Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ VESELINA GRBOVIĆA, GRADONAČELNIKA NIKŠIĆA: Partijski vojnik i u pozorištu

Objavljeno prije

na

Šta li je Veselin Grbović, predsjednik Opštine Nikšić, očekivao da će čuti u tamošnjem pozorištu, kada je ove sedmice odveo svoju suprugu da odgledaju predstavu Sin, niko ne zna. Jasno je jedino da se nije nadao da se u teatru govori istina. Valjda sviknut na partijske skupove na kojima se obećavaju kule i gradovi i ne pominju ružne riječi poput – kriminal, korupcija, ratni zločini i zloupotreba službenog položaja. Osim naravno kada se kratko saopšti da toga – nema.

Grboviću i njegovoj supruzi pozorište je prisjelo ubrzo nakon što su sjeli. Prema svjedočenju prisutnih, počeli su glasno da negoduju još na samom početku, dok je glumac Srđan Grahovac pričao o zemlji u kojoj se ne ratuje, ali se gine od zalutalih metaka i o kriminalcima iz Budve i ostalih gradova Crne Gore. Gradonačelniku Nikšića zasmetao je posebno ovaj dio o Budvanima s one strane zakona, dok se supruga uzrujala zbog umjetnosti i kritikovala glasno Grahovca zbog „nenaučenog i nepripremljenog teksta”. Grbovići su, javili su mediji, potom i napustili predstavu.

,,Sa čovjekom nešto nije bilo u redu. Ili je bio pijan ili… Počeo je da priča da u Budvi ne postoji ništa samo kriminal. To nema veze sa tekstom. Otišli smo jer nijesmo željeli da prisustvujemo takvoj ružnoj sceni”, objasnio je gradonačelnik Nikšića naprasnu porodičnu odluku. Slijedeći Grbovićevo viđenje, možda je i specijalni tužilac pijan – godinama podiže optužnice zbog kriminala u Budvi.

„Nijesam znao ko su ti ljudi. Tek kasnije mi je rečeno. Šta da se radi kada imamo ljude vrlo smrznute od svojih pozicija. Možda se i oni nalaze u onim miljeima kojih sam se dotakao pa su zato negodovali”, kazao je Grahovac, nakon predstave.

Grbovići u tim miljeima? Hajd’ da vidimo. Gradonačelnik Nikšića, za razliku od Budvana u zatvoru, i većine depees gradonačelnika, ima da se zna samo jednu krivičnu prijavu. Zaradio ju je još u vrijeme dok je bio direktor Direktorata za saobraćaj.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela je protiv Grbovića prije pet godina krivičnu prijavu zbog davanja posla mimo procedura nikšićkoj kompaniji Mehanizacija i programat. MANS je Grbovića optužio da je nesavjesno vršio dužnost u postupku javne nabavke za rekonstrukciju obilaznice Žabljaka, tako što je firmi Mehanizacija i programat AD Nikšić dozvolio u ponudi da predvidi iznos nepredviđenih radova od 10 odsto, iako za to ne postoji zakonski osnov, i da je ovoj kompaniji dodijelio posao i pored toga što nije imala odgovarajući dokaz, kojim bi potvrdila ekonomsko-finansijsku sposobnost.

Tužilaštvo nije pokrenulo postupak protiv Grbovića, ali kako se s njima nikad ne zna, moguće da je nikšićkog gradnačelnika i zbog toga žacnulo u pozorištu. Tužilaštvo je na vrata nekih gradonačelnika i funkcionera zakucalo decenijama kasnije.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG), je prije par godina otkrio mogući razlog Grbovićeve blagonaklonosti prema kompaniji Mehanizacija i programat. Objavili su imovinski karton iz kog se vidi da njegova supruga radi tamo i podatke koji ukazuju da je Grbović ne samo jednom, kad se gradila obilaznica u Žabljaku, nego i više puta bio slab na ovu firmu. Gradonačelnik Nikšića nije želio međutim da odgovori na pitanje novinara CIN CG da li krši zakon kad kao prvi čovjek Opštine potpisuje ugovore o milionskim poslovima sa privatnom kompanijom u kojoj radi njegova supruga. Konačno, u kompaniji Mehanizacija i programat ustvrdili su da Grbovićeva supruga ne radi kod njih, iako je gradonačelnik to prijavio. Do kraja, ostalo je nejasno po kom osnovu Grbović krši zakon, tako što prijavljuje netačne podatke, ili tako što iz budžeta milione prosljeđuje u kompaniju u kojoj mu radi supruga.

Grbović sa onima o kojima se govorilo u predstavi Sin dijeli još par sitnica. Njegov službeni automobil nerijetko se viđa na plažama i drugim destinacijama za odmor, pa i nepropisno parkiran. Istina, zbog fotografisanja kako krši zakon o saobraćaju, Grbović novinare nikad nije tukao, poput njegovog nekadašnje kolege iz glavnog grada.

Gradonačelnik grada pod Trebjesom može se pohvaliti i da je još jedan u nizu funkcionera iz vladajuće partije koji je ove godine zatražio da legalizuje objekat u svom vlasništvu. Radi se o kući na Žabljaku. Grbović je zahtjev za legalizaciju vikendice za Žabljaku predao 5. juna. U zahtjevu se navodi da se kuća nalazi u naselju Motički gaj i da je izgrađena 1991. godine. Navedeno je da je završena i useljena i da se sastoji od prizemlja i potkrovlja.

Grbović voli i da posluje iza zatvorenih vrata. Tako se recimo našao na listi onih koji su nezakonito tokom 2015. godine poslove vrednije od 5.000 eura dogovarali u četiri oka, i to do sedam puta prešišali procenat ukupnih poslova koji se smiju ugovoriti neposrednim sporazumom.

Kada bi gradonačelnici iz vladajuće partije organizovali takmičenje – ko bolje obećava brda i doline i o realnosti govori tako da je ne prepoznate, Grbović bi sasvim sigurno bio kandidat za prvo mjesto.

,,Privredna slika Nikšića je popravljena iz korijena, s obzirom na to da u gradu ima dosta velikih firmi koje su značajne za cijelu Crnu Goru”, ocijenio je ne tako davno.

Dok mladi, ali i stariji, grad napuštaju u potrazi za boljim životom, Grbović se hvališe da je izgradio – nove ambulante, apoteke, vrtiće, dnevne centre za stare, kolektor za prečišćavanje otpadnih voda… Prema Grboviću, za njegovog mandata u tom gradu podigut je nivo zdravstvene zaštite, rješeni su svi stečajevi, a grad i kulturno uzdignut.

Iz opozicije su mu odgovorili. ,,Kolektor za prečišćavanje otpadnih voda finansiran je iz evropskoh fondova, a otvoran “tek” četiri puta. Još nije pušten u rad, a progutao je više eura nego što će prečistiti kubika otpadnih voda u narednih 10 godina”, kazao je Nemanja Vuković iz Demokrata.

,,Je li za pohvalu činjenica da ste u poslednjih devet mjeseci u Nikšiću, i to za Dan opštine, presjekli crvenu vrpcu na otvaranju privatne benzinske pumpe i na otvaranju privatnog supermarketa, u kojem, u momentu otvaranja, nije bio ni jedan novozaposleni?”, pitao je Vuković gradonačelnika Nikšića. ,,Možete li se, gospodine Grboviću, pohvaliti procentom nezaposlenih u našoj opštini koji je u rapidnom rastu? Je li za pohvalu činjenica da u prethodnih 5 godina imamo 3.100 manje zaposlenih? Možete li se pohvaliti javnim dugom od 40 miliona eura, a obećali ste, 2013. godine kada ste došli na vlast, da ćete javni dug u roku od dvije godine svesti na nulu?”, ređao je pitanja Vuković.

Otkako je preuzeo kontrolu nad gradom, Grbović se javnosti predstavlja kao izbavitelj grada od nedomaćinskog upravljanja nikšićkom kasom njegovog prethodnika. Odluke lokalnog parlamenta i finansijska dokumenta, o čemu je Monitor već pisao, pokazuju da je on samo još jedan depeesovac na čelu grada koji kao i prethodnik uz odobrenje Vlade podiže milionske kredite kako bi pokrivao troškove ogromne administracije.

Po dolasku na mjesto gradonačelnika, Grbović je naslijedio desetinu miliona eura duga. Nije sigurno o kolikom se iznosu precizno radilo, ali je prema zvaničnim saopštenjima Opština tada dugovala preko 40 miliona eura. Grbović se hvali da je dug Opštine smanjen, ali po pravilu zaboravlja da napomene da je to zahvaljujući novim zaduženjima. Zaboravi reći i da je dug Nikšića u januaru 2004. recimo, kada je gradom upravljala opozicija, prema podacima Državne revizorske institucije (DRI) iznosio svega – 97.947 eura.

Sinovi DPS-a u nacionalnom teatru.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo