Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ BRANKA VUJOVIĆA: Guru crnogorske privatizacione pohare

Objavljeno prije

na

Da se u penziju ne ide i po sili zakona vjerovatno se nijedan crnogorski državni funkcioner ne bi do sudnjeg dana dobrovoljno rastao sa svojom višestruko privelogovanom pozicijom. Sudeći po bogatoj radnoj karijeri, začinjenoj brojnim aferama, i Branko Vujović bi istrajao na tome. Ali, godine ne biraju. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore je prije nekoliko dana predložio da se Vujović razriješi funkcije predsjednika Savjeta Agencije za nadzor osiguranja zbog odlaska u pneziju.

Vujović se vinuo u sazvježđe visokih crnogorskih državnih funkcionera sa Cetinja. Bio je direktor Oboda, giganta koji je davno zatvorio pogone. Cetinjani mu nikad nisu zaboravili što je u crno zavio Cetinje kao direktor Oboda. I danas pominju da je prije nego je 1997. postao ministar trgovine vodio projekat izgradnje fabrike rešetaka u Plavu. Nezgodna asocijacija, pa iako se radi o specifičnom cetinjskom humoru.

Zvjezdane uspjehe postigao je u firmi, pri čijem se izgovoru mora bar jednom udahnuti vazduh – Agenciji za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja. A više bi joj pristajalo – Agencija za rasprodaju državne imovine. Kao njen višegodišnji direktor Vujović je upravo u disciplini rasprodaja državne imovine postigao olimpijske rezultate.

Većina njegovih privatizacionih poslova bili su neuspješni i praćeni sumnjama da su bili nezakoniti i korupcionaški. Počev od Jugopetrola i nikšićke Željezare, pa sve do tendera za valorizaciju Buljarice, gotovo da nije bilo posla u koji je Vujović bio uključen a da on nije bio praćen kontroverzama. Dokazao je da mu je cilj da pri(h)vatizuje sve što stigne. Željezaru je tri puta što prodao što izdao pod zakup. Svaki put neuspješno.

Naravno, redovno je ignorisao optužbe da je privatizacijom pojedinih firmi državi Crnoj Gori i njenim građanima nanio ogromne štete. Protiv njega je tužilaštvo svojevreme podnijelo optužnicu zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj prilikom privatizacije Jugopetrola zato što je angažovao za savjetnika osobu kojoj je Vlada za to platila tričava tri miliona eura. Grupa za promjene optužila je Vujovića da je prodajom Jugopetrola grčkom Helenik petroleumu Crna Gora izgubila milione eura. ,,Može se slobodno reći da se radi o ekonomskom zločinu”, tvrdio je tadašnji izvršni direktor Grupe za promjene Nebojša Medojević.

Vujović je uzvratio: „Prodaja Jugopetrola je odlično realizovan posao za Crnu Goru”. Tada je taj mašinski inženjer zadivio svjetske ekonomske eksperte i lingviste inovacijom: ,,Proces privatizacije je živa stvar…”.

Prije osam godina, otvarajući u Budvi regionalnu konferenciju Održivost energetskog menadžmenta u javnim zgradama – od politike do lokalne akcije opet je zadivio javnost: „Uvođenje pojmova ‘energetska efikasnost’, ‘obnovljivi izvori energije’, ‘čiste tehnologije’ u svakodnevni rječnik građana Crne Gore predstavlja naš glavni cilj”.

Vujović se prije osam godina proslavio kao ministar ekonomije kada je udario na rukovodstvo Sindikata Željezare:,,Rukovodstvo Sindikata je nedavnim ekscesom nanijelo ogromnu štetu zaposlenima u Željezari i veliku sramotu Crnoj Gori”.

Ražestio se zato što sindikalci na tadašnjim protestima nisu klicali, aplaudirali i veličali lik Vujovćevom šefu Milu Đukanoviću. A pogotovo zbog najave Sindikata da će tražiti njegovu ostavku: ,,Neprimjereno je to što oni sebi daju za pravo da uslovljavaju ostavke ministara i Vlade”.

Skromno se pohvalio:,,Odgovorno se odnosim prema svom poslu koji je, htio ne htio, veoma transparentan”.

Vujović je, kao ministar ekonomije, poslovnom tajnom proglasio ugovore o privatizaciji KAP-a, Željezare, Telekoma i Jugopetrola, jer bi se njihovim objelodanjivanjem ,,značajno ugrozili komericijalni i drugi ekonomski, privatni i javni interesi”. Nešto kasnije javno je saopštio podatke iz tih ugovora, pa ga je MANS pitao da li je time ,,počinio krivično djelo odavanja poslovne tajne”.

MANS je uzalud optuživao Vujovića da Agencija za prestrukturiranje čini sve da sakrije podatke o privatizaciji, posebno one koji bi mogli ukazati na korupciju i zloupotrebu službenog položaja.

I manjinski akcionari Elektroprivrede Crne Gore svojevremeno su napadali Vujovića zbog štetnih ugovora o cijeni električne energije sa Željezarom i KAP-om.

Ništa od toga nije ga pokolebalo da nastavi sa rasprodajom državne imovine.

Direktor Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma Predrag Mitrović izjavio je početkom 2012. godine da je na zahtjev tužilaštva pokrenuta istraga u vezi sa ,,aferom Telekom”. Američka Komisija za hartije od vrijednosti je utvrdila da je tokom privatizacije Telekoma Crne Gore 2005. bilo korupcije vrijedne 7,35 miliona eura preko fiktivnih ugovora za konsultantske usluge. Predsjednik Tenderske komisije bio je Vujović.

Krajem prošle godine mediji su javili da je Vujović, dugogodišnji državni funkcioner i akter brojnih privatizacionih poslova, za kratko vrijeme uspio da ostvari san svakog roditelja, za šta većini u Crnoj Gori treba cijeli životni vijek – njegovi sinovi su dobili posao u državnoj upravi, kupili stanove i luksuzne automobile. I on je značajno uvećao svoju imovinu. Za svega nekoliko godina njegova porodica je na kupovinu novih nekretnina i vozila potrošila oko 250.000 eura. MANS je utvrdio da se porijeklo te imovine ne može objasniti Vujovićevim zvaničnim prihodima. Vujović je tvrdio da je novac za to obezbijedio od ušteđevine, poklona i pozajmice.

MANS je saopštio da je Vujović kao predsjednik Tenderske komisije prije tri godine nesavjesno vršio službenu dužnost nadzora i zloupotrijebio službeni položaj u korist Konzorcijuma kompanija CPR-Impex i A.T.L. – Atlantic Technologies Ltd za kupovinu 100 odsto udjela Vlade Crne Gore u vezi sa postupkom prodaje državnog preduzeća Montenegro Defence Industry.

I još jedan noviji Vujovićev privatizacioni podvig. Skupština opštine Bar je u martu prošle godine jednoglasno usvojila zaključak da “smatra da je cjelishodno” da se zaustavi postupak prodaje 30 posto akcija Luke Bar iz državnog paketa, dok se ne završe infrastrukturni projekti u funkciji poslovanja Luke – rekonstrukcija željeznice i izgradnja auto-puta, te do donošenja Plana razvoja Crne Gore, i Strateškog plana razvoja Bara. Vujović je na to, kao predsjednik Tenderske komisije Savjeta za privatizaciju, reagovao ovako: ,,Zaključak Skupštine opštine Bar, kojim se od Vlade i Savjeta za privatizaciju traži obustava prodaje manjinskog paketa državnih akcija Luke Bar do završetka izgradnje autoputa i obnove pruge Bar-Beograd, nije obavezujući za Vladu”. Draginja Vuksanović, članica Predsjedništva i poslanica Socijaldemokratske partije, na to je uzvratila: ,,Ne očekujemo od Vladinih ‘eksperata’ i gurua crnogorske privatizacione pohare Branka Vujovića da odustanu”.

Kada je tužilaštvo optužilo Vujovića u vezi privatizacije Jugopetrola opozicija je tvrdila da je tužilaštvo trebalo da ga uhapsi i onemogući mu dalje obavljanje te funkcije. I to je otišlo u vjetar. Sud ga je oslobodio. Vujović se evo uskoro oslobađa tegobnih privatizacionih poslova.

Kule u oblacima

Poetkom 2003. godine Branko Vujović, tadašnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, lansirao je senzacionalnu vijest: američka kompanija Lajf fondejšen vorldvajd kupuje Adu Bojanu i investrira čak 512 miliona eura! Koliki je to bio kapital dovoljno je reći da je godišnji budžet Crne Gore tada iznosio 431 milion eura.

Iza kompanije LFW, kako se nezvanično tvrdilo, stajao je bivši Klintonov zamjenik i Bušov protivkandidat na predsjedničkim izborima Al Gor. Upućeni su tvrdili, kako je o tim bajkama pisao Monitor, da se Vujović nadao da će mu na noge doći Al Gor da prospe tričavih pet stotina i kusur miliona eura.

Dvije godine ranije, prema zvaničnim najavama crnogorskih vlasti, jedna slovačka kompanija potpisala je predugovor o izgradnji luksuznog hotelskog kompleksa na ulcinjskoj Velikoj plaži.

,,Najvažnije je svakako to što je kupac spreman da u svakom momentu potpiše ugovor i počne investiciju”, uvjeravao je tranzicioni strateg Branko Vujović.

Bila je to još jedna kula u oblacima koju je gradio Vujović kao dokazani DPS trgovac.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo