Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ PAVLA RADULOVIĆA: Ministar (ne)održivog obmanjivanja javnosti

Objavljeno prije

na

Obmanjivanja javnosti omiljena je disciplina crnogorskih političara. U njoj odlične rezultate, sudeći i prema onome što je izjavljivao ovih dana o radovima u koritu Tare, postiže i ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

On je, kako tvrde u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), pokušao da sakrije istinu i obmane javnost tvrdeći da tok rijeke Tare nije izmješten zbog radova na autoputu. A da to što je izjavio ministar nije istina potvrđuje i odgovor kineske kompanije CRBC, proslijeđen TV Vijesti, u kojem su priznali da su izmjestili korito Tare čiji je veći dio pod zaštitom Uneska. (Detaljnije o tome u drugom Monitorovom tekstu).

Nije Raduloviću ovo prvi put da obmanuje javnost.

Prošle godine dio odredbi novog zakona o turizmu i ugostiteljstvu dočekan je negodovanjem turističkih poslenika.

Svako ima pravo da se ljuti, poručio im je ministar Radulović, tvrdeći da je o novom zakonu razgovarano „i sa strukom, i sa naukom, i sa privredom”.

Iz restorana i hotela, koji posluju u okviru Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), negirali su ministrove navode. Saopštili su da je prije njegovog dolaska za ministra bila „uključena struka i privreda kroz radne grupe i imali smo zajednički cilj – da konačno riješimo probleme koji se godinama ponavljaju”, ali se njegovim dolaskom „skoro završen Nacrt zakona mijenja, posebno član 68”.

,,Mislimo da nema te struke i nauke koja bi podržala ovakvu izmjenu, pa molimo ministra da nam javno saopšti ko su predstavnici koji su ovakvim rješenjem omogućili glavni izvor sive ekonomije kakvi jesu privremeni objekti, koji posluju nekoliko mjeseci tokom sezone, koji, po pravilu, ne prijavljuju radnu snagu, ne izdaju fiskalni račun, a izvor su mogućih zaraza zbog neadekvatnih sanitarno-tehničkih uslova”, otpozdravili su ministru.

Iz Sektora turističkih agencija tvrdili su da je Radulović iznio niz neistina na račun njihovih zahtjeva za izmjene dva člana novog Zakona o turizmu i ugostiteljstvu (član 17. i član 68.). U finalnom dijelu tog zakona CTU nije učestvovao i upravo u tom periodu je, prema njihovom mišljenju, došlo do izvjesnih izmjena koje su štetne, navodi se u reagovanju.

I Nevladino udruženje ugostitelja Budve saopštilo je da je novi ministar ,,diskvalifikovao” privrednike koji decenijama posluju u turizmu i ugostiteljstvu, i to u samom finišu trke!

Iz nevladinog sektora, opozicionih partija i strukovnih udruženja oštre osude upućene su i na vladin predlog novog zakona o planiranju prostora. Jednoglasno su optužili Vladu da se poslije kolapsa crnogorske privrede okomila na prostor kao jedini preostali resurs Crne Gore, iako je ministar Radulović najavio da se novim zakonom rješava dosadašnji urbanistički haos.

Biće to potpuna predaja prostora Crne Gore u ruke građevinskih lobija i njihovih saučesnika iz vladinih kabineta, upozorili su iz MANS-a.

,,Donošenje planskih dokumenata, ali ne samo njih već i izdavanje građevinskih dozvola, kao i donošenje svih onih planova koje je do sada donosila lokalna uprava, se seli u Ministartsvo održivog razvoja i turizma. Znači, neko ko ima namjeru da korumpira ministra, da korumpira bilo kog državnog službenika, više ne mora da obilazi nekoliko šaltera opštinskih. Sad ima jedan jedini šalter u kabinetu ministra Radulovića”, saopšteno je iz MANS-a.

Ministar Radulović je kao predlagač zakona demantovao optužbe da Ministarstvo tokom izrade zakona nije usvajalo primjedbe i sugestije sa različitih adresa: “Notorna je neistina da ništa od sugestija nije prihvaćeno. Prihvaćeno ih je stotine, što tehničkih što koncepcijskih i sarađivali smo sa svima”.

Ipak, u to nije ubijedio nekoliko stranaka i nevladinih organizacija.

Gađanski pokret URA i Socijaldemokratska partija (SDP) zatražili su da se Predlog zakona povuče iz skupštinske procedure, ocjenjujući da se njime krše Ustav, Zakon o lokalnoj samoupravi, ali i međunarodna dokumenta.

Poslanica SDP Draginja Vuksanović kazala da je „taj skandalozni akt tajkunski udar na prostor kao najvredniji državni resurs”.

,,Ne, ovaj zakon nije pisao Šekspir – to znamo. Ovaj zakon je pisala mafija. I ministar Radulović, odavde mu poručujem, da je pristao da bude obični kaplar mafije. Puki izvršitelj onoga što je godinama stvarao Brano Gvozdenović (bivši ministar) i organizovana kriminalna grupa oko njega”, reagovao je lider URE Dritan Abazović.

Zbog novog zakona osude na račun MORT-a stigle su i iz tri teksta primorske opštine – Budve, Kotora i Herceg Novog. Njihovi predsjednici su, na zajedničkoj konferenciji za novinare, oštro kritikovali ministra Radulovića i predloženo zakonsko rješenje.

Prvi čovjek Budve Dragan Krapović je poručio: ,,Ovaj zakon, ako bude usvojen, će sahraniti održivi razvoj i turizam u Crnoj Gori. Moje je mišljenje da je ovaj zakon skrojen samo sa jednim ciljem – a to je finalna pohara. Pohara i predaja unaprijed poznatim investitorima.”

Iz Inženjerske komore Crne Gore ocijenili su da je takvo “zakonsko rješenje potpuno suprotno evropskoj praksi u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja”.

Društvo prijatelja bokeške baštine i NVO Expeditio iz Kotora, koji okupljaju arhitekte, stručnjake za prostorno planiranje, saopštili su da godinu dana bezuspješno negoduju i dostavljaju primjedbe ministru Raduloviću zbog ovog zakona. Ali se MORT, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa arhitekta iz Budve Slobodan Bobo Mitrović, oglušio o njihove primjedbe.

Mitrović smatra da se ovim zakonom otvaraju ,,vrata za dalju devastaciju prostora” i da se Vlada okrene prostoru, kao blagu Crne Gore, pošto je privreda posrnula.

,,Shvativši da gube opštinu po opštinu, šefovi su se dosjetili centralizacije i prebacivanje nadležnosti sa lokalnih samouprava u Podgoricu. Jedino što im još bit ne može je da prebače i more”, prokomentarisao je Krsto Radović iz Demokrata.

I da ne nabrajamo ostale kritike kojima je bio zasut Radulović.

Radulović je, inače, rukovodio mnogim milionskim infrastrukturnim i graditeljskim projektima dok je bio menadžer Podgorice u vrijeme gradonačelnika Miomira Mugoše od 2007. do 2011. Rukovodio je izgradnjom obilaznice, gradskog parlamenta, Narodne biblioteke, sportske zone, nekoliko mostova, poslovnih centara i šoping molova, stoji u njegovoj biografiji. Ljetos je i on bio u igri za gradonačelnika Podgorice.

Prošlogodišnjeg ljeta saslušan je kao građanin u Specijalnom državnom tužilaštvu o tome kako je kompanija Čelebić odabrana da gradi Tržni centar Bazar u Podgorici. U tom predmetu glavnoosumnjičeni je navodno bivši gradonačelnik Podgorice Mugoša. Radulović je kao nekadašnji menadžer Glavnog grada predsjedavao Komisijom za odabir ponuđača za posao izgradnje Bazara.

A kad smo kod građevina pomenimo da je ministar Radulović prije nekoliko dana izjavio da su aktuelni radovi na crkvi SPC na Rumiji nezakoniti i da će se reagovati kad inspekcija završi postupak. Vidjećemo kako.

Radulović je profesionalnu karijeru započeo u međunarodnim organizacijama na projektima finansiranim od strane međunarodnih i evropskih institucija. Bio je šef kancelarije USAID/IRD u Podgorici. Bio je i sportski funkcioner u fudbalu i vaterpolu. Od 2011. bio je savjetnik izvršnog direktora, a od 2013. komercijalni direktor u Jugopetrolu. Sa te pozicije otišao je pod misterioznim okolnostima.

Ulcinjsku rivijeru je daleko od očiju javnosti izdao na, kako su mediji objavili, trideset godina unaprijed poznatom kupcu.

Ekonomski fakultet i postdiplomske studije Radulović je završio u Beogradu, ali u zvaničnoj biografiji ne piše na kojem univerzitetu. Nezvanično se tvrdi na Karićevom. Zaljubljenik je u sport i muziku, svira gitaru. Poznat je i kao rekorder u crnogorskoj vladi po broju savjetnika. Ima ih 12, objavio je prije nekoliko dana jedan podgorički portal.

Možda zbog te male armije savjetnika javnosti i servira tvrdnje koje mu mnogi često demantuju.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo