Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BORBA PROTIV SIROMAŠTVA: Siti gladne ne broje

Objavljeno prije

na

“Jednostavno neko nema sreće, a to sam ja. Dijete mi je pokupilo neki virus u vrtiću, ne može da ide dok ne ozdravi, a ja do tada ne mogu privatno raditi ništa. Ovaj mjesec mi je baš kritičan”.

,,Živim, bolje reći gladujem, jer moje mjesečno primanje je neizvjesno – koliko uspijem da zaradim čisteći stanove. Nemam socijalnu pomoć jer su me informisali u Centru za socijalni rad da pravo nemam, jer mi je dijete rođeno u Srbiji gdje sam živjela sa mužem, iako sam ja Crnogorka. Ono je stranac – pojasniše. Dobila sam jednokratnu pomoć od njih u iznosu od 40 eura i ništa drugo… Mom djetetu sve nedostaje, hrana prvenstveno, garderoba za zimu, obuća. Potreban nam je i novac da platimo zaostale račune za struju. Ukoliko nekome treba čišćenje stana- poslovnog prostora , molim Vas da mi se javi”.

Ovo su samo dva primjera svakodnevne muke i neizvjesne borbe za puko preživljavanje koji se mogu pročitati na Facebook stranici Humanitarne fondacije Banka hrane.

Uskoro će 17 oktobar, Međunarodni dan borbe protiv siromaštva. Garantovano će tom prigodom neka od važnih državnih glava izdeklamovati kako su među važnim ciljevima na našem svijetlom evropskom putu bolji standard i smanjenje siromaštva.

O tome koliko se Crna Gora ozbiljno bori protiv siromaštva savršeno govori podatak da se godinama ne zna koliko u državi ima siromašnih. Kao da krenete u boj, a ne znate koliko ima protivničkih vojnika i jesu li naoružani lukom i strijelom ili tenkovima.

,,Okončati siromaštvo svuda i u svim oblicima je prvi cilj održivog razvoja, istaknut u okviru globalne agende za održivi razvoj UN do 2030. godine. Tri godine nakon usvajanja tih ciljeva, Vlada Crne Gore nije usvojila nacionalne ciljeve održivog razvoja, niti potciljeve vezane za smanjenje siromaštva. Da bi država reagovala i obuzdala rastuće siromaštvo mora najprije imati podatke. Crna Gora nema zvaničnih podataka o siromaštvu od 2013. godine”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane.

Ne zna se, objašnjava ona, ni koliko je apsolutno siromašnih koji nemaju ni dva eura za hranu po osobi, što je Monstatov minimum za preživljavanje. ,,Ako je četvoročlanoj porodici potrebno 628,2 eura da preživi mjesec – koliko porodica svakog mjeseca ima ovaj iznos.Kod nas polovina zaposlenih prima oko 250 eura za mjesec.U Crnoj Gori porodicu čini 3,8 članova, a zaposlenih je, u prosjeku, 1,2 po familiji. Imamo oko 52 000 ljudi na evidenciji nezaposlenih, trećina su visokoškolci. Oko 68 hiljada penzionera ima penziju manju od 250 eura”, kaže Marina Medojević.

Ranije se termin ,,siromaštvo” primjenjivao u značenju ,,nedovoljnosti prihoda za nabavku minimalne korpe roba i usluga”. Danas se uzima da je siromaštvo stanje kada nedostaju osnovne mogućnosti za dostojanstven život. U civilizovanom svijetu smatra se bitnim kako se siromaštvo mjeri jer to određuje ili otežava pokušaje utvrđivanja odgovarajuće politike pomoći siromašnima. Tjah je to za naše vlasti.

U zemljama Evropske unije uglavnom se smatra da su pod rizikom od siromaštva oni koji zarađuju manje od 60 posto od nacionalnog prosjeka. To bi kod nas iznosilo 300 eura.

Prema tom kriterijumu, kako piše Dojče vele, u Nemačkoj je statistički svaki peti građanin pogođen siromaštvom. U jednoj od prilika kad je o siromaštvu govorio, lani, povodom Dana borbe protiv siromaštva, ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić kazao je da 8,6 odsto građana u CG živi ispod linije siromaštva. ,,Jesmo li zadovoljni? Nijesmo, jer bukvalno svaki 12 stanovnik živi u siromaštvu. Međutim, u Crnoj Gori ne možemo govoriti o ekstremnom siromaštvu, kako je to zapisano u Milenijumskoj deklaraciji, gdje je kao reper uzeta zarada od dolara dnevno. Srećom imamo značajno bolje rezultate od tih”, kazao je ministar nadležni.

U Njemačkoj je, dakle siromašan svaki peti, kod nas, svaki dvanaesti građanin. Ostaje pomalo nejasno zašto ljudi iz Njemačke ne dolaze u Crnu Goru na privremeni rad, ali – svijet je ovaj prepun čudesa.

Prema posljednjoj objavljenoj procjeni EUROSTAT-a, bruto domaći proizvod po stanovniku prema standardu kupovne moći u Crnoj Gori u 2017. godini iznosio je 46 odsto prosjeka EU28.

Svjetska banka i UN smatraju da je ekstremno siromašna osoba koja živi sa manje od 1,25 dolara dnevno. Ne dolar, kako kaže ministar, ali nije važno. EU je 2005. godine uvela kompleksan socijalni indikator koji uzima u obzir kako nedostatak materijalnih sredstava tako i nizak nivo učešća u radno-socijalnom životu. Po ovim kriterijumima ugroženi su, na primjer, ljudi koji rade manje od 20 procenata raspoloživog vremena, koji ne mogu na vrijeme da plate mjesečne račune ili koji ne mogu najmanje jednom u dva dana da imaju normalan obrok.

,,Crnogorsko društvo je nezaustavljivo krenulo smjerom polarizacije između materijalno veoma imućnih i materijalno siromašnih. Tanka sredina, tzv. srednja klasa, je u stalnom strahu od siromaštva. Banka hrane Crne Gore uočava stalni porast materijalno ugoženih kojima treba pomoć. Do skoro su to bili dugogodišni nezaposleni, višečlane porodice, porodice koje imaju članove sa invaliditetom, jednoroditeljske porodice, penzioneri sa najnižim prihodima, raseljene osobe. Sada uočavamo veliki broj onih koji imaju neki vid posla – stalno ili privremeno, osigurani ili rade ‘na crno’ – ali ne uspijevaju da zadovolje osnovne porodične potrebe kao što su hrana, kirija, računi, troškovi školovanja djece… Rekorderi smo po broju ‘djece’ starosti preko 30 godina koja žive s roditeljima, a hvalimo se statistikom da samo osam odsto ljudi, po popisu iz 2011. plaća kiriju. To su činjenice koje nikoga ne interesuju, na žalost”, kaže Marina Medojević.

U Banci hrane objašnjavaju da, kada se pojave neočekivani materijalni troškovi, ljudi jedva uspijevaju da sastave kraj s krajem. Za mnoge porodice ozbiljan je udarac na budžet ako crkne frižider.

Frižideri, ipak, ne crkavaju svake godine, ali redovno – dolazi zima. U studiji ,,Energetsko siromaštvo u Jugoistočnoj Evropi: Preživljavanje hladnoće” piše, pored ostalog da je odavno priznato da konstantno povećanje troškova energije dovodi do toga da mnoge porodice postaju energetski siromašne. ,,Ugrožene porodice su prisiljene da biraju između hrane i osnovnih energetskih usluga. Kao rezultat toga često pribjegavaju životu u neadekvatnim uslovima i prebacuju se na alternativna goriva. Najčešće prebacivanje se odnosi na bio masu – ogrjevno drvo – koje, iako je pogodnije u pogledu emisija ugljenika i cijene, počinje da predstavlja ozbiljnu prijetnju šumama u regionu zbog loših mehanizama kontrole, ilegalne sječe i prodaje ogrjevnog drveta”.

Golim okom se da vidjeti kako broj dimnjaka u Podgorici raste, samo nema ko da ih izbroji.

Negdje 2008. dok se još pravila da se bakće sa Milenijumskom deklaracijom, vlada je kao zadatak objavila da će do 2015. smanjiti nezaposlenost na devet odsto. Stopa nezaposlenosti na kraju juna ove godine bila je 18,42 odsto, dok je u junu prošle godine iznosila 20,16 odsto. Uveliko se govori da je ,,pad” nezaposlenosti posljedica kreativnog pristupa Zavoda za zapošljavanje, odnosno propisivanja strožih uslova da se na listi nezaposlenih ostane.

,,Veoma je važno usmjeriti napore na izradu nacionalne strategija za borbu protiv siromaštva kako bi se smanjilo, naročito apsolutno siromaštvo. Već nekoliko godina pokušavamo da podsjetimo da je ona zaboravljena u nekoj fioci. Cilj strategije za borbu protiv siromaštva i isključenosti, mora biti ne samo ublažavanje i smanjenje, nego i prevencija socijalnih problema. Ključni razlog za rizik od siromaštva kod nas su nezaposlenost i nedovoljni prihodi. Očigledno, nemamo volju, a kamoli plan kojim bismo pokušali umanjiti broj onih koji žive u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti. Najmanja cijena rada od 193 eura je najmanja u regionu i neopravdano niska”, kažu u Banci hrane.

Prema njihovoj ocjeni, važni instrumenti politike za smanjivanje siromaštva su porodiljske nadoknade i dječji dodaci. ,,Neobjašnivo su niski iznosi ovih davanja, ne obezbjeđuju ni minimum potreba porodilja i djece. Takođe smatramo da bi djeca iz socijalno ugroženih porodica morala imati besplatnu užinu u školi i prevoz, besplatne knjige do sticanja prvog zvanja, kao mjere za sprečavanje pojave cikličnog siromaštva. Koliko godina je prošlo – a da mi nismo učinili baš ništa – otkad je Međunarodni komitet za ekonomiju UN konstatovao da su socijalna davanja nemoguće niska i da se moraju povećavati?”

Banka hrane Crne Gore, osnovana je u martu 2010. Do sada su

obezbjedili pomoć u hrani i higijenskim sredstvima za 18.020 porodica sa oko 76 100 članova. Organizovali su i realiziovali

1.303 humanitarne akcije u kojima je učestvovalo 3.840 volontera.

Upozoravaju, međutim, da je neralno očekivati da dobročinstvo i humanitarne organizacije mogu obuzdati siromaštvo. ,,To može samo država sistemskom, sveobuhvatnom i organizovanom aktivnošću”.

“Tokom humanitarnih akcija, uočljivo je da više pomažu ljudi koji i sami žive teško, nego oni imućniji. Oni koji žive znatno bolje, slabo su zainteresovani za probleme onih koji žive gore od njih. Apsurdno, ali je na žalost istina. Kod nas nema biznismena ili kompanija koje su napravile fond za školovanje siromašne djece ili liječenje bolesnih, što bi bilo za očekivati od uspješnih patriota”, kaže Marina Medojević.

Još u ovoj zemlji postoje ljudi koji sagnu glavu dok prolaze pored nekoga ko kopa po kontejneru. Od stida i da čovjeka ne postide pogledom. Premalo ih je da promijene vladu, skupa sa njenom socijalnom politikom.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo