Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBORNE REFORME: Nikad kuće

Objavljeno prije

na

Otprilike dvije godine uoči narednih parlamentarnih izbora počelo je još jedno popravljanje izbornih i drugih zakona. Jedni misle da je prerano, drugi da je prekasno, treći kažu da je sve ionako otišlo dođavola i da je – svejedno.

Odluku o formiranju Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva usvojili su poslanici vladajuće koalicije, Demokratskog fronta i Socijaldemokratske partije. Odbor će imati po sedam članova iz vlasti i opozicije. Predstavnici Demokrata i Građanskog pokreta URA najavili su da neće učestvovati u radu tog privremenog tijela.

Posao Odbora biće ,,optimizacija sveukupnog ambijenta u kojem će se održavati naredni izborni ciklusi”, kao i implementacija preporuka evropskih institucija o jačanju povjerenja javnosti u izborni proces.

Iako se izborni zakoni uoči svakih izbora doćeruju, problem sa povjerenjem u izborni proces, od izbora do izbora, sve je veći.

Slabo se ovdje pamti, ni to što se vuče Sinđin proces ne pomaže da u sjećanju većine građana bude svježa atmosfera sa prošlih izbora, ni uslovi u kojima su oni održani. Nema se kad od okamenjavanja letećih crkvica, krvožednih bilborda i fluidnih zastava.

Bio je ovako: Jesen 2015. obilježili su protesti Demokratskog fronta. Nasilno su razbijeni što je izazvalo revolt i onog dijela građana koji ranije nijesu podržavali proteste. SDP je okončao 18 godina dug savez sa DPS-om, ali je Vlada 27. januara 2016. dobila dovoljan broj glasova u parlamentu da bi mogla da nastavi da vlada. Pozitivna Crna Gora, koja je 2012. godine ušla u parlament kao opoziciona stranka, glasala je u korist vladajuće stranke. Milo Đukanović, tada premijer, ponudio je opoziciji mjesta u MUP-u, Ministarstvu rada, poljoprivrede i finansija, kao i potpredsjedničko mjesto u Vladi. I neka mjesta ,,po dubini”. Onda se proces razvlačio do besmisla. Tek 19. maja stupio je na snagu Zakon o sprovođenju Sporazuma za stvaranje uslova za slobodne i fer izbore između parlamentarnih stranaka.

Uvedene su različite novosti, izborni proces nije bio ništa bolji. Na dan izbora, 16. oktobra 2016. stigla je vijest da je uhapšena grupa srpskih državljana koji su imali namjeru da nasilno sruše vlast. Bilo je hladnjikavo, oktobarska kiša je lila strah, gasili su se internet servisi. DPS je pobijedio. Opozicija nije priznala izbore. Sve je ostalo kao prije.

Posmatračka misija OEBS/ODIHR-a saopštila je da su izbori ,,uglavnom sprovedeni uz poštovanje osnovnih sloboda”. U izvještaj su, kao i obično, upisane preporuke za unaprijeđenje sprovođenja izbora. Priporitetno je, kazali su, ,,razmotriti preduzimanje sveukupne izborne reforme sa ciljem usklađivanja izbornog zakonodavstva interno i sa drugim relevantnim zakonima”. Napisano je da proces reforme treba da bude sveobuhvatan i završen mnogo prije sljedećih izbora i da Državna izborna komisija treba da bude proaktivnija.

DIK treba da bude transparentnija, uslov boravišta i zakonske nadležnosti za glasanje treba izmijeniti tako da su u skladu sa Ustavom, kao i međunarodnim obavezama i dobrom praksom. Treba obezbijediti ,,bolju ravnotežu” između muškaraca i žena koje obavljaju javne funkcije – osnovne su preporuke. Ostalih 18, svrstane su u ostale.

U skupštinskoj raspravi o formiranju Odbora pokazalo se da DPS izgore za popravljanjem izbornog procesa.

Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić najavio je da će DF ispostaviti svoje zahtjeve i primijetio da je ,,Ustav napravljen kako bi se asimilirala jedna nacionalna zajednica”.

Po riječima poslanika DF-a, treba očekivati izmjene zakona o prebivalištu i sređivanje ,,naduvanog biračkog spiska”.

Na pitanje zašto Demokratski front u Skupštini nije precizno rekao za koje će se promjene u Ustavu i zakonima zalagati, visoki funkcioner ovog saveza kaže da nijesu željeli da ometaju proces dogovaranja.

,,Kada je riječ o identitetskim pitanjima, treba naći formu da srpski jezik bude službeni, da trobojka bude narodna zastava, da se u himni skrate stihovi Sekule Drljevića. Takođe, treba razmisliti o izmjenama u definisanju afirmativne akcije, mi smatramo da svako mora da zasluži mandat kao i svi ostali”, kaže Monitorov izvor iz Demokratskog fronta.

U tom savezu, kaže, razmišljaju o predlogu da se odredi ko su manjine u Crnoj Gori – da li ih treba pobrojati ili odrediti procentualno, na primjer da afirmativna akcija važi za one narode kojih ima ispod 15 odsto od ukupnog broja stanovnika.

,,Definitivno nešto mora da se mijenja i ima nekoliko pravnih mogućnosti da se ustav izmijeni bez tri petine glasova”, kaže Monitorov sagovornik.

Na pitanje je li iluzija da će DPS pristati na ovakve promjene Monitorov sagovornik kaže da nije ,,jer su ovo rijetke situacije kada bi vladajuća partija trebala da pokaže da joj je stalo do svih građana”. ,,Postoje ‘jeftiniji ‘ od nas, ali neka se onda sa njima dogovore”.

Iz SDP-a su upozorili da suština rada u okviru privremenog skupštinskog odbora mora da bude pokušaj da se unaprijedi ukupan izborni ambijent kroz reformu izbornog i drugog zakonodavstva, a ne da se na mala vrata, kroz izmjene Ustava, mijenjaju ključne odrednice građanske Crne Gore.

,,Mogućnost ustavnih promjena, o kojima ovih dana govore predstavnici DPS i DF-a, nas u SDP upućuje na oprez imajući u vidu da ne bi bio prvi put da se sa nivoa vlasti pokuša ući u trgovinu oko najvišeg pravnog akta, i to u onom njegovom najosjetljivijem segmentu”, kazao je član Predsjedništva SDP-a Ivan Vujović. Po njegovim riječima, za ukupan proces bilo bi loše ako u njemu ne bi učestvovala cjelokupna opozicija jer bi se time ostavio prostor za mogućnost dogovora na relaciji DPS – DF oko izmjena Ustava, uz alibi da je to jedini put za izmjenu izbornog zakonodavstva koji zahtijeva EU.

Loše ili ne, cjelokupna opozicija u Odboru neće biti.

,,Nećemo da učestvujemo u ovome što liči na ‘reality'”, kaže za Monitor Dritan Abazović, predsjednik Građanskog pokreta URA.

Lideri Demokratske Crne Gore i Građanskog pokreta URA Aleksa Bečić i Dritan Abazović u junu su predstavili „Plan za prevazilaženje aktuelnog političkog i institucinalnog stanja u Crnoj Gori” koji je uključivao izbornu reformu.

Taj predlog je ostao da visi u vazduhu, DPS je radio svoja posla. Sada su Građanski pokret URA i Demokratska Crna Gora kazali da će nastaviti bojkot parlamenta, a reformama izbornog zakonodavstva baviće se kroz forum, koji će činiti poslanici, predstavnici parlamentarnih i vanparlamentarnih subjekata, kao i svi zainteresovani i iskreni pojedinci.

Na pitanje na koji način će pokušati da spoje ono što se bude radilo u Forumu, sa parlamentom koji treba da odluči o izmjenama zakona Abazović kaže da će”pokušati, kao uvijek, da budu konstruktivni. ,,Ono što budemo radili dostavljaćemo i javnosti i ljudima koji su u parlamentu. Povratak URE u parlament u ovom mandatu ne vidim kao mogućnost.”

,,Postoji pet stožernih tačaka u kojima su promjene neophodne: Državna izborna komisija, zakoni o biračkim spiskovima, Agencija za borbu protiv korupcije, Zakon o finansiranju političkih partija i Javni servis”, kaže Abazović.

Po mišljenju lidera GP URA ,,učestvovanje na izborima kakvi su bili dosad je katastrofa”. ,,Mi se na neozbiljan način nećemo odnositi prema ovome, bilo da to vodi u proteste ili bojkot izbora”, kaže Dritan Abazović.

Evropski komesar za proširenje Johanes Han pozdravio je formiranje Privremenog skupštinskog odbora. Rekao je da očekuje da će “sve stranke koje podržavaju evropski put Crne Gore aktivno učestvovati” u njegovom radu. Ranije je Evropski komesar podržao plan Demokrata i URE.

,,Razumijem poziciju gospodina Hana, ali sve evropske stranke u parlament neće ući. Tamo su uglavom antievropske stranke koje personifikuju DPS i DF. Za Evropu je bojkot uvijek bio neprihvatljiv, oni će uvijek reći – vratite se u parlament”, kaže Dritan Abazović. On smatra neprincipijelnim odnos evropskih zvaničnika prema Demokratskom frontu: ,,Godinama DF nije bio u redu, smatrali su da je ‘proruski’, sada je odjednom mogu da ih podrže”.

Prosječan građanin Crne Gore star je 37, 2 godine. Mogao je četiri puta glasati na parlamentarnim izborima. Svako put su uslovi za izbore zvanično poboljšavani. Svaki put, na ovaj ili onaj način, vlast je ostala na vlasti. U takvim oklonostima, beznađe dolazi kao prirodan proces. Iako ljudi ovdje tradicionalno vole izbore, prva prepreka koja lako može dočekati domaće političare na puti ka demokratiji je – nezainteresovanost.

Ko više ima snage da misli o izbornim propisima kad je ovdje sve dozvoljeno.

Abazović: Glasovi iz inostranstva nijesu fer

Predsjednik GP URA kaže da je saglasan sa preporukom OEBS/ODIHR-a da treba poštovati ustavnu odredbu o boravištu kao uslovu za korištenje birtačkog prava.

,,Ja mislim da treba da glasaju samo oni koji su u Crnoj Gori. Mislim da nije fer da neko ko živi u Luksemburgu ili Americi odlučuje o sudbini ljudi koji žive ovdje. Znam da je to škakljivo pitanje, svako od nas ima nekog svog vani, ali treba imati u vidu i to da ima puno zloupotreba u slučajevima kad ljudi koji žive u drugim zemljama dolaze na glasanje. Plaćanje karata je, u većini slučajeva, faktički kupovina glasova”, smatra Abazović.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo