Povežite se sa nama

DRUŠTVO

URBANISTIČKI CUNAMI NA BEČIĆE: Milioni kvadrata uz more spremni za gradnju

Objavljeno prije

na

Nakon kraćeg zastoja investiciona groznica ponovo potresa obale budvanske rivijere. Kako je za uži centar Budve i Petrovca od februara prošle godine na snazi zabrana gradnje stanova za tržište, pažnja investitora usmjerena je na Bečiće. Dragocjeni prostor zaleđa duge bečićke plaže, koja je daleke 1935. proglašena najljepšom plažom u Evropi, urbaniziran je do posljednjeg kvadrata. Slobodne, neizgrađene lokacije duž morske obale planom DUP Bečići pretvorene su u građevinske zone sa kapacitetima koji dostižu nekoliko miliona kvadrata.

O nesvakidašnjoj najezdi investitora koji sele svoj kapital tamo gdje može nesmetano da se gradi, jer su vlasnici zemljišta na području Opštine Budva rijetko i sami investitori velikih objekata, kula i solitera koji polako naseljavaju ovaj prostor, za Monitor govori Glavna gradska arhitektica Budve, Ana Samardžić.

„Bečići su trenutno zanimljiv poligon za izgradnju. U Bečićima još egzistira neki slobodan prostor koji predstavlja pravo prirodno bogatstvo čiji značaj prevazilazi lokalne i nacionalne granice. Trenutna situacija je alarmantna. Od maja ove godine do danas, u postupku izdavanja urbanističko-tehničkih uslova, zahtjeva za saglasnost na idejno rješenje glavnog državnog/gradskog arhitekte prispjelo je oko 500.000 m2 za gradnju. Ovo ne znači da će svi ovi kvadrati biti realizovani ali jasno pokazuje trend interesovanja za ovaj prostor. Zahtjevi se uglavnom odnose na najatraktivnije lokacije uz more.

DUP Bečići zauzima površinu od 161 hektar na kojoj je planirano 3.377.265 m2 bruto razvijene građevinske površine, naravno bez garaža. Bečići su projektovani za 54.000 korisnika, dok cijela Opština Budva ima manje od 20.000 stanovnika. To je šestostruko povećanje u odnosu na postojeće stanje. Koliko je ova matematika nerealna jasno pokazuju navedeni brojevi. Ovaj prostor sa postojećom infrastrukturom i kapacitetom plaže, ne može da primi ni približno ovolike kapacitete”, navela je Glavna arhitektica Budve.

Iza urbanističkog plana za Bečiće stoji renomirani Arhitektonski fakultet iz Beograda. Izradom plana rukovodio je, budvanskoj javnosti poznati profesor Miodrag Ralević, čija rješenja predstavljaju urbanistički zločin prema ovom prostoru. Iako je donijet protivno tadašnjem Zakonu o planiranju prostora, uz podatak da je rok važnosti plana istekao, on se još uvijek primjenjuje i prozivodi nepopravljivu štetu u prostoru.

„Postojeće stanje izgrađenosti u Bečićima 2009. bilo je oko 500.000 kvadrata. Tokom posljednjih deset godina izgrađeno je novih 300.000, tako da mi već kažemo da imamo konflikte u prostoru, u Rafailovićima na primjer. Imamo čitavo jedno naselje preko puta hotela Splendid koje ne funkcioniše. Vrlo često, prije izlaska na teren, koristim Google satelit mapu da lociram objekat, pa se onda popnem na onu krivinu puta ka Cetinju, da bih vidjela ostalo, jer se objektu ne može prići i sagledati šta se tamo dešava”, slikovito je dočarala urbanistički haos u Bečićima.

Na pitanje gdje će da se smjesti preostalih 2,4 miliona kvadrata, arhitektica Samardžić je pojasnila situaciju:

„Gradi se u prvoj zoni koja još nije zauzeta. Slobodan je veliki dio Bečića u zoni ispod magistralnog puta i sve je predato Opštini za neku dokumentaciju. Najveći investitor je kompanija Capital Estate iz Budve, (osnivač kompanija Felixport enterprise ltd sa Kipra, p.a.),

koja je predala zahtjev za izdavanje UTU uslova za gradnju turističkog kompleksa kapaciteta 100.000 kvadrata na prvoj liniji mora, uz bečićku plažu”.

Zahtjevi za izdavanje UTU uslova stigli su od vlasnika parcela oko crkve Sv.Tome, zatim za ekskluzivni dio zemljišta između hotela Splendid i Sv.Tome. Međutim, zanimljivo je da gotovo svi postojeći hoteli velikog hotelskog kompleksa u Bečićima traže nadogradnju.

„Svi hoteli u Bečićima su u nekoj fazi dogradnje i nadogradnje. Stigao je i zahtjev vlasnika Splendida, kompanija HG Montenegrostars i Tradeunique iz Budve, za dogradnju dva sprata na postojećem hotelu. Odbila sam da dam saglasnost na idejno rješenje rekonstrukcije hotela Splendid, koje je izradila firma Adria Invest, zato što nisu dostavili svu potrebnu dokumentaciju, odnosno postojeće stanje, tako da mi ne znamo koliki je taj hotel”, objasnila je Samardžić.

Inače, podaci o veličini i kpacitetima hotela Splendid su zapanjujući.

DUP Bečići dozvoljava gradnju do 84.000 m2 BRGP, na površini od 10.000 kvadrata. Hotel Splendid posjeduje izgrađenih 68.000 m2 na 12.000 kvadrata i traže novih 1.500 m2 dogradnje na dijelu hotela.

Dogradnju planiraju i vlasnici hotela Mediteran za dodatnih 40.000m2 na parceli sadašnjeg Akva parka. Saglasnost na proširenje od 31.000 m2 traži i hotel Tara sa kulama od 10 spratova na lokaciji sadašnjih vila, u vidu pravog betonskog zida prema magistrali i zaleđu naselja.

Izdati su urbanistički uslovi i hotelskoj kompaniji Belvi za dogradnju oko 6.500 kvadrata, sa jednim od najvećih indeska izgrađenosti od 4.50.

Gradiće se višespratnice i u naselju Ivanovići za koje su zahtjeve podnijele neke arapske firme.

„Sve je toliko natrpano i gusto a nije realizovana ni petina planom predviđenog. To su zaista zastrašujući brojevi. Sve je predimenzionirano i nerealno, prostor to ne može da primi”, kaže

arhitektica Samardžić

U centralnom dijelu Budve, na potezu od Avale do Zavale kontroverznim planom DUP Budva centar, takođe sa pečatom Arhitektonskog fakulteta Beograd, planirano je 1.752.916 m2 na površini od 81 hektar, za oko 23.633 korisnika, potvrdila je ona.

Znači samo uži dio Budve i Bečići planirani su na 78.000 stanovnika.

„Postojeće stanje 2006. godine bilo je 302.000 kvadrata. Tokom desetogodišnje realizacije ovog planskog dokumenta izdato je po građevinskim dozvolama oko 360.000 m2, što je 100 odsto uvećanje u odnosu na prethodno stanje. I ovo uvećanje donijelo je otežane uslove života u naseljima Gospoština i Pod magistralom. No, kao da je sve to irelevantno, ovaj planski dokument daje mogućnost za dodatnih 1,1 milion kvadata koji su u ponudi kada se ukine moratorijum na gradnju.

Sad postoji zahtjev kompanije Safiro Beach Resort za izgradnju hotela od 50.000 m2 na lokaciji Jadranskog sajma. Projektom su planirana dva hotela na dvije parcele, bez kongresnog centra kako je prethodno bilo predviđeno…”, kazala je ona.

Budva će definitivno postati grad kula i solitera. Očekuje se izgradnja niza višespratnica na najatraktivnijem dijelu turističke Budve, uz jedino gradsko šetalište duž Slovenske obale.

„Svaka neizgrađena parcela može biti novi soliter. Svaki objekat može da smanji svoju osnovu i poveća visinu primjenom principa preporučene spratnosti. Sada se pojavljuje neka spratnost sa kojom se svi ravnaju, sa nekih 14-15 etaža. Mislim da je to trostruko više od poželjnog, ali su se svi uhvatili toga. Najtužnije u cijeloj ovoj priči jeste, da bruto površina nije data ravnomjerno. U okviru jednog bloka nemaju svi iste indekse, vjerovatno u zavisnosti od toga ko je vlasnik parcele”.

Na pitanje da li strepi od osude javnosti za urbanističku katastrofu u Bečićima i Budvi koja nadolazi, jer je nadležnosti glavnog gradskog i državnog arhitekte, davanje saglasnosti na pomenute megalomanske projekte, kao i da li ima prostora za kreativno, samostalno djelovanje, arhitektica Samardžić je kazala:

„Ne plašim se jer se držim zakona i pokušavam da u okviru njega ta planska i zakonska rješenja na pažljiviji način obradim. Moja misija u Ministarstvu održivog razvoja i turizma odnosi se trenutno na Bečiće, najviše pitanja u vezi sa tim imam za Glavnog državnog arhitektu.

Ako niko drugi ne želi da promijeni stanje u prostoru, onda u redu, sprovodićemo ga ovako kako jeste, jer je možda bolje da neko pažljivije proba da sprovede planirano i projektovano, nego da bude kao do sada, kada niko nije gledao ni raspored prostorija u objektima.

Ako vi nemate zakonski alat da djelujete, a državni ste službenik, vaše je samo da pričate i upozoravate. Institut glavnog arhitekte osmišljen u duhu novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, ne daje velika ovlašćenja, što pokazuju kaznene odredbe. Opet je sve na revidentu. Kada sam nešto slično predložila u Ministarstvu, odgovor iz pravne službe bio je da mogu dobiti krivičnu prijavu za prekoračenje službenog ovlašćenja.

Stvari će se promijeniti kada se usvoje Državne smjernice razvoja arhitekture, a do tada, u skladu sa članom 215. pomenutog zakona, primjenjivaće se uslovi iz planskog dokumenta”, kazala je Samardžić.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

PLAŽE IZMEĐU PROFITA I JAVNOG DOBRA: Privatne tvrdjave koncesionara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorske plaže i kupališta postale su unosna privredna zona. Vlada Crne Gore zacrtala je da u ovogodišnjoj turističkoj sezoni od iznajmljivanja atraktivnih plaža i kupališta zaradi oko 35 miliona eura. U tom opredjeljenju Vlade izgubio se  interes građana

 

 

Crnogorska obala raspolaže sa 73 kilometra prirodnih pješčanih plaža koje  privlače turiste iz zemalja širom svijeta. Atraktivne plaže koje su ranije tokom ljetnih mjeseci bile simbol odmora i slobodnog uživanja u suncu i moru, ubrzano gube autentičnost. Mnoge od njih gube prirodne odlike i dostupnost, zbog prekomjerne ekspolatacije, betoniranja, postavljanja ležaljki, suncobrana, plažnih barova, diskoteka, restorana i drugih sadržaja.

Stari problem koji je ove turističke sezone vidno eskalirao.

Na plažama vlada  haos, od plažnog mobilijara na gotovo svim javnim plažama pijesak se više i ne vidi. U susret ljetu i nastojanju da se za tri mjeseca zaradi što više, ugovorne obaveze zakupaca i koncesionara plaža i kupališta sve se manje poštuju. Korišćenje i uređenost plaža u skladu sa Zakonom o morskom dobru i planskim dokumentima Javnog preduzeća Morsko dobro i njihova zagarantovana dostupnost svima, građanima Crne Gore i turistima, više nije obavezujuće ni za koga.

Crnogorske plaže i kupališta postale su unosna privredna zona. Iz sezone u sezonu pretvaraju se u privatne tvrđave koncesionara koji od javnog dobra, zanemarujući javni interes, ubiraju značajan profit. Vlada Crne Gore zacrtala je da u ovogodišnjoj turističkoj sezoni od iznajmljivanja atraktivnih plaža i kupališta zaradi oko 35 miliona eura. U tom opredeljenju Vlade izgubio se interes građana.

Obala Crnogorskog primorja koja je nacionalno dobro, postala je puki privredni resurs za privilegovane, koji na duži niz godina drže plaže kao porodično nasleđe.

Gotovo cijeli plažni pojas Crnogorskog primorja, najkvalitetniji djelovi dugih šljunkovitih plaža, pokriven je komercijalnim sadržajima, nepreglednim šarenim ležaljkama i suncobranima, plastičnim pješačkima stazama kojima su omeđeni kvartovi koji liče na sobe za ležanje. Obaveza zakupaca da ostave polovinu zakupljenih kvadrata bez plažnog mobilijara, na koje posjetioci mogu doći sa svojim peškirima, ne poštuje se gotovo nigdje. Pored toga, zakupci samovoljno proširuju zone koje koriste na djelove pješčanih površina koje nisu zakupili, što je bila uobičajena praksa na ulcinjskoj Velikoj plaži kao i na budvanskom Jazu.

Onima koji ne žele da plaćaju preskupe plažne komplete ležaljki i suncobrana, ostavljeni su kamenjari i nepristupačni djelovi obale da na njima uživaju..Gosti sa peškirima guraju se po ćoškovima plaža, dok centralnim djelovima dominiraju koktel barovi, DJ pultovi ili VIP zone, na kojima cijene plažnih kompleta dostižu vrtoglave cijene od 210 pa do 1.000 eura.

„Kupališta su javna i moraju biti dostupna svima. Ukoliko nijesu hotleska, 50% kupališta mora da bude oslobođeno za korišćenje bez plažnog mobilijara. Ukoliko je hotelsko kupalište, može se koristiti plažni mobilijar na 100% kupališta, međutim ispred svakog kupališta, tj. na ulazu, stoji skica koja predviđa gdje se plažni mobilijar može postaviti a ugovorom o zakupu se definiše koliko tačno ležaljki i suncobrana se može postaviti“, navodi se u Zakonu o morskom dobru.

Međutim, u praksi to izgleda drugačije. Na plažama, hotelskim ili javnim,  standardi o broju kompleta na određenoj površini ili kvadratima potrebnim za jedan plažni komplet, uopšte se ne poštuju. Ležaljke i suncobrani poređani su gusto jedni do drugih,  tako da se čini da su svi prisutni tu zajedno, kao na porodičnom letovanju.

Takođe, obavezni slobodni pojasevi nisu nigdje jasno obilježeni niti ih zakupci održavaju.  Pravo na zauzimanje dijela javne plaže posmatra se kao luksuz jer zakupci nameću trend, ako želiš luksuz – onda plati.

Betoniranje obalnog pojasa već je ustanovljena praksa. Devastacija prostora morskog dobra ove godine bila je najveća u okolini Svetog Stefana, na plažama Crvena glavica i Galija. Na ovim lokacijama, na prirodnim uvalama, desila se besprizorna betonizacija obale, izgradnja niza čvrstih objekata, restorana, kućica za plažne rekvizite, lukobrana… U JPMD reagovali su uobičajeno, tek kada je betoniranje završeno.

U Javnom preduzeću Morsko dobro ponašaju se kao nijemi posmatrači situacije na plažama. Nadležne inspekcijske i komunalne službe ne reaguju ili se uopšte ne pojavljuju, te se zakupci osjećaju slobodno da ignorišu uslove zakupa plažnih površina i na zakupljenom atraktivnom prostoru rade šta im je volja.

Na većim, posjećenijim plažama, poput Slovenske plaže u Budvi, plaže Jaz ili Bečići, funkcionišu pravi ugostiteljski objekti, restorani, sazidani na betonskim podlogama, koji posluju u režimu privremenih objekata, iako to nijesu.

Postavlja se pitanje zašto neko javno preduzeće čiji je osnivač Vlada Crne Gore ne štiti javni interes. Čiji je interes da se plažni pojas Crnogorskog primorja komercijalizuje do te mjere, da prelazi u tihu privatizaciju obale. To se moglo zaključiti i po ishodu nedavnih javnih poziva za zakup crnogorskih plaža koje su pratile mnogobrojne manipulacije. Stari, odnosno stalni, tradicionalni zakupci po pravilu nude astronomske iznose novca na ime godišnjeg zakupa koje kasnije povlače i uz bodni sistem dobijaju tendere po početnim cijenama.

Ideja o osnivanju javnih plaža koje bi bile dostupne svima bez ikakvih uslovljavanja, posebno građanima Crne Gore kao i izdavaocima privatnog smještaja i njihovim gostima, nije realizovana. Sa rijetkim izuzecima od dvije ili tri plažice na cijeloj Budvanskoj rivijeri, na primejr, koja ostvaruje gotovo 50 odsto ukupnog turističkog prometa u zemlji.

Status javnih, slobodnih plaža, iznenada su dobile najatraktivnije tri plaže na Crnogorskom primorju, hotelska plaža Svetog Stefana, velika miločerska i Kraljičina plaža u Miločeru. Ovo je peta turistička sezona u kojoj gosti i mještani nesmetano koriste plaže koje decenijama nisu mogli.

Peto je ljeto koje grad hotel Sveti Stefan i vila Miločer dočekuju zatvorenih škura i gvozdenih kapija. Zakupac elitnih hotela kompanija Adriatic properties i država Crna Gora podnijeli su međusobne tužbe  zbog nepoštovanja ugovora o zakupu, u arbitražnom postupku koji se vodi pred sudom u Londonu.

Dok se čeka sudski epilog, poznate plaže dostupne su svima, ali o njihovom održavanju i komunalnom redu niko ne brine, ni zakupac, Opština Budva ili Morsko dobro. Na plažama nema mobilijara, nema vode ni tuševa ni toaleta. Sve izgleda napušteno.

Gdje nema  ličnog interesa nema ni brige o prirodnim dobrima turističke destinacije.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

JAVAŠLUK U JAVNIM SERVISIMA: Nagrade i kazne za (ne)poslušne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nadležni su utvrdili nepravilnosti u poslovanju RTV Podgorica i Radio-televiziji Crne Gore, uglavnom u vezi sa varijabilama i visinama plata. Istovremeno, pljušte otkazi članovima sindikata i nepodobnima

 

 

Protekle sedmice više se informisalo o poslovanju i malverzacijama u crnogorskim medijima koji se finansiraju iz džepova građana, nego što su nas oni informisali. Stare prakse se ponavljaju, podobni medijski radnici napreduju, nepodobni se sklanjaju gdje nikom ne smetaju, dok građani umjesto da budu informisani, najčešće bivaju deziformisani i zbunjeni.

Počelo je sa Gradskom.U izvještaju Državne revizorske televizije (DRI) utvrđen je niz nepravilnosti, zbog čega je nadležni kolegijum DRI dao uslovno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj i negativno na pravilnost poslovanja Gradske RTV.

Izvršni direktor lokalnog javnog emitera Vladimir Otašević isplaćivao je tokom prošle godine varijabilni dio zarade zaposlenima, a da za to nije imao saglasnost nadležnih, stoji, pored ostalog, u izvještaju. To lokalno preduzeće revizorima nije omogućilo ni uvid u ugovor o radu Otaševića, kao ni rješenje o njegovoj zaradi, niti propratnu dokumentaciju u vezi sa konkursom za izvršnog direktora.

“Društvo je tokom godine isplaćivalo zaposlenima naknade po osnovu rezultata rada. Isplate su se vršile uz pisanu odluku izvršnog direktora. Shodno čl 21 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, uslovi i način ostvarivanja prava na varijabilni dio zarade za zaposlene u ustanovi čiji je osnivač lokalna samouprava utvrđuju se aktom nadležnog organa ovih pravnih lica uz saglasnost Vlade, po pribavljenom mišljenju Ministarstva. Društvo prilikom isplate nije imalo saglasnost, već je na osnovu odluka koje je donosio izvršni direktor isplaćivalo varijabile zaposlenima”, ističe se u izvještaju.

U izvještaju se navodi i da je u Gradskoj RTV 99 zaposlenih na neodređeno i devet na određeno vrijeme. U Sektoru programa zaposleno je više nego što je previđeno aktima. Gradska RTV, ističu revizori, ima potpisan sporazum o ustupanju radnika sa Agencijom za privremeno zapošljavanje, po kojem je tokom 2024. bilo ustupljeno šest zaposlenih: tri novinara, jedan autor emisije, jedan realizator programa i jedan novinar – reporter.

Kad je u pitanju korišćenje službenih vozila, revizor notira da Pravilnikom o uslovima i načinu korišćenja nije određen limit potrošnje goriva. Upozoravaju na to da Gradska RTV nije donijela pisani dokument, kojim se odobrava pravo zaposlenog na usluge korišćenja goriva, a revizorima nije predstavljeno ni odobrenje o upotrebi kartice za točenje goriva.

Upravo je zbog navodnog nezakonitog točenja goriva došlo do otkaza predsjedniku Sindikata Gradske RTV Milanu Nikčeviću i javnog sukoba Otaševića sa Sindikatom medija Crne Gore. Nakon što je sindikat tražio da Savjet Radio-televizije Podgorica razriješi izvršnog direktora, Otašević je optužio lidere sidnikata Radomira Kračkovića i Marijanu Camović da su pokušali da izvrše pritisak na njega kako ne bi otpustio Nikčevića.

“Nikčević je, nakon što je pokrenut postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti, kontaktirao Kračkovića i Camovićevu, koji su potom pokrenuli neviđen pritisak na mene da se on vrati na posao… Čelnici Sindikata medija ne bi trebali da koriste svoje funkcije da preko njih traže, bez valjanog osnova, otkaze za zaposlene u medijima, pa i za izvršne direktore, koji nisu bliski njihovim poslodavcima, dok sa druge strane traže zaštitu za zaposlene, koji vrijeđaju i pozivaju na fizički obračun svoje kolege na radnom mjestu, a pri tom i nezakonito troše gorivo na račun građana Crne Gore ”, kazao je Otašević.

U regovanju SMCG naveli su da je Otašević iznio niz neistina o Sindikatu u pokušaju da skrene pažnju sa sopstvenog nezakonitog poslovanja. Saopštili su da zakonito pomažu predsjedniku Sindikata RTV Podgorica Milanu Nikčeviću, koji je nezakonito dobio otkaz.

„Otaševićevu krupnu neistinu da smo “vršili pritisak” na njega da promijeni odluku o otkazu tokom sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem nećemo ni da komentarišemo. Samo ćemo podsjetiti da su i njegovi šefovi pravne i finansijske službe Relja Stamatović i Nemanja Vešović  na istom sastanku jasno rekli da otkaz Nikčeviću nije smio da se desi“, navodi SMCG u saopštenju.

Sindikat tvrdi da su tražili od Savjeta RTV Podgorica da smijeni Otaševića zbog toga što u kontinuitetu nezakonito posluje, te da on zbog toga objavljuje  ovakva reagovanja, „ jer zna da za to postoje dokazi“.

Za nepravilnosti koje je utvrdila DRI, Otašević kaže da je riječ o praksi koju je ustanovila prethodna uprava, dok se on cijelo vrijeme trudi da to ispravi.

„Nije Gradska TV pod rukovodstvom Otaševića prekršila sedam zakona tokom 2024. godine, već su se navedeni zakoni kršili od samog osnivanja televizije. Kao novi izvršni direktor, u 2024. godini, pored mnoštva problema u programsko-produkcionom sektoru, očekivao sam da se poštuju zakonska i podzakonska akta, ne dovodeći u pitanje i sumnju u savjestan rad svih službi i sektora u preduzeću. Sve i da sam očekivao, ispravljanje svih tih stvari kroz period od godinu dana, kosi se sa zakonima fizike“, saopštio je.

Probleme sa sindikatom imao i je i direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić. On je uručio otkaz nagrađivanoj dopisnici iz Herceg Novog Nevenki Macan. Iz Sindikata zaposlenih RTCG su dodali da Macan kaže da se “usprotivila potpuno nelogičnom i neproduktivnom načinu da se organizuje posao tako što će se četvoro zaposlenih iz Herceg Novog koji su u ovom dopisništvu radili dvadeset i više godina, prebaciti da rade u Tivat”. Zbog toga je pisala članovima Savjeta i generalnom direktoru RTCG.

„Ovo je scenario koji se priprema za neistomišljenike. Mnogim članovima našeg sindikata ovih se dana ‘pakuju’ otkazi. Razlog – imamo svoj stav, mislimo svojom glavom, istupamo javno i preispitujemo razne sporne odluke generalnog direktora. Naši članovi su mobingovani, izloženi svakodnevnim pritiscima, otvorenim i prikrivenim prijetnjama, porukama da će biti raspoređeni na druga radna mjesta. Kazneni putevi ovih dana vode od televizije ka portalu i radiju. Ili ka – otkazu”, piše u saopštenju.

Dok je DRI utvrdila nepravilnostu u vezi sa RTV Podgorica, za RTCG je to učinilo Ministarstvo finansija. Cijela priča isplivala je nakon javnog sukoba Raonića i sindikata nacionalnog javnog servisa oko granskog kolektivnog ugovora, koji članovi tog tijela odbijaju da potpišu.

“Tvrdnje da su najveće zarade u RTCG ujedno i najnezakonitije u tom mediju koji zapošljava oko 800 ljudi, a koje uporno iznosim četiri godine, su još jednom potvrđene mišljenjem Ministarstva finansija koje je jasno reklo da generalni direktor i trojica njegovih pomoćnika sami sebi određuju koliko im je dovoljno, ne osvrćući se na zakone. Ono što je Ministarstvo i ovaj put preskočilo da kaže je šta će oni, kao nadležni za racionalno trošenje i brigu o državnom novcu, da urade po tom pitanju i kako će i kad da zaustave nezakonito otimanje javnog novca”, rekla je Marijana Camović Veličković iz SMCG.

Predsjednica Sindikata zaposlenih Jadranka Drobnjak kazala je da predlogom Kolektivnog ugovora koji im je neprihvatljiv srednjoškolci ne dobijaju povećanje plata. “Većina visokoškolaca dobija od 60 do 80 eura, dok rukovodioci koji već imaju četvorocifrenu platu dobijaju 200 i više eura. Time većina zaposlenih u RTCG-u, među njima i oni koji svakodnevno stvaraju programski sadržaj, i dalje ostaju u zoni državnog minimalca”, kazala je Drobnjak.

Raonić tvri da nijesu tačne tvrdnje Sindikata da 80 odsto zaposlenih prima minimalac. Istakao je da je menadžment inicirao usvajanje Granskog kolektivnog ugovora.

“Koje opstruira upravo Sindikat medija koji čine uglavnom zaposleni ili ljudi koji su u uredništvu u Vijestima. Imamo apsurdnu situaciju da poslodavac želi da budu plaćeni rad nedeljom, praznicima i tako dalje… Što se tiče zaposlenih u RTCG, 90 familija će dobiti stanove. Povećanja plata koje smo predložili bi bila značajno iznad republičkog prosjeka”, kazao je on.

Dok Otaševiću padaju na sudu nezakoniti otkazi, Raoniću svako malo sud odlučuje da ne bi smio biti na pozciji generalnog direktora. Trenutno je pred sudom aktivan postupak protiv članova Savjeta koji uporno ignorišu odluku suda i ponovo biraju Raonića.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOJE FAKULTETE UPISUJU CRNOGORSKI STUDENTI: Priprema za državni posao 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Privredna udruženja ukazuju da se nastavlja prekomjerno školovanje kadra u društvenim i humanističkim naukama, dok nedostaju stručnjaci iz tehničkih, ICT i STEM oblasti. Tvrde da upisna politika nije u dovoljnoj mjeri usklađena sa realnim potrebama tržišta rada

 

Za upis u prvu godinu osnovnih studija za studijsku 2025/2026. godinu na Univerzitetu Crne Gore (UCG) predloženo je 3.311 mjesta na budžetu, 1.225 mjesta na postdiplomske specijalističke studije i 2.010 mjesta za dvogodišnje master studije, saopšteno je iz UCG. Očekuje se da nakon Vladine odluke bude raspisan konkurs za upis na osnovne studije.

,,U narednu studijsku godinu planiran je upis brucoša na 19 organizacionih jedinica. U ponudi imamo 67 studijskih programa”, kazali su Monitoru iz UCG. Naglašavaju da se veliko interesovanje  bilježi gotovo na svim organizacionim jedinicama, posebno za studijske programe koji već godinama u prvom upisnom roku budu potpuno popunjeni. ,,Pored prirodnih i tehničkih nauka (IT smjerovi, medicina, arhitektura i srodne discipline) veliko je interesovanje i za društveno-humanističke oblasti. Programi kao što su obrazovanje učitelja, predškolsko vaspitanje i obrazovanje, psihologija, pedagogija, prava, ekonomija i političke nauke privlače značajan broj kandidata svake godine”, kažu u UCG.

U protekle dvije godine najviše je brucosa upisalo Ekonomski fakultet,  2023. godine – 335, 2024. godine – 326, a za ovu godinu planirano je 390 mjesta. Po broju planiranih mjesta slijede Filozofski  i Elektrotehnički fakultet (330), Pomorski fakultet sa 260, Prirodno matematički fakultet 250, Filološki fakultet 230, Biotehnički fakultet 155… (vidi tabelu).

,,Upisna politika na univerzitetima u Crnoj Gori djelimično prati, ali još uvijek ne zadovoljava potrebe tržišta rada. Postoji prostor za unapređenje u domenu usklađivanja ponude visokoškolskog obrazovanja sa stvarnim ekonomskim i društvenim potrebama”, ističu za Monitor iz Privredne komore Crne Gore.

Navode da se nastavlja prekomjerno školovanje kadra u društvenim i humanističkim naukama, dok se osjeća manjak stručnjaka iz tehničkih, ICT i STEM oblasti. Smatraju da je  neophodno  da se studijski programi brže ažuriraju, u skladu sa savremenim tehnološkim i tržišnim trendovima, kako bi studenti sticali savremena znanja primjenjiva u praksi. Uočljiv je, kažu, izostanak sistematskog i kontinuiranog mehanizma kojim bi se prikupljali podaci o deficitarnim zanimanjima i potrebama poslodavaca.

UCG tvrdi da većina programa iz oblasti prirodnih nauka bilježi značajano interesovanje studenata. Od ove godine kreće novi studijski program Hemija, za koje očekuju veliko interesovanje kandidata. Ipak, kažu da postoje programi kao što su Matematika i Fizika za koje je trenutno manji broj zainteresovanih, te da taj trend prate i na osnovu njega planiraju dodatne aktivnosti promocije i podrške.

,,Procenat diplomiranja varira od programa do programa, ali Univerzitet kontinuirano radi na poboljšanju uslova studiranja i podrške studentima kako bi se povećala stopa uspješnog završetka studija”, kažu.  Prosječno, 50 do 60 odsto studenata u roku završava studije.

Pregled konačnih rang lista na sajtu UCG pokazuje da su se tokom prošle godine na pojedinim  fakultetima, poput fizike, kao studenti na budžetu upisivali i oni koji su tokom srednje škole imali dovoljan i dobar uspjeh. Sa UCG objašnjavaju da su kriterijumi jasno definisani Pravilnikom o upisu: ,,Za većinu studijskih programa nije predviđeno polaganje prijemnog ispita. Upis se vrši na osnovu postignutog uspjeha tokom srednjoškolskog obrazovanja i rezultata sa eksterne mature. Polaganje prijemnog ispita predviđeno je samo na malom broju studijskih programa, kao što su arhitektura, psihologija, medicina, stomatologija i umjetničke oblasti”.

I iz Unije poslodavaca Crne Gore za Monitor kažu  da upisna politika  još nije u dovoljnoj mjeri usklađena sa realnim potrebama tržišta rada. Crnogorskoj privredi, ukazuju, su najpotrebniji visokoobrazovani kadrovi u oblastima informacionih tehnologija, inženjerstva, ekonomije, turizma i zaštite životne sredine.

,,Poslodavci godinama ukazuju na potrebu za promjenom upisne politike, kako u srednjim školama tako i na fakultetima, koja mora biti rezultat ozbiljne analize tržišta rada, projekcija ekonomskog razvoja i konsultacija sa privrednim sektorom.  Već tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja, učenicima je važno pružiti objektivne i pravovremene informacije o potrebama tržišta rada”, kažu u Uniji.

Na UCG tvrde da svake godine na osnovu detaljnih analiza i ispitivanja tržišta rada definišu svoju upisnu politiku. ,, U skladu sa ovim podacima planiramo razvoj i akreditaciju novih studijskih programa, pa svake godine u ponudi imamo barem jedan novi program koji odgovara savremenim trendovima i potrebama tržišta rada. ” kažu.

U Uniji  insistiraju da prava strategija nedostaje. ,,Nažalost, Crna Gora još nema jasnu, integrisanu i sveobuhvatnu strategiju koja bi dugoročno stimulisala mlade da se opredijele za deficitarna zanimanja. Neophodno je stvoriti ambijent u kojem će mladi  prilikom izbora zanimanja donositi odluke na osnovu ličnih afiniteta, ali i u skladu sa mogućnostima zapošljavanja, razvojem tržišta i stvarnim potrebama privrede”, kažu.

Saradnja privrede i visokoškolskih ustanova nije institucionalno uređena tj. privreda nije institucionalno zastupljena u tijelima visokoškolskih ustanova, kažu iz Privredne komore, uz zamjerku da je većina naučnih istraživanja i dalje više teorijskog nego primijenjenog karaktera.

Navode da privatni univerziteti intenzivnije sarađuju sa privredom, omogućavajući studentima veći pristup mentorskim programima, startup inkubatorima i praksama u kompanijama. ,,Kada je riječ o državnom univerzitetu, u saradnji sa privredom ističu se Ekonomski fakultet, Fakultet za turizam i Pomorski fakultet.  Ekonomski fakultet UCG je pilotirao projekat dualni sistem obrazovanja u sistemu visokog obrazovanja”, kažu.

Iz Unije upozoravaju na ukorijenjenu percepciju mladih o radu u javnom sektoru, gdje se državna uprava i dalje doživljava kao sigurniji i poželjniji izbor: ,,Istovremeno, broj zaposlenih u javnom sektoru već se približio granici održivosti, što je dodatan alarm za donosioce odluka”.

Crna Gora se suočava sa ozbiljnim nedostatkom kadra u gotovo svim oblastima, upozoravaju iz Privredne komore: ,,Veliki broj obrazovanih ljudi nakon završetka studija deficitarnih zanimanja napušta zemlju, a oni koji su završili u inostranstvu se ne vraćaju, što je veliki gubitak za naše društvo”.

 

UNIVERZITET CRNE GORE

2023 2024 PLAN ZA 2025
ARHITEKTONSKI FAKULTET 52 61 50
BIOTEHNIČKI FAKULTET 95 72 155
EKONOMSKI FAKULTET 335 326 390
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET 248 264 330
FAKULTET DRAMSKIH UMJETNOSTI 13 14 35
FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI 31 34 48
FAKULTET POLITIČKIH NAUKA 141 140 140
FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE 96 91 120
FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO 123 93 150
FILOLOŠKI FAKULTET 171 143 230
FILOZOFSKI FAKULTET 247 255 330
GRAĐEVINSKI FAKULTET 81 92 110
MAŠINSKI FAKULTET 90 69 150
MEDICINSKI FAKULTET 197 204 185
METALURŠKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET 56 51 140
MUZIČKA AKADEMIJA 18 19 28
POMORSKI FAKULTET KOTOR 168 138 260
PRAVNI FAKULTET 211 211 210
PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET 184 147 250
Total 2557 2424 3991

 

Ne manjka direktora

Crna Gora ima 14.752 direktora i rukovodilaca, kao i 56.518 stručnjaka i umjetnika, pokazuju podaci sa Popisa stanovništva iz 2023. godine koji se odnose na zanimanja i djelatnosti, a koje je u izvještaju objavila Uprava za statistiku Monstat.

Od ukupno 248 hiljada zaposlenih, direktori i rukovodioci čine šest odsto, a sa stručnjacima i umjetnicima to je skoro 30 odsto ukupnog broja radno angažovanih. Stručnjaci su prema metodologiji osobe sa visokim obrazovanjem, čije je radno mjesto definisano kao stručno lice.

Najviše direktora živi u Podgorici 5.936, što je 40 odsto njihovog ukupnog broja, a zatim u Budvi 1.368, Herceg Novom 1.058, Baru 1.005, Nikšiću 972… U najmlađoj opštini Zeta, nekada najvećem poljoprovrednom centru Crne Gore, žive 222 direktora, dok je broj radno angažovanih u oblasti poljoprivrede 206.

Stručnjaka i umjetnika, takođe, najviše je u Podgorici, skoro polovina, 25 hiljada, a zatim u Nikšiću 5.365, Baru 3.408, Budvi 2.829…, a najmanje u Šavniku gdje ih živi 70, Petnjici 97 i Plužinama 102.

Od ukupnog broja zaposlenih 248 hiljada, u Podgorici živi 83,5 hiljada, što je trećina ili 33 odsto. Direktora, stručnjaka i umjetnika u glavnom gradu je značajno više od tog procenta za ukupan broj zaposlenih.

Najbrojnije zanimanje na popisu bilo je radnik u uslugama i trgovinama 57.286.

Službenika u administraciji ima 22.245, od čega u glavnom gradu živi 8.144, u Nikšiću 2.002, u Budvi 1.508… Službenika u administraciji najmanje je u Šavniku 41, u Plužinama 42, Petnjici 49, Gusinju 70…

Građana koji rade u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na popisu je bilo 5.262, od čega najviše u Bijelom Polju 1.513, a zatim slijede Pljevlja 492, Nikšić, Podgorica 319… Manje od deset zaposlenih u ovoj oblasti imaju Budva, Plav, Rožaje i Žabljak.

Na popisu je zanatsko zanimanje navela 18.112 osoba, od čega u Podgorici 4,5 hiljada, u Nikšiću dvije i po i u Baru i Bijelom Polju po hiljadu i po osoba.

Žene brojnije među stručnjacima, u administraciji, trgovini, a manjina među direktorima

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo