Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ PAVLA RADULOVIĆA: Ministar (ne)održivog obmanjivanja javnosti

Objavljeno prije

na

Obmanjivanja javnosti omiljena je disciplina crnogorskih političara. U njoj odlične rezultate, sudeći i prema onome što je izjavljivao ovih dana o radovima u koritu Tare, postiže i ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

On je, kako tvrde u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), pokušao da sakrije istinu i obmane javnost tvrdeći da tok rijeke Tare nije izmješten zbog radova na autoputu. A da to što je izjavio ministar nije istina potvrđuje i odgovor kineske kompanije CRBC, proslijeđen TV Vijesti, u kojem su priznali da su izmjestili korito Tare čiji je veći dio pod zaštitom Uneska. (Detaljnije o tome u drugom Monitorovom tekstu).

Nije Raduloviću ovo prvi put da obmanuje javnost.

Prošle godine dio odredbi novog zakona o turizmu i ugostiteljstvu dočekan je negodovanjem turističkih poslenika.

Svako ima pravo da se ljuti, poručio im je ministar Radulović, tvrdeći da je o novom zakonu razgovarano „i sa strukom, i sa naukom, i sa privredom”.

Iz restorana i hotela, koji posluju u okviru Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), negirali su ministrove navode. Saopštili su da je prije njegovog dolaska za ministra bila „uključena struka i privreda kroz radne grupe i imali smo zajednički cilj – da konačno riješimo probleme koji se godinama ponavljaju”, ali se njegovim dolaskom „skoro završen Nacrt zakona mijenja, posebno član 68”.

,,Mislimo da nema te struke i nauke koja bi podržala ovakvu izmjenu, pa molimo ministra da nam javno saopšti ko su predstavnici koji su ovakvim rješenjem omogućili glavni izvor sive ekonomije kakvi jesu privremeni objekti, koji posluju nekoliko mjeseci tokom sezone, koji, po pravilu, ne prijavljuju radnu snagu, ne izdaju fiskalni račun, a izvor su mogućih zaraza zbog neadekvatnih sanitarno-tehničkih uslova”, otpozdravili su ministru.

Iz Sektora turističkih agencija tvrdili su da je Radulović iznio niz neistina na račun njihovih zahtjeva za izmjene dva člana novog Zakona o turizmu i ugostiteljstvu (član 17. i član 68.). U finalnom dijelu tog zakona CTU nije učestvovao i upravo u tom periodu je, prema njihovom mišljenju, došlo do izvjesnih izmjena koje su štetne, navodi se u reagovanju.

I Nevladino udruženje ugostitelja Budve saopštilo je da je novi ministar ,,diskvalifikovao” privrednike koji decenijama posluju u turizmu i ugostiteljstvu, i to u samom finišu trke!

Iz nevladinog sektora, opozicionih partija i strukovnih udruženja oštre osude upućene su i na vladin predlog novog zakona o planiranju prostora. Jednoglasno su optužili Vladu da se poslije kolapsa crnogorske privrede okomila na prostor kao jedini preostali resurs Crne Gore, iako je ministar Radulović najavio da se novim zakonom rješava dosadašnji urbanistički haos.

Biće to potpuna predaja prostora Crne Gore u ruke građevinskih lobija i njihovih saučesnika iz vladinih kabineta, upozorili su iz MANS-a.

,,Donošenje planskih dokumenata, ali ne samo njih već i izdavanje građevinskih dozvola, kao i donošenje svih onih planova koje je do sada donosila lokalna uprava, se seli u Ministartsvo održivog razvoja i turizma. Znači, neko ko ima namjeru da korumpira ministra, da korumpira bilo kog državnog službenika, više ne mora da obilazi nekoliko šaltera opštinskih. Sad ima jedan jedini šalter u kabinetu ministra Radulovića”, saopšteno je iz MANS-a.

Ministar Radulović je kao predlagač zakona demantovao optužbe da Ministarstvo tokom izrade zakona nije usvajalo primjedbe i sugestije sa različitih adresa: “Notorna je neistina da ništa od sugestija nije prihvaćeno. Prihvaćeno ih je stotine, što tehničkih što koncepcijskih i sarađivali smo sa svima”.

Ipak, u to nije ubijedio nekoliko stranaka i nevladinih organizacija.

Gađanski pokret URA i Socijaldemokratska partija (SDP) zatražili su da se Predlog zakona povuče iz skupštinske procedure, ocjenjujući da se njime krše Ustav, Zakon o lokalnoj samoupravi, ali i međunarodna dokumenta.

Poslanica SDP Draginja Vuksanović kazala da je „taj skandalozni akt tajkunski udar na prostor kao najvredniji državni resurs”.

,,Ne, ovaj zakon nije pisao Šekspir – to znamo. Ovaj zakon je pisala mafija. I ministar Radulović, odavde mu poručujem, da je pristao da bude obični kaplar mafije. Puki izvršitelj onoga što je godinama stvarao Brano Gvozdenović (bivši ministar) i organizovana kriminalna grupa oko njega”, reagovao je lider URE Dritan Abazović.

Zbog novog zakona osude na račun MORT-a stigle su i iz tri teksta primorske opštine – Budve, Kotora i Herceg Novog. Njihovi predsjednici su, na zajedničkoj konferenciji za novinare, oštro kritikovali ministra Radulovića i predloženo zakonsko rješenje.

Prvi čovjek Budve Dragan Krapović je poručio: ,,Ovaj zakon, ako bude usvojen, će sahraniti održivi razvoj i turizam u Crnoj Gori. Moje je mišljenje da je ovaj zakon skrojen samo sa jednim ciljem – a to je finalna pohara. Pohara i predaja unaprijed poznatim investitorima.”

Iz Inženjerske komore Crne Gore ocijenili su da je takvo “zakonsko rješenje potpuno suprotno evropskoj praksi u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja”.

Društvo prijatelja bokeške baštine i NVO Expeditio iz Kotora, koji okupljaju arhitekte, stručnjake za prostorno planiranje, saopštili su da godinu dana bezuspješno negoduju i dostavljaju primjedbe ministru Raduloviću zbog ovog zakona. Ali se MORT, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa arhitekta iz Budve Slobodan Bobo Mitrović, oglušio o njihove primjedbe.

Mitrović smatra da se ovim zakonom otvaraju ,,vrata za dalju devastaciju prostora” i da se Vlada okrene prostoru, kao blagu Crne Gore, pošto je privreda posrnula.

,,Shvativši da gube opštinu po opštinu, šefovi su se dosjetili centralizacije i prebacivanje nadležnosti sa lokalnih samouprava u Podgoricu. Jedino što im još bit ne može je da prebače i more”, prokomentarisao je Krsto Radović iz Demokrata.

I da ne nabrajamo ostale kritike kojima je bio zasut Radulović.

Radulović je, inače, rukovodio mnogim milionskim infrastrukturnim i graditeljskim projektima dok je bio menadžer Podgorice u vrijeme gradonačelnika Miomira Mugoše od 2007. do 2011. Rukovodio je izgradnjom obilaznice, gradskog parlamenta, Narodne biblioteke, sportske zone, nekoliko mostova, poslovnih centara i šoping molova, stoji u njegovoj biografiji. Ljetos je i on bio u igri za gradonačelnika Podgorice.

Prošlogodišnjeg ljeta saslušan je kao građanin u Specijalnom državnom tužilaštvu o tome kako je kompanija Čelebić odabrana da gradi Tržni centar Bazar u Podgorici. U tom predmetu glavnoosumnjičeni je navodno bivši gradonačelnik Podgorice Mugoša. Radulović je kao nekadašnji menadžer Glavnog grada predsjedavao Komisijom za odabir ponuđača za posao izgradnje Bazara.

A kad smo kod građevina pomenimo da je ministar Radulović prije nekoliko dana izjavio da su aktuelni radovi na crkvi SPC na Rumiji nezakoniti i da će se reagovati kad inspekcija završi postupak. Vidjećemo kako.

Radulović je profesionalnu karijeru započeo u međunarodnim organizacijama na projektima finansiranim od strane međunarodnih i evropskih institucija. Bio je šef kancelarije USAID/IRD u Podgorici. Bio je i sportski funkcioner u fudbalu i vaterpolu. Od 2011. bio je savjetnik izvršnog direktora, a od 2013. komercijalni direktor u Jugopetrolu. Sa te pozicije otišao je pod misterioznim okolnostima.

Ulcinjsku rivijeru je daleko od očiju javnosti izdao na, kako su mediji objavili, trideset godina unaprijed poznatom kupcu.

Ekonomski fakultet i postdiplomske studije Radulović je završio u Beogradu, ali u zvaničnoj biografiji ne piše na kojem univerzitetu. Nezvanično se tvrdi na Karićevom. Zaljubljenik je u sport i muziku, svira gitaru. Poznat je i kao rekorder u crnogorskoj vladi po broju savjetnika. Ima ih 12, objavio je prije nekoliko dana jedan podgorički portal.

Možda zbog te male armije savjetnika javnosti i servira tvrdnje koje mu mnogi često demantuju.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

EVROPSKI SUD O KORIŠĆENJU KRIPTOVANIH KOMUNIKACIJA NA SUDU: Nenadležan za Crnu Goru, ali ne i nebitan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki crnogorski advokati pozdravljaju presudu Evropskog suda pravde o korišćenju kriptovanih komunikacija kao dokaza, dok tužilaštvo tvrdi da ta presuda ne utiče na validnost prikupljenih dokaza pred ovdašnjim sudovima. Crna Gora nije članica Evropske unije, pa je i samim tim presuda suda u Luksemburgu ne obavezuje

 

 

Prošlo je tri godine od kada su su službenici francuske, belgijske i holandske policije, pod okriljem Europola, probili sigurnosni sistem kriptovane aplikacije SKY ECC. Pokazalo se da su okorjeli kriminalci imali veliko povjerenje u sigurnost te aplikacije, posredstvom koje su dogovarali šverc droge, trgovinu oružjem, ubistva, čak su pojedini i slali fotografije beživotnih i iskomadanih tijela u različitim grupama, kreiranim na toj aplikaciji. Toliko su vjerovali u SKY ECC da se u prepiske uključuju i službenici policije, Ministarstva unutrašnjih poslova i Agencije za nacionalnu bezbjednost i bez strepnji komuniciraju o kriminalnimm radnjama koje planiraju.

Uslijedila su hapšenja širom regiona,a naravno i u Crnoj Gori,  počevši od glavešina kriminalnih klanova, a malo kasnije i visokih funkcionera.

Već u prvom velikom hapšenju u regionu, malo nakon pada SKY ECC, kada su u Beogradu zbog više ubistava uhapšeni vođe srpskog ogranka kavačkog klana Veljko Belivuk i Marko Miljković, advokati su pokušali da ospore njihovu dešifrovanu komunikaciju kao dokaz. Njihov argument je bio da dokazi nisu izuzeti u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Srbije, odnosno da je riječ o mjerama tajnog nadzora koji nije bio odobren od strane nadležnih organa te države i samim tim se ne može tretirati kao dokaz na sudu.

Istim putem su krenuli  drugi advokati u regionu, koji su zastupali optužene u sličnim predmetima, zasnovanim na sky prepisci. Državna tužilaštva su dokaze iz kriptovane aplikacije branile time da su dokazi dobiveni posredstvom instituta međunarodne pravne pomoći, a ne mjera tajnog nadzora. Kod nas i u regionu je donijeto već nekoliko presuda u predmetima sa SKY dokazima i činilo se da je time stavljena tačka na ovu raspravu.

Nova sporenja je donio Evropski sud prave u Luksemburgu, nadnacionalna sudska instanca nadležna na teritoriji Evropske unije. Luksemburški sud je u presudi koja se tiče Evropskih istražnih naloga u vezi sa kriptovanom aplikacijom EncroChat (sličnoj SKY ECC) precizirao da država članica EU mora biti odmah obaviještena ukoliko neka druga članica sprovodi mjere tajnog nadzora na njenoj teritoriji.

„O mjerama povezanim sa infiltracijom opreme, koja ima za cilj da izvuče podatke koji se odnose na saobraćaj, lokaciju i komunikacije preko komunikacijskog servisa zasnovanog na Internetu, mora biti obaviještena država članica u kojoj se pronađe presretnuta osoba.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BESPUĆA CRNOGORSKOG PRAVOSUĐA: Veting, lex specialis ili ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pravosnažnih presuda u slučajevim kriminala i korupcije na visokom nivou nema, niti se naziru i prvostepene. Pravni eksperti upozoravaju da se sa sudstvom prepunim kadrova starog režima neće doći nigdje. U Crnoj Gori se broj sudija koji nisu prošli kroz filtere Đukanovićeve tajne službe, Medenice i drugih može izbrojati na prste. Alternativa lex specialisu, ili eventualnom vetingu je dalje urušavanje i društva i države

 

Nedavna hapšenja glavnih poluga prisile prethodnog režima – bivšeg visokog policijskog i obavještajnog funkcionera Zorana Lazovića i njegovog pobratima i bivšeg
 glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića je izazvala euforiju javnosti. Kada se tome dodaju ranija hapšenja dva bivša direktora policije, njihovih pomoćnika i načelnika sektora, zamjenika GST-a, bivše predsjednice Vrhovnog suda, bivšeg šefa Privrednog suda… onda je učinak, na oko, impresivan. Premijer Milojko Spajić u skorašnjem intervjuu Berliner Morgenpost-u, tokom posjete Berlinu, pohvalio se rezultatima i pohvalama na račun toga od strane evropskog komesara za pravosuđe. Spajić je njemačkim novinarima rekao i da su prije samo deset godina crnogorski mafijaški bosovi prodavali drogu u Njemačkoj, dolazili kući sa gotovinom i kupovali kuće i stanove. „To se više ne dešava, ako to nisu rezultati, ne znam šta su onda“ zaključio je Spajić.

Jedini vidljivi i nesporni rezultati su pravosnažne sudske presude kojih u ovim slučajevima nema, niti se naziru i prvostepene. Možda više mafijaši ne prodaju drogu u Njemačkoj ali je zato u Crnoj Gori ima u obilju, kao i novih stanova i kuća. Prošlog petka je Apelacioni sud opravosnažio oslobađajuću presudu Budimiru Krstoviću i njegovoj kćerci Marini Krstović da su prošvercovali u zemlju 1,2 tone kokaina. Prvotno je tužilaštvo tvrdilo da se radi o 1,4 tone nađenih u magacinu Krstovića u Zeti krajem avgusta 2021., a kasnije nije ni pokušalo objasniti kako je nestalo 200 kg droge između zaplijene i optužnice. Sudija je tada ostala pri ranijoj oslobađajućoj presudi iz kraja novembra 2022., navodeći da tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz da su optuženi nabavili kokain od NN osobe. Država će sada platiti ogromne troškove Krstovićima za 15 mjeseci pritvora i izgubljenu dobit jer se ta porodica odavno bavi uvozom velikih količina banana i drugog voća iz Latinske Amerike.

Tadašnji premijer Dritan Abazović je slavodobitno pisao na twitter-u da „Vlada radi što je obećala i da Crna Gora neće biti zemlja kriminala”. Kasnije će u paketima banana Volija biti pronađeno oko 500 kg kokaina. Zasluga za zaplijenjenih preko tonu droge u magacinu Krstovića pripada zapravo Velikoj Britaniji i njenim obavještajnim podacima. Organizatori i svi drugi koji su bili izvršioci ovih krivičnih djela u oba slučaja su se izvukli, mnogi će reći dijelom i zbog toga što je Katnić i dalje bio GST dok je DPS-ova uzdanica Vesna Medenica i dalje imala veliki posredan uticaj na pravosuđe. Ponašanje sudije za istragu Miroslava Bašovića i ostalih sudija je bilo simptomatično. Bašović je nakon pronalaska droge u magacinu Krstovića pustio ih da se brane sa slobode, uz određene mjere nadzora. U takvim slučajevima i za toliku količinu droge pritvor je uvijek pravilo – osim ako sudiju ne zovne politički šef. U aprilu 2021. Bašović će pustiti na slobodu šest članova kavačkog klana koje je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) teretilo za ubistvo i nekoliko pokušaja ubistava, navodno jer je imao proceduralne primjedbe na dio dokaza koji su poslale zapadne službe. Vijeće Višeg suda je preinačilo odluku i ponovo su uhapšena tri člana te kriminalne grupe dok su ostala trojica u međuvremenu pobjegla. Ovakvo nevjerovatno ponašanje istražnog sudije Bašovića nije ponukalo Sudski savjet –najvišu sudsku instancu u zemlji, da bilo šta preduzme ili provjeri.

U slučaju srbijanskog državljanina, tada nastanjenog u Podgorici, Veska Dakića uhapšenog 2016. godine po Interpolovoj potjernici iz Srbije, Bašović se ponio potpuno drugačije. Naime, Dakića je Srbija tražila zbog „krivičnog dela prevare“ – koja se sastoji u tome da nije platio VIP Mobile-u nekoliko mjesečnih računa za mobilni telefon. Štaviše, račun nije ni glasio na Dakićevo ime već na ime izvjesnog Sanela Rastodera iz Novog Sada. On je na srbijanskom sudu, nakon što ga je tužio mobilni provajder, izjavio da mu je Dakić neplaćanjem računa za telefon koji je koristio nanio štetu od 65.239,16 dinara ili oko 550 eura, za koliko je njega teretio provajder. Kasnije je Rastoder na sudu rekao da mu je Dakić ipak platio 46.820 dinara pa je Dakić ostao dužan jos 16.629,16 dinara ili oko 140 eura. To je bio „dovoljan osnov“ da Republika Srbija raspiše Interpolovu potjernicu za Dakićem i osudi ga na šest mjeseci zatvora u odsustvu. Dakić je sudiji Bašoviću rekao da nije dobijao nikakve pozive suda na adresi u kojoj je prijavljen u Srbiji i ponudio da odmah položi desetostruki iznos u eurima u odnosu na onaj za koji ga Srbija tereti. Bašović je to odbio, vjerovatno zbog „težine krivičnog djela“ i uputio Dakića u Spuž u kome je proveo dva mjeseca dok nije isporučen Srbiji. U ovom slučaju Bašoviću nisu smetali nikakvi proceduralni problemi i činjenica da neplaćanje telefonskog računa na tuđe ime nije ni krivično djelo ni osnova za raspisivanje interpolove potjernice.

Bašovićeva koleginica istražna sudija Suzana Mugoša je drugačije postupila – jer je bivša koleginica u pitanju. Kada je bivša sudija i predsjednica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Jelena Perović privedena kod nje od strane SDT-a jer je „sebi i drugima pribavila imovinsku korist u ukupnom iznosu od preko 60.000 eura“ sudija Mugoša ju je pustila da se brani sa slobode uz određene mjere nadzora. Perovićka, Mugoša i nedavno izabrana predsjednnica Apelacionog suda Mirjana Popović su bliske saradnice Vesne Medenice, nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda i sada optužene od strane SDT-a za pripadnost kriminalnoj organizaciji i zloupotrebu položaja. Objavljene poruke i prepiske iz oduzetog telefona Medenice jasno pokazuju do koje mjere su se sudovi upravljali i donosili presude na osnovu tekstualnih poruka i koliko su joj se gore navedene sudije „divile“. Suđenje samoj Medenici, njenom sinu Milošu kao organizatoru krimi grupe i njenim članovima već godinu dana nikako da počne zbog raznih slučajnih ili namjernih proceduralnih opstrukcija. Miloš Medenica će krajem ovog mjeseca navršiti dvije godine pritvora a šanse da vijeće Višeg suda kojim predsjedava sutkinja Nada Rabrenović donese prvostepenu presudu za godinu dana su nikakve. Sa navršene tri godine pritvora bez prvostepene presude su već mnogi izašli na slobodu uprkos težini krivičnih djela za koja se terete.

Milionska jemstva koja je agent tajne službe (ANB) i neformalni šef grupe za podršku Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK) Petar Lazović nudio sudu da ga pusti da se brani sa slobode takođe neće biti potrebna za nešto više od godinu dana. Izaći će bez položenog centa. Da pritvrdimo- prvostepene presude krupnim ribama bivšeg DPS režima se  ne naziru dok su pravosnažne presude za sada daleke svjetlosnim godinama.

Centar za istraživačko novinar­stvo Crne Gore (CIN-CG) je u detaljnoj analizi rada crnogorskih sudova došao do po­raznih podataka. Specijalno odje­ljenje Višeg suda (VS) u Podgorici, koje sudi u predmetima korupci-je, organizovanog kriminala i rat­nih zločina za gotovo četiri godi-ne presudilo je samo 19 puta od kojih su 11 bile osuđujuće presu­de. U oktobru 2023. godine je u SDT bilo 44 predmeta starija od tri godine dok je u Višem sudu u Podgorici, prema izvještaju Sudskog savjeta, početkom 2022. godine stajalo 1.967 neriješenih predmeta od kojih je 661 bio stariji od tri godine. Do kraja 2022. broj neriješenih predmeta se popeo na 3.185.

Pravni eksperti u zemlji i inostranstvu upozoravaju da se sa ovakvim sudstvom koje je prepuno kadrova starog korumpiranog režima  neće doći nigdje i da će „stara garda“ i dalje sve činiti da sabotira i suđenja i pravosnažnost presuda. Za razliku od Tužilačkog savjeta (TS), Sudski savjet (SS) i izbor sudija su uređeni Ustavom koji spada u kategoriju „tvrdih“ kada se radi o lakoći izmjena. Stoga je vjerovatno jedini izbor za Crnu Goru, tj. onih koji joj žele dobro, lex specialis. Tim zakonom bi se mogle urediti procedure i otkočiti neki mehanizmi za djelotvorniji rad. Sistem vetinga koji je sproveden u Albaniji je dao neke opipljivije rezultate ali tek nakon dugog vremena i povremenih blokada sudova zbog istog vetinga. Teško da Crna Gora može sebi priuštiti još godine čekanja.

Za izgradnju jednog sudije je potrebno ozbiljno vrijeme (minumum pet godina za niže i najmanje deset godina za više instance). Stoga su neki pravnici zagovarali, sada povučeni prijedlog zakona,  da se podigne starosna dob za penziju sudija Ustavnog i Vrhovnog suda. U mnogim zemljama EU sudije ova dva suda idu u penziju sa 70 ili 75 godina. U Americi se sudije Vrhovnog suda biraju doživotno ali uz obavezne šestomjesečne medicinske preglede. Sudije najviših instanci u anglosaksonskim zemljama i u Francuskoj bira država iz reda najboljih advokata jer se u tim sistemima prati rad, uspjesi i ponašanje advokata. Jedan od razloga je što su iskusni advokati uspješni i imućni i mnogo teže potkupljivi.

U Crnoj Gori se broj sudija koji nisu prošli kroz filtere Đukanovićeve tajne službe, Medenice i drugih može izbrojati na prste. Pravni stručnjaci već neko vrijeme upozoravaju da politička javnost i donosioci odluka nisu ni približno svjesni koliko predstoji veoma složenih i teških sudskih procesa koje ni ozbiljno izgrađena društvo ne mogu lako izdržati. Sadašnje miloističko sudstvo nema ni volje ni snage da to sprovede. Alternativa lex specialisu, ili eventualnom vetingu je dalje urušavanje i društva i države.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo