Povežite se sa nama

Izdvojeno

KRIZA LOKALNE VLASTI U ANDRIJEVICI: Političari u svađi, grad u bijedi

Objavljeno prije

na

Da u lokalnom parlemetnu u Andrijevici nešto ne funkcioniše kako treba postalo je evidentno još prije više mjeseci, od kada su počela da se otkazuju zasijedanja SO zbog nedostatka kvoruma

 

Lokalna vlast u Andrijevici, koju od avgusta 2020. godine, čine  Socijalistička narodna partija (SNP), Nova srpska demokratija (NSD) i Demokrate, ozbiljno se zaljuljala zbog sukoba između predsjednika i potpredsjednika Opštine Željka Ćulafića  i Veselina Raketića.

Trvenja oko toga da li je na čelu Opštine poslije dvije godine trebalo da dođe do rotacije, odnosno da Ćulafić (SNP) i Raketić (NSD) zamijene mjesta, dovela je do toga da je Ćulafić zatražio smjenu potpredsjednika Opštine. On je Raketića optužio za nezakonito ponašanje i nepoštovanje odluka predsjednika, dok Raketić, s druge strane, odgovara kontraoptužbama na račun Ćulafića i lokalnog SNP-a.

Raketić je Monitoru kazao da on ima povjerenje Opštinskog odbora NSD-a, na čijem je čelu, i da koalicioni partneri ne mogu kadrovati u njihovoj partiji. ,,Andrijevački  NSD je zaključio da naš kaolicioni partner ne može tražiti smjene i kadrovati u našoj partiji. Mi smo raskinuli koalicioni sporazum i u parlamentu ćemo nastaviti samostalno da djelujemo, ali nećemo dozvoliti pravljenje neprirodnih koalicija. Očigledno je da će SNP za moju smjenu glasati sa DPS-om, i time idu njima u zagrljaj”, kazao je Raketić, uz napomenu da će NSD u Andrijevici sve buduće odluke donositi u dogovoru sa centralom i predsjednikom stranke Andrijom Mandićem.

Ćulafić, međutim, tvrdi da ,,nema šanse da SNP u Andrijevici ide u koaliciju sa DPS-om”, i poziva se na sporazum za koji tvrdi da ga je Raketić potpisao, a prema kojem mjesto predsjednika Opštine pripada SNP-u sve četiri godine mandata.

,,Ja sam DPS iskusio na svojoj koži i kao član SNP-a i kao privrednik, i nema strahovanja od toga da se navodno sprema koalicija između nas i DPS-a. Raketić se bahatio, i to je jedina istina”, rekao je Ćulafić za Monitor. Zbog toga, kaže, od svojih koalicionih partnera iz NSD-a traže ,,samo da kandiduju drugog funkcionera za mjesto potpredsjednika Opštine”.

I Opštinski odbor SNP-a Andrijevica, čiji je Ćulafić bio nosilac liste, saopštio je da između klubova SNP-a i NSD-a u tom gradu nema nesporazuma i mimoilaženja u ostvarivanju zacrtanih programskih ciljeva i da se saradnja odvija na zadovoljavajućem nivou, a da je do trenutne političke krize došlo zbog nepoštovanja koalicionog sporazuma. ,,Sporenje između dvije vodeće ličnosti lokalne samouprave izazvano je isključivo njihovim neslaganjem u načinu rukovođenja i zakonitim upravljanjem lokalnom samoupravom u skladu sa zaključenim Sporazumom o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u opštini Andrijevica, zaključenim 11. 09. 2020. godine”, kažu oni. Te tumače da se baš tim sporazumom svi potpisnici obavezuju da će obezbijediti prisustvo svih odbornika njihovih odborničkih klubova, kako bi Skupština imala kvorum za rad i odlučivanje.

,,Neodgovornim ponašanjem odbornika Bogdana Mijovića sa liste Mir je naša nacija dovedeno  je u pitanje funkcionisanje lokalne Skupštine. Apelujemo na partijske organe Demokrata da preduzmu aktivnosti u cilju prevazilaženja problema sa odbornikom Mijovićem  i obezbijede jedinstveno glasanje Koalicije u skladu sa pomenutim sporazumom”, kažu u OO SNP-a.

Na lokalnim izborima u Andrijevici, koji su održani kada i državni, u avgustu 2020. godine, DPS je otišla u opoziciju poslije devet godina. Vladajuća koalicija SNP, NSD i Demokrate ima u parlamentu šesnaest odborničkih mjesta, samo jedno više od DPS-a i SD-a.

Da u lokalnom parlemetnu u Andrijevici nešto ne funkcioniše kako treba postalo je evidentno još prije više mjeseci, od kada su počela da se otkazuju zasijedanja SO zbog nedostatka kvoruma. Čim bi iz klupa vladajuće koalicije neko izostao sa sjednice, odbornici DPS-a su se odmah povlačili, čime je parlament ostajao bez kvoruma za rad.

Dugogodišnji predsjednik Opštine Andrijevica Srđan Mašović (DPS) Monitoru je rekao da ta partija nema nikakve veze sa trvenjima unutar aktuelne većine. „Nema nikavog smisla priča da se mi spremamo za nekavu novu koaliciju. Nikakvih nagovještaja u tom pravcu nema“, kaže Mašović.

Poznavalac lokalnih političkih prilika u Andrijevici kaže da su trvenja između Ćulafića i Raketića počela zato što se njih dvojica pozivaju na različite sporazume. „Postojao je jedan predizborni sporazum između SNP-a i NSD-a, da u slučaju njihove samostalne i apsolutne pobjede, dijele predsjedničko mjesto. Oni tu pobjedu, međutim, nijesu izvojevali sami, već sa Demokratama. Poslije toga je napravljen novi postizborni sporazum u kojem je mjesto predsjednika Opštine pripalo SNP-u a potpredsjedničko NSD-a“, objašnjava taj Andijevčanin.

Naš sagovornik navodi da su Demokrate, prema tom sporazumu, dobile mjesto predsjednika Skupštine opštine. Ali, jedan njihov odbornik već nekoliko puta izostaje sa sjednica, što se desilo i prilikom posljednjeg pokušaja zasijedanja lokalnog parlamenta, krajem novembra, pa uspostavljena većina ostaje bez kvoruma i mogućnosti da donosi odluke.

Sjednica na kojoj bi trebalo da se raspravlja o smjeni Raketića trebalo bi da bude održana kada ovaj broj Monitora bude na kioscima, ali da li će se to stvarno i dogoditi, niko ne zna. Raketić je, sa druge strane, krenuo u kontraofanzivu, predstavlajući lični sukob sa Ćulafićem kao napad SNP-a na NSD.

Andrijevicom kruži i letak u kojem se „svi Srbi“ pozivaju na proteste protiv namjere da se „prekraja izborna volja“, odnosno, da se spriječi glasanje u lokalnom parlamentu kome je predsjednik Opštine iz SNP-a predložio smjenu  potpredsjednika iz redova NSD-a.

Naš sagovornik kaže da je DPS u Andijevici „mrtav“, ali da iz prikrajka potencijalne pristalice Pokreta Evropa sad pažljivo posmatraju šta će biti i navijaju za raspad lokalnih vlasti i vanredne izbore, na kojima bi mogli pokazati svoju snagu i u ovom gradu.

Nije jasno mogu li se trvenja na lokalnom nivou u Andrijevici riješiti dogovorom u partijskim centralama u Podgorici. Tako bi se spriječila potpuna blokada Skupštine opštine koja vodi neusvajanju budžeta i uvođenju prinudne uprave. Kada je srušen DPS, obećanja nije manjkalo. Da je nešto od toga  učinjeno, ne vidi se. A dok se lokalni političari svađaju oko fotelja, Andrijevica  tone u sve dublje siromaštvo.

                           Tufik SOFTIĆ

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo