Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBORNE REFORME: Nikad kuće

Objavljeno prije

na

Otprilike dvije godine uoči narednih parlamentarnih izbora počelo je još jedno popravljanje izbornih i drugih zakona. Jedni misle da je prerano, drugi da je prekasno, treći kažu da je sve ionako otišlo dođavola i da je – svejedno.

Odluku o formiranju Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva usvojili su poslanici vladajuće koalicije, Demokratskog fronta i Socijaldemokratske partije. Odbor će imati po sedam članova iz vlasti i opozicije. Predstavnici Demokrata i Građanskog pokreta URA najavili su da neće učestvovati u radu tog privremenog tijela.

Posao Odbora biće ,,optimizacija sveukupnog ambijenta u kojem će se održavati naredni izborni ciklusi”, kao i implementacija preporuka evropskih institucija o jačanju povjerenja javnosti u izborni proces.

Iako se izborni zakoni uoči svakih izbora doćeruju, problem sa povjerenjem u izborni proces, od izbora do izbora, sve je veći.

Slabo se ovdje pamti, ni to što se vuče Sinđin proces ne pomaže da u sjećanju većine građana bude svježa atmosfera sa prošlih izbora, ni uslovi u kojima su oni održani. Nema se kad od okamenjavanja letećih crkvica, krvožednih bilborda i fluidnih zastava.

Bio je ovako: Jesen 2015. obilježili su protesti Demokratskog fronta. Nasilno su razbijeni što je izazvalo revolt i onog dijela građana koji ranije nijesu podržavali proteste. SDP je okončao 18 godina dug savez sa DPS-om, ali je Vlada 27. januara 2016. dobila dovoljan broj glasova u parlamentu da bi mogla da nastavi da vlada. Pozitivna Crna Gora, koja je 2012. godine ušla u parlament kao opoziciona stranka, glasala je u korist vladajuće stranke. Milo Đukanović, tada premijer, ponudio je opoziciji mjesta u MUP-u, Ministarstvu rada, poljoprivrede i finansija, kao i potpredsjedničko mjesto u Vladi. I neka mjesta ,,po dubini”. Onda se proces razvlačio do besmisla. Tek 19. maja stupio je na snagu Zakon o sprovođenju Sporazuma za stvaranje uslova za slobodne i fer izbore između parlamentarnih stranaka.

Uvedene su različite novosti, izborni proces nije bio ništa bolji. Na dan izbora, 16. oktobra 2016. stigla je vijest da je uhapšena grupa srpskih državljana koji su imali namjeru da nasilno sruše vlast. Bilo je hladnjikavo, oktobarska kiša je lila strah, gasili su se internet servisi. DPS je pobijedio. Opozicija nije priznala izbore. Sve je ostalo kao prije.

Posmatračka misija OEBS/ODIHR-a saopštila je da su izbori ,,uglavnom sprovedeni uz poštovanje osnovnih sloboda”. U izvještaj su, kao i obično, upisane preporuke za unaprijeđenje sprovođenja izbora. Priporitetno je, kazali su, ,,razmotriti preduzimanje sveukupne izborne reforme sa ciljem usklađivanja izbornog zakonodavstva interno i sa drugim relevantnim zakonima”. Napisano je da proces reforme treba da bude sveobuhvatan i završen mnogo prije sljedećih izbora i da Državna izborna komisija treba da bude proaktivnija.

DIK treba da bude transparentnija, uslov boravišta i zakonske nadležnosti za glasanje treba izmijeniti tako da su u skladu sa Ustavom, kao i međunarodnim obavezama i dobrom praksom. Treba obezbijediti ,,bolju ravnotežu” između muškaraca i žena koje obavljaju javne funkcije – osnovne su preporuke. Ostalih 18, svrstane su u ostale.

U skupštinskoj raspravi o formiranju Odbora pokazalo se da DPS izgore za popravljanjem izbornog procesa.

Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić najavio je da će DF ispostaviti svoje zahtjeve i primijetio da je ,,Ustav napravljen kako bi se asimilirala jedna nacionalna zajednica”.

Po riječima poslanika DF-a, treba očekivati izmjene zakona o prebivalištu i sređivanje ,,naduvanog biračkog spiska”.

Na pitanje zašto Demokratski front u Skupštini nije precizno rekao za koje će se promjene u Ustavu i zakonima zalagati, visoki funkcioner ovog saveza kaže da nijesu željeli da ometaju proces dogovaranja.

,,Kada je riječ o identitetskim pitanjima, treba naći formu da srpski jezik bude službeni, da trobojka bude narodna zastava, da se u himni skrate stihovi Sekule Drljevića. Takođe, treba razmisliti o izmjenama u definisanju afirmativne akcije, mi smatramo da svako mora da zasluži mandat kao i svi ostali”, kaže Monitorov izvor iz Demokratskog fronta.

U tom savezu, kaže, razmišljaju o predlogu da se odredi ko su manjine u Crnoj Gori – da li ih treba pobrojati ili odrediti procentualno, na primjer da afirmativna akcija važi za one narode kojih ima ispod 15 odsto od ukupnog broja stanovnika.

,,Definitivno nešto mora da se mijenja i ima nekoliko pravnih mogućnosti da se ustav izmijeni bez tri petine glasova”, kaže Monitorov sagovornik.

Na pitanje je li iluzija da će DPS pristati na ovakve promjene Monitorov sagovornik kaže da nije ,,jer su ovo rijetke situacije kada bi vladajuća partija trebala da pokaže da joj je stalo do svih građana”. ,,Postoje ‘jeftiniji ‘ od nas, ali neka se onda sa njima dogovore”.

Iz SDP-a su upozorili da suština rada u okviru privremenog skupštinskog odbora mora da bude pokušaj da se unaprijedi ukupan izborni ambijent kroz reformu izbornog i drugog zakonodavstva, a ne da se na mala vrata, kroz izmjene Ustava, mijenjaju ključne odrednice građanske Crne Gore.

,,Mogućnost ustavnih promjena, o kojima ovih dana govore predstavnici DPS i DF-a, nas u SDP upućuje na oprez imajući u vidu da ne bi bio prvi put da se sa nivoa vlasti pokuša ući u trgovinu oko najvišeg pravnog akta, i to u onom njegovom najosjetljivijem segmentu”, kazao je član Predsjedništva SDP-a Ivan Vujović. Po njegovim riječima, za ukupan proces bilo bi loše ako u njemu ne bi učestvovala cjelokupna opozicija jer bi se time ostavio prostor za mogućnost dogovora na relaciji DPS – DF oko izmjena Ustava, uz alibi da je to jedini put za izmjenu izbornog zakonodavstva koji zahtijeva EU.

Loše ili ne, cjelokupna opozicija u Odboru neće biti.

,,Nećemo da učestvujemo u ovome što liči na ‘reality'”, kaže za Monitor Dritan Abazović, predsjednik Građanskog pokreta URA.

Lideri Demokratske Crne Gore i Građanskog pokreta URA Aleksa Bečić i Dritan Abazović u junu su predstavili „Plan za prevazilaženje aktuelnog političkog i institucinalnog stanja u Crnoj Gori” koji je uključivao izbornu reformu.

Taj predlog je ostao da visi u vazduhu, DPS je radio svoja posla. Sada su Građanski pokret URA i Demokratska Crna Gora kazali da će nastaviti bojkot parlamenta, a reformama izbornog zakonodavstva baviće se kroz forum, koji će činiti poslanici, predstavnici parlamentarnih i vanparlamentarnih subjekata, kao i svi zainteresovani i iskreni pojedinci.

Na pitanje na koji način će pokušati da spoje ono što se bude radilo u Forumu, sa parlamentom koji treba da odluči o izmjenama zakona Abazović kaže da će”pokušati, kao uvijek, da budu konstruktivni. ,,Ono što budemo radili dostavljaćemo i javnosti i ljudima koji su u parlamentu. Povratak URE u parlament u ovom mandatu ne vidim kao mogućnost.”

,,Postoji pet stožernih tačaka u kojima su promjene neophodne: Državna izborna komisija, zakoni o biračkim spiskovima, Agencija za borbu protiv korupcije, Zakon o finansiranju političkih partija i Javni servis”, kaže Abazović.

Po mišljenju lidera GP URA ,,učestvovanje na izborima kakvi su bili dosad je katastrofa”. ,,Mi se na neozbiljan način nećemo odnositi prema ovome, bilo da to vodi u proteste ili bojkot izbora”, kaže Dritan Abazović.

Evropski komesar za proširenje Johanes Han pozdravio je formiranje Privremenog skupštinskog odbora. Rekao je da očekuje da će “sve stranke koje podržavaju evropski put Crne Gore aktivno učestvovati” u njegovom radu. Ranije je Evropski komesar podržao plan Demokrata i URE.

,,Razumijem poziciju gospodina Hana, ali sve evropske stranke u parlament neće ući. Tamo su uglavom antievropske stranke koje personifikuju DPS i DF. Za Evropu je bojkot uvijek bio neprihvatljiv, oni će uvijek reći – vratite se u parlament”, kaže Dritan Abazović. On smatra neprincipijelnim odnos evropskih zvaničnika prema Demokratskom frontu: ,,Godinama DF nije bio u redu, smatrali su da je ‘proruski’, sada je odjednom mogu da ih podrže”.

Prosječan građanin Crne Gore star je 37, 2 godine. Mogao je četiri puta glasati na parlamentarnim izborima. Svako put su uslovi za izbore zvanično poboljšavani. Svaki put, na ovaj ili onaj način, vlast je ostala na vlasti. U takvim oklonostima, beznađe dolazi kao prirodan proces. Iako ljudi ovdje tradicionalno vole izbore, prva prepreka koja lako može dočekati domaće političare na puti ka demokratiji je – nezainteresovanost.

Ko više ima snage da misli o izbornim propisima kad je ovdje sve dozvoljeno.

Abazović: Glasovi iz inostranstva nijesu fer

Predsjednik GP URA kaže da je saglasan sa preporukom OEBS/ODIHR-a da treba poštovati ustavnu odredbu o boravištu kao uslovu za korištenje birtačkog prava.

,,Ja mislim da treba da glasaju samo oni koji su u Crnoj Gori. Mislim da nije fer da neko ko živi u Luksemburgu ili Americi odlučuje o sudbini ljudi koji žive ovdje. Znam da je to škakljivo pitanje, svako od nas ima nekog svog vani, ali treba imati u vidu i to da ima puno zloupotreba u slučajevima kad ljudi koji žive u drugim zemljama dolaze na glasanje. Plaćanje karata je, u većini slučajeva, faktički kupovina glasova”, smatra Abazović.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo