, nakon čega je SDT formirao predmet.

MRKOVIĆ ĆALOVIČ: ASK je ona ista koja je bila u vrijeme prethodnog režima, čak je u pitanju i isti kadar koji je tu imenovan zahvaljujući očito i  preporukama Vesne Medenice. Skupština nije uradila ništa što je mogla da uradi i za šta je imala mehanizme da u prethodne tri godine promijeni takvo stanje. Sve dok na čelu bude kadar DPS-a sigurno nećemo imati ozbiljnijih rezultata. Ali je pitanje, zbog svega što sam ranije navela, da li će kadrovi nove vlasti postupati drugačije. Posebno brine to što nakon tri godine, od  našeg objavljivanja  slučaja gdje je u pitanju neko ko je u javnosti vrlo poznat, nismo imali maltene nikakvu reakciju od strane državnih organa. Ranije, dok su bili opozciija,  kada bi objavili takve informacije, oni bi danima komentarisali i pozivali institucije da djeluju. Sada je ta reakcija potpuno izostala. Dodatno, ukazujem da dva sina gospodina Golubovića i dalje rade u institucijama sistema. Na njih se vodi značajan dio te imovine. Jedan radi u Ministarstvu unutrašnjih poslova, drugi u Ministarstvu odbrane.  Makar u tom smislu bi institucije trebalo da krenu da djeluju i da vide odakle ta imovina i da li oni treba i dalje da ostanu na tim radnim mjestima, u tako osjetljivim institucijama sistema.

MONTOR: Koliko je onda realna najava da bismo do ljeta mogli ispuniti prelazna mjerla za poglavlje 23, 24?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: U posljednje vrijeme se pokazalo da je proces evropskih integracija mnogo više politički nego što je zasnovan na stvarnim postignućima. Postoji veliki interes u EU da se što prije ubrza proces proširenja zbog rata u Ukrajini. U tom smislu je možda i realno da nam Brisel progleda kroz prste i neke formalne korake prihvati kao suštinske. Ako bi smo govorili o suštinskim reformama apolutno nije realno. Nijesmo napravili ništa ozbiljnije u prethodne tri godine, a kamoli da to završimo za par mjeseci.

MONITOR: Kako vidite 100 dana Spajićeve vlade?

MARKOVIĆ ĆALOVIĆ:  Kada je  u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, oblast koju MANS prati, tu nemamo puno napretka ako ne računamo trule kompromise oko imenovanja u pravosuđu. Za koje vjerujem da će nam se debelo osvetiti jer nismo,  po mom mišljenju,  došli do osoba, koje će imati dovoljno hrabrosti da se suprotstave organizovanom kriminalu i korupciji na najvišim nivoima.

Nemamo nijedan novi predlog zakona, iako smo imali mnoge predloge koji su dolazili iz ovih struktura dok su bili opozicija. Osim Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je kao predlog usvojen krajem prošle godine. Taj zakon bi tek trebala da razmatra Skupština. Ukoliko on bude usvojen u onoj formi u kojoj ga je Vlada preložila, to će biti ogroman napredak i daće dodatne alate i civilnom društvu i medijima da vrše jaču kontrolu vlasti i otkrivaju slučajeve korupcije i raznih zloupotreba. To je pozitivan signal  izvršne vlasti, da je spremna da predloži zakon koji će nju izložiti mnogo većoj javnoj kontroli.

Vidjećemo da li će on u toj formi biti usvojen u parlamentu ili će ga prekrajati amandmanima.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo