Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NJEGOŠ I PRIKLJUČENIJA: Mutne vode

Objavljeno prije

na

Opsadno stanje vlada u Crnoj Gori – Bošnjaci hoće da ukinu Njegoša. Nema ko se nije izjasnio. Priča i dalje pršti, ali ishod se da nazrijeti: kao na bini – kad se pogase svjetla, rasprše dimne zavjese i popadaju konfete – ostaće mrak.

Ova runda obračuna oko istorije, tradicije, književnosti, mitova, zločina, poezije i ostaloga počela je naslovima u medijima ,,Bošnjačka dijaspora traži zabranu Njegoša i Kiša u školama” ili ,,Bošnjaci traže da se zabrane Njegoš i Kiš”.

,,Više bošnjačkih organizacija iz dijaspore zatražilo je od regionalnih, a posebno crnogorskih vlasti da zabrane i iz obavezne lektire uklone ‘Gorski vijenac’ Petra II Petrovića Njegoša i ‘Peščanik’ Danila Kiša, ocjenjujući da se radi o ‘nacionalističkim djelima prema islamu i muslimanima'”, glasila je jedna verzija.

Druga je bila znatno nakićenija: “Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU), Bošnjačko nacionalono vijeće savjet u Crnoj Gori, Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji, Bošnjačka kulturna zajednica i grupa drugih bošnjačkih organizacija uputili su apel ministarstvima prosvjete i kulture Crne Gore da pokrenu postupke zabrane i uklanjanja iz svojih školskih programa….”. Niko nije pomenuo da je tekst izvorno objavljen na internet stranici bošnjaci.net.

Tu sad ide kvaka. Apel potpisuju: Pravda – BiH, KSPD Sandžak u Sloveniji, Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike i Institut za istraživanje genocida Kanada

U tekstu piše da je ,,apel na znanje upućen i i bošnjačkim institucijama”: Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU), KZB Preporod, Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Bošnjačko nacionalno vijeće u CG i Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji, Matica bošnjačka, Bošnjačka kulturna zajednica (BKZ)…

U onome što je prenijela većina medija u Crnoj Gori nekako su se potpisnici apela pomiješali sa onima kojima je apel ,,dat na znanje”. Suviše je trapavo da bi bilo slučajno. Više liči na udbaški rukopis. Čije udbe – ‘tice mu ga znale.

Vlada Crne Gore pozvana je da poništi odluku o ,,tzv. Njegoševoj nagradi”. Rok da se postupi po apelu je sto dana.

Nigdje u apelu nije napisano ni jedno ime. Poznavaoci prilika u crnogorskoj dijaspori uglavnom nijesu čuli gotovo ni za jednu od organizacija – potpisnica apela.

Stiglo je i nekoliko demantija. Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori nazvalo je apel ,,misterioznim”. Ocijenili su da je objavljeni članak ,,senzacionalistička podmetačina kojom se pokušava raspiriti sumnjičenje, isprovocirati nacionalna i vjerska netrpeljivost u Crnoj Gori”.

Kulturno i Sportsko društvo Sandžak iz Slovenije, uputilo je demant u kojem piše da odbijaju bilo kakvu umiješanost ,,vezano za neku peticiju protiv Njegoša i Kiša”. ,,Očigledno je da je neko zloupotrijebijo naše udruženje za svoje ciljeve s ciljem sijanja mržnje i netrpeljivosti”, piše u saopštenju koje, ovoga puta, ima potpis predsjednika Mirsada Adrovića.

Naravno da demanti nije zaslužio naslovnu stranu. Većina medija ga nije ni objavila.

Zahtjev za izbacivanje Njegoša i Kiša iz učionica bio je regionalna vijest. BZK Preporod iz Sarajeva, na primjer, oglasio se saopštenjem u kojem upućuje pripadnike bošnjačkog naroda koji se u dijaspori organiziraju putem raznovrsnih udruženja ,,da se koncentriraju na afirmiranje vlastite kulture i identiteta”, a ne da se bave pokretanjem posve nepotrebnog „lova na književne vještice, koji je počesto i naučno neutemeljen, ali i neukusan”. Takav stav izazvao je gnijevne reakcije na sajtu bošnjaci.net. Ta se polemika tamo nastavlja, ali crnogorskoj javnosti više nije interesantna.

Nijedna pametna glava dosad se nije usudila da prognozira – čemu sve ovo. Opsadno stanje proizvodi se već mjesecima, pljušti ,,agresivno svetosavlje”, ,,napada” se i “spašava” Njegoš, okamenjuje se crkva na Rumiji, plamte uspomene na Podgoričku skupštinu. O bilbordima i oslobodilačkoj srpskoj vojsci da ne pričamo. Za, recimo, prodaju Aerodroma – mnogo je. Za utjerivanje crnogorstva – previše je raštrkano.

U nekom trenutku moglo je da liči na disciplinovanje koalicionih partnera. Nakon ,,apela” Vlada je reagovala nesvakidašnjom brzinom. Iz Ministarstva prosvjete odbiacili su ideju o izbacivanju Njegoša iz škola, iz Ministarstva kulture zahtjev da se ukine Njegoševa nagrada.

Nije tu stalo. Na pitanje šta misle o izbacivanju Njegoša, iz Bošnjačke stranke su odgovorili da je zahtjev legitiman i dodali da je ,,visoko na agendi Bošnjačke stranke” i zahtjev da se na zastavu Crne Gore, pored krsta, stavi polumjesec.

Opet se oglasila i Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija. Saopštili su da postojeći crnogorski državni simboli ugrožavaju i vrijeđaju nacionalna i vjerska osjećanja bošnjačkog naroda. Predlažu da simboli treba da budu u vedroj svjetloplavoj boji, ili pak modroj boji mora i rijeka, koja će se razlivati na platnu sa konturama državnih granica da ne ,,liče na kuhinjski stolnjak”. Kad pokušate da na internetu pronađete i Bošnjačko-američku nacionalnu asocijaciju – svaki klik odvešće vas na bošnjaci.net.

Potpredsjednik Vlade i lider Bošnjačke stranke Rafet Husović kazao je da njegova partija ne odustaje od zahtjeva da na grbu crnogorske zastave bude i polumjesec, te da je to potpuno opravdan i legitiman zahtjev. Ta inicijativa, kao je kazao, nije politički hir, niti politička trgovina.

Zanimljivo je kako spreman i odlučan stav ima predsjednik Bošnjačke stranke oko zastave i polumjeseca. Prosto zato što nije poznat po odlučnosti i po jasnim stavovima. Mnogo više suptilnosti pokazuje Bošnjačka stranka kada je riječ o ovovremenim stvarima, jučerašnjim zločinima. Biti uspravan dok se debatuje o tome šta je rekao Vuk Mandušić i nikad ne pitati koalicionog partnera o zločinima iz devedesetih, jasno pokazuje kvalitet Bošnjačke stranke. Riječ je o povjerenicima vlasti u bošnjačkom narodu. Nije se čulo gdje im je na agendi pitanje nekažnjenih ratnih zločina u Crnoj Gori. Za jedno mjesto generalnog direktora generalnog direktorata, spremni su da povjeruju u svaku laž DPS-a, da budu saučesnici u krečenju njihovih prljavih biografija.

Pored toga, puno ime funkcije na kojoj je predsjednik Bošnjačke stranke je: potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj. Znamo kako tu stvari stoje. Sa vrlo malo pretjerivanja moglo bi se reći da je Husović potpredsjednik za pustu zemlju. Sto polumjeseca da se posadi na crnogorsku zastavu neće vratiti nijednog čovjeka što je od straha devedesetih ili od siromaštva u nezavisnoj Crnoj Gori pobjegao iz Plava, Gusinja, Petnjice, Bijelog Polja i drugih krajeva u kojima žive Bošnjaci. I da se Njegošu ime zatre, stvar bi bila ista.

Formacijski, Rafetu Husoviću je to najpreči posao. Za to da mladi ljudi mogu da nađu posao u 17 opština u Crnoj Gori u kojima se smanjuje broj stanovnika – on je najvažniji čovjek u državi.Ne zna se da je slovo izustio, recimo, o tome što su sjevernjaci naglo počeli da uče njemački, da se Bijelo Polje probija u vrh opština iz kojih ljudi bježe, da nema daha živosti u Petnjici i Gusinju, džaba opštine.

Godina je 2018, doba je kratke pažnje i široke rasporostranjenosti informacija, ono što nazivamo javnošću stavove temelji na naslovima. Poput onih da Bošnjaci traže da se zabrane Njegoš i Kiš. Naslovi se, opet, savršeno slažu sa uopštenim mišljenjem dijela Crne Gore koji stoji na braniku pravoslavlja, ali i sa stavovima onih drugih koji se u po glasa smijulje vicu da sjednice Vlade počinju sa ,,merhaba”. Fakat da već dva mandata vladavina DPS-a počiva na plećima Bošnjačke stranke, podgrijava netrpeljivost prema Bošnjacima. Ne odnosi se to samo na opozicione birače. Iz drugih razloga – zato što smatraju da Bošnjacima pripada previše – jednako su nezadovoljne pravoslavne glave iz vladajućih stranaka.

Možda će se u danima pred nama razjasniti odakle vjetar duva i ko povlači konce u ratovanju sa Njegošem i sličnom. Možda i neće. Sigurno je samo da će ostati – zla krv.

Njegoš i osnovci

Kako se uči Njegoš u crnogorskim školama, najbolje pokazuju odgovori odlikaša na pitanje: O čemu se radi u Gorskom vijencu?

,,O politici nekoj. Neka ljuba je bila izgubljena. Bilo je i koliko oćeš Turaka”, kaže mladi Monitorov sagovornik, proljetos izašao iz osnovne škole. Njegova vršnjakinja, za nijansu je preciznija: ,,O bitkama za Crnu Goru. To su ciklusi pjesama o toj temi. Vladika Danilo bio je nešto u dilemi kako da motiviše svoj narod, ja mislim Cetinjane, da se biju, da brane svoju otadžbinu od Turaka. Uf, ne znam zašto je Vuk Mandušić sanjao o onoj đevojci”.

Ako se pogledaju udžbenici za osnovnu školu i za njih izabrani djelovi Gorskog vijenca, jasno je da djeca i nijesu tako glupa. Fragmentirano, silom na sramotu ,,pacfikovano”, nerazumljivo. San Vuka Mandušića i dio u kojem Mustaj kadija opisuje ljepotu – “O Stambole,zemaljsko veselje, kupo meda, goro od šećera” – iščupani iz konteksta uništavaju mogućnost da neko od 14- 15 godina išta shvati.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo