Povežite se sa nama

DRUŠTVO

URBANISTIČKI CUNAMI NA BEČIĆE: Milioni kvadrata uz more spremni za gradnju

Objavljeno prije

na

samardzic

Nakon kraćeg zastoja investiciona groznica ponovo potresa obale budvanske rivijere. Kako je za uži centar Budve i Petrovca od februara prošle godine na snazi zabrana gradnje stanova za tržište, pažnja investitora usmjerena je na Bečiće. Dragocjeni prostor zaleđa duge bečićke plaže, koja je daleke 1935. proglašena najljepšom plažom u Evropi, urbaniziran je do posljednjeg kvadrata. Slobodne, neizgrađene lokacije duž morske obale planom DUP Bečići pretvorene su u građevinske zone sa kapacitetima koji dostižu nekoliko miliona kvadrata.

O nesvakidašnjoj najezdi investitora koji sele svoj kapital tamo gdje može nesmetano da se gradi, jer su vlasnici zemljišta na području Opštine Budva rijetko i sami investitori velikih objekata, kula i solitera koji polako naseljavaju ovaj prostor, za Monitor govori Glavna gradska arhitektica Budve, Ana Samardžić.

„Bečići su trenutno zanimljiv poligon za izgradnju. U Bečićima još egzistira neki slobodan prostor koji predstavlja pravo prirodno bogatstvo čiji značaj prevazilazi lokalne i nacionalne granice. Trenutna situacija je alarmantna. Od maja ove godine do danas, u postupku izdavanja urbanističko-tehničkih uslova, zahtjeva za saglasnost na idejno rješenje glavnog državnog/gradskog arhitekte prispjelo je oko 500.000 m2 za gradnju. Ovo ne znači da će svi ovi kvadrati biti realizovani ali jasno pokazuje trend interesovanja za ovaj prostor. Zahtjevi se uglavnom odnose na najatraktivnije lokacije uz more.

DUP Bečići zauzima površinu od 161 hektar na kojoj je planirano 3.377.265 m2 bruto razvijene građevinske površine, naravno bez garaža. Bečići su projektovani za 54.000 korisnika, dok cijela Opština Budva ima manje od 20.000 stanovnika. To je šestostruko povećanje u odnosu na postojeće stanje. Koliko je ova matematika nerealna jasno pokazuju navedeni brojevi. Ovaj prostor sa postojećom infrastrukturom i kapacitetom plaže, ne može da primi ni približno ovolike kapacitete”, navela je Glavna arhitektica Budve.

Iza urbanističkog plana za Bečiće stoji renomirani Arhitektonski fakultet iz Beograda. Izradom plana rukovodio je, budvanskoj javnosti poznati profesor Miodrag Ralević, čija rješenja predstavljaju urbanistički zločin prema ovom prostoru. Iako je donijet protivno tadašnjem Zakonu o planiranju prostora, uz podatak da je rok važnosti plana istekao, on se još uvijek primjenjuje i prozivodi nepopravljivu štetu u prostoru.

„Postojeće stanje izgrađenosti u Bečićima 2009. bilo je oko 500.000 kvadrata. Tokom posljednjih deset godina izgrađeno je novih 300.000, tako da mi već kažemo da imamo konflikte u prostoru, u Rafailovićima na primjer. Imamo čitavo jedno naselje preko puta hotela Splendid koje ne funkcioniše. Vrlo često, prije izlaska na teren, koristim Google satelit mapu da lociram objekat, pa se onda popnem na onu krivinu puta ka Cetinju, da bih vidjela ostalo, jer se objektu ne može prići i sagledati šta se tamo dešava”, slikovito je dočarala urbanistički haos u Bečićima.

Na pitanje gdje će da se smjesti preostalih 2,4 miliona kvadrata, arhitektica Samardžić je pojasnila situaciju:

„Gradi se u prvoj zoni koja još nije zauzeta. Slobodan je veliki dio Bečića u zoni ispod magistralnog puta i sve je predato Opštini za neku dokumentaciju. Najveći investitor je kompanija Capital Estate iz Budve, (osnivač kompanija Felixport enterprise ltd sa Kipra, p.a.),

koja je predala zahtjev za izdavanje UTU uslova za gradnju turističkog kompleksa kapaciteta 100.000 kvadrata na prvoj liniji mora, uz bečićku plažu”.

Zahtjevi za izdavanje UTU uslova stigli su od vlasnika parcela oko crkve Sv.Tome, zatim za ekskluzivni dio zemljišta između hotela Splendid i Sv.Tome. Međutim, zanimljivo je da gotovo svi postojeći hoteli velikog hotelskog kompleksa u Bečićima traže nadogradnju.

„Svi hoteli u Bečićima su u nekoj fazi dogradnje i nadogradnje. Stigao je i zahtjev vlasnika Splendida, kompanija HG Montenegrostars i Tradeunique iz Budve, za dogradnju dva sprata na postojećem hotelu. Odbila sam da dam saglasnost na idejno rješenje rekonstrukcije hotela Splendid, koje je izradila firma Adria Invest, zato što nisu dostavili svu potrebnu dokumentaciju, odnosno postojeće stanje, tako da mi ne znamo koliki je taj hotel”, objasnila je Samardžić.

Inače, podaci o veličini i kpacitetima hotela Splendid su zapanjujući.

DUP Bečići dozvoljava gradnju do 84.000 m2 BRGP, na površini od 10.000 kvadrata. Hotel Splendid posjeduje izgrađenih 68.000 m2 na 12.000 kvadrata i traže novih 1.500 m2 dogradnje na dijelu hotela.

Dogradnju planiraju i vlasnici hotela Mediteran za dodatnih 40.000m2 na parceli sadašnjeg Akva parka. Saglasnost na proširenje od 31.000 m2 traži i hotel Tara sa kulama od 10 spratova na lokaciji sadašnjih vila, u vidu pravog betonskog zida prema magistrali i zaleđu naselja.

Izdati su urbanistički uslovi i hotelskoj kompaniji Belvi za dogradnju oko 6.500 kvadrata, sa jednim od najvećih indeska izgrađenosti od 4.50.

Gradiće se višespratnice i u naselju Ivanovići za koje su zahtjeve podnijele neke arapske firme.

„Sve je toliko natrpano i gusto a nije realizovana ni petina planom predviđenog. To su zaista zastrašujući brojevi. Sve je predimenzionirano i nerealno, prostor to ne može da primi”, kaže

arhitektica Samardžić

U centralnom dijelu Budve, na potezu od Avale do Zavale kontroverznim planom DUP Budva centar, takođe sa pečatom Arhitektonskog fakulteta Beograd, planirano je 1.752.916 m2 na površini od 81 hektar, za oko 23.633 korisnika, potvrdila je ona.

Znači samo uži dio Budve i Bečići planirani su na 78.000 stanovnika.

„Postojeće stanje 2006. godine bilo je 302.000 kvadrata. Tokom desetogodišnje realizacije ovog planskog dokumenta izdato je po građevinskim dozvolama oko 360.000 m2, što je 100 odsto uvećanje u odnosu na prethodno stanje. I ovo uvećanje donijelo je otežane uslove života u naseljima Gospoština i Pod magistralom. No, kao da je sve to irelevantno, ovaj planski dokument daje mogućnost za dodatnih 1,1 milion kvadata koji su u ponudi kada se ukine moratorijum na gradnju.

Sad postoji zahtjev kompanije Safiro Beach Resort za izgradnju hotela od 50.000 m2 na lokaciji Jadranskog sajma. Projektom su planirana dva hotela na dvije parcele, bez kongresnog centra kako je prethodno bilo predviđeno…”, kazala je ona.

Budva će definitivno postati grad kula i solitera. Očekuje se izgradnja niza višespratnica na najatraktivnijem dijelu turističke Budve, uz jedino gradsko šetalište duž Slovenske obale.

„Svaka neizgrađena parcela može biti novi soliter. Svaki objekat može da smanji svoju osnovu i poveća visinu primjenom principa preporučene spratnosti. Sada se pojavljuje neka spratnost sa kojom se svi ravnaju, sa nekih 14-15 etaža. Mislim da je to trostruko više od poželjnog, ali su se svi uhvatili toga. Najtužnije u cijeloj ovoj priči jeste, da bruto površina nije data ravnomjerno. U okviru jednog bloka nemaju svi iste indekse, vjerovatno u zavisnosti od toga ko je vlasnik parcele”.

Na pitanje da li strepi od osude javnosti za urbanističku katastrofu u Bečićima i Budvi koja nadolazi, jer je nadležnosti glavnog gradskog i državnog arhitekte, davanje saglasnosti na pomenute megalomanske projekte, kao i da li ima prostora za kreativno, samostalno djelovanje, arhitektica Samardžić je kazala:

„Ne plašim se jer se držim zakona i pokušavam da u okviru njega ta planska i zakonska rješenja na pažljiviji način obradim. Moja misija u Ministarstvu održivog razvoja i turizma odnosi se trenutno na Bečiće, najviše pitanja u vezi sa tim imam za Glavnog državnog arhitektu.

Ako niko drugi ne želi da promijeni stanje u prostoru, onda u redu, sprovodićemo ga ovako kako jeste, jer je možda bolje da neko pažljivije proba da sprovede planirano i projektovano, nego da bude kao do sada, kada niko nije gledao ni raspored prostorija u objektima.

Ako vi nemate zakonski alat da djelujete, a državni ste službenik, vaše je samo da pričate i upozoravate. Institut glavnog arhitekte osmišljen u duhu novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, ne daje velika ovlašćenja, što pokazuju kaznene odredbe. Opet je sve na revidentu. Kada sam nešto slično predložila u Ministarstvu, odgovor iz pravne službe bio je da mogu dobiti krivičnu prijavu za prekoračenje službenog ovlašćenja.

Stvari će se promijeniti kada se usvoje Državne smjernice razvoja arhitekture, a do tada, u skladu sa članom 215. pomenutog zakona, primjenjivaće se uslovi iz planskog dokumenta”, kazala je Samardžić.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KRAH TURISTIČKE SEZONE: Hotelijeri očekuju spas od domaćih turista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krah ovogodišnje turističke sezone može se porediti sa elementarnom prirodnom katastrofom koja je pogodila Crnogorsko primorje 1979. godine, kada su mnogi crnogorski hoteli bili porušeni. Posljedice su već prisutne, na hiljade radnika u ugostiteljskoj industriji i sezonskih radnika ostaće bez plata. Veliki broj građana koji se bave privatnim smještajem, ostaje bez prihoda. Mnogi nijesu ni otvarali apartmane ove sezone, jer otvoreni, a prazni, donose samo troškove

 

Nesvakidašnja scena na prostranom parkingu ispred budvanskog hotela Avala, na kojem je u danima proteklog vikenda bilo parkirano više vozila nego što redovno može da primi, nedvosmisleno ilustruje trenutnu situaciju ovogodišnje turističke sezone na Crnogorskom primorju. U drugoj polovini jula, na vrhuncu ljetnje sezone, na parkingu ispred hotela sa 4 zvjezdice bili su uglavnom automobili sa crnogorskim registarskim tablicama, iz Podgorice, Nikšića, Danilovgrada, Bijelog Polja, Kolašina… Domaći turisti, kojima se pojedini hotelijeri okreću nakon gubljenja  posljednje nade u dolazak stranih gostiju, iskoristili su specijalne paket aranžmane po izuzetno povoljnim cijenama da borave u hotelu sa 4 zvjezdice, smještenom nadomak Starog grada.

Kada je postalo izvjesno da je zbog epidemije Covid-19 i glavna sezona u potpunosti propala, da stranaca u Crnoj Gori gotovo da nema, te da u značajnijem broju neće ni doći, kada su sve prethodne rezervacije turističkih agencija otkazane za jul i avgust, mnogi hotelijeri pokušavaju naći svoju računicu u drastičnom sniženju cijena usluga smještaja i time privući domaće goste, onaj dio crnogorske populacije koja toliko sebi može priuštiti. Mnogim porodicama pružila se, možda i prvi put, prilika da uživaju u uslugama luksuznih hotela po iznimno niskim cijenama.

U okviru julskog paketa Hotel Avala nudi usluge smještaja na bazi polupansiona i tri noćenja za tri osobe po cijeni od 199 eura. Uz to, djeca do 12 godina oslobođena su plaćanja. Besplatne su i mnoge druge hotelske usluge poput plažnog mobilijara, saune, bazena, turskog kupatila…

Slični aranžmani nude se i u hotelima HG Budvanska rivijera, u kampanji – Odmor koji ste zaslužili, sniženjem cijena usluga i do 35 odsto u odnosu na prošlogodišnje. U najvećoj hotelskoj kući obezbijedili su brojne ugovore sa bankama, Fondom PIO i sindikalnim organizacijama kojima je domaćim gostima omogućeno odloženo plaćanje ljetovanja u deset mjesečnih rata.

Međutim, najdalje je otišla ponuda ekskluzivnog butik hotela Conte u Perastu, čiji vlasnici nude promotivni paket od 199 eura za jednu osobu, za pet dana boravka u ovom hotelu na obali Bokokotorskog zaliva, sa nizom primamljivih detalja, od šampanjca dobrodošlice do poklona na odlasku,  besplatnih izleta brodom po zalivu, bogatog menija za dva dnevna obroka.

Međutim, mali su izgledi da će domaći turisti značajno pomoći hotelijerima i ublažiti katastrofalne razmjere štete nastale širenjem epidemije virusa korona.

Izuzetak u euforičnom smanjenju cijena turističkih usluga predstavlja primjer  hotela Sveti Stefan i Miločer koji posluju u okviru kompanije Sveti Stefan hoteli AD Budva.  Zakupac elitnih hotela kompanija Adriatic properties zadržala je prošlogodišnje cijene smještaja u hotelima Miločer i Sveti Stefan, koje za odmor i ovog ljeta biraju njihovi stalni gosti, uglavnom iz zemalja čijim je građanima dozvoljen ulazak u Crnu Goru. Ili povlašćeni turisti koji doputuju privatnim avionima i jahtama, bez obzira iz koje zemlje stižu.  I cijene plažnog mobilijara iste su kao lani. U poznatom ljetovalištu kao da su odlučili, ako već propadaju neka to bude sa stilom. Na velikoj miločerskoj plaži dvije ležaljke i suncobran prodaju i posjetiocima koji nisu gosti hotela po cijeni od 130 eura na dan, dok na plaži Svetog Stefana, komplet plažnog mobilijara staje 110 eura.

Svima je jasno da je ovogodišnja turistička sezona doživjela potpuni kolaps, pandemija virusa korona paralizovala je crnogorski turizam, koji bilježi pad prometa za 92 odsto u odnosu na prošlu godinu. Prihodi od turizma lošiji su od prognoza koje je iznijela Vlada, da  gubitak neće biti veći od 40 odsto.

Ministarstvo turizma ranije je saopštilo da 45 do 50 odsto hotela nije ni otvoreno, a da je u onima koji rade popunjenost oko 10-13 procenata.

Crna Gora je za relativno kratko vrijeme prešla put od korona-fri destinacije do turističke zemlje u kojoj je na vrhuncu sezone proglašena epidemija na njenoj cijeloj teritoriji. Markentinška istrčavanja porukama da je Crna Gora prva turistička destinacija u Evropi u kojoj nema korone, nisu donijela nikakvu prednost domaćem turizmu. Svijet nije povjerovao uvjeravanjima da se turistima nudi sigurnost i da u zemlji nema više oboljelih.  Mnoge evropske zemlje u isto vrijeme stavljale su Crnu Goru na listu rizičnih zemalja za putovanje i odmor. Da bi ponovna eskalacija broja zaraženih, crnogorski turizam poptpuno paralizovala.

Crna Gora je sada označena crvenom bojom na mapama broja oboljelih od korone, prema kojoj zemlje EU zatvaraju svoje granice. Dodatni problem predstavlja i to što eventualne goste sa Zapada, po povratku iz Crne Gore u njihovim zemljama očekuje karantin ili samoizolacija. Turista iz zapadnoevropskih zemalja ove godine sigurno neće biti, a sve su prilike ni značajnijih dolazaka sa tradicionalno vodećih tržišta Rusije i Srbije, prema kojima su granice odavno zatvorene.

Šteta koju će pretrpjeti turistička privreda je ogromna. Prema podacima Monstata Crnu Goru je prošle godine posjetilo oko 2,6  miliona turista koji su ostvarili  oko 14 miliona noćenja. Od tog broja najviše turista bilo je iz Srbije, više od 400.000, koji su ostvarili oko 3 miliona noćenja i u Crnoj Gori ostavili više od 160 miliona eura. Slične brojke odnose se i na turiste iz Ruske Federacije. Turisti iz ove dvije zemlje čine oko 50 odsto ukupnog turističkog prometa koji ostvaruje crnogorski turizam.  Donedavno, u danima prije proglašenja epidemije, samo su Srbija i Rusija, uz još dvije zemlje, bile na listi zemalja čijim je građanima bio zabranjen ulazak u Crnu Goru.

Pored Covida-19, propasti turističke sezone doprinose i politička previranja i scene policijskog nasilja nad građanima, pogotovu u Budvi. Policijska okupacija Budve i hapšenje predsjednika vodeće turističke opštine u kojoj se ostvaruje polovina ukupnog turističkog prometa, uoči turističke sezone, snažna je poruka potencijalnim gostima da nas zaobiđu.

Krah ovogodišnje turističke sezone može se porediti sa elementarnom prirodnom kastastrofom koja je pogodila Crnogorsko primorje 1979. godine, kada su mnogi crnogorski hoteli bili porušeni. Posljedice su već prisutne, na hiljade radnika u ugostiteljskoj industriji i sezonskih radnika ostaće bez plata. Veliki broj građana koji se bave privatnim smještajem, ostaje bez prihoda. Mnogi nisu ni otvarali apartmane ove sezone, jer otvoreni, a prazni, donose samo troškove.

Puste su i crnogorske plaže na kojima redovi ležaljki i suncobrana tokom cijelog dana ostaju prazni, izuzev u dane vikenda, kada se bilježi nešto veći broj posjetilaca iz gradova u unutrašnjosti. Izostanak gužve na plažama, na prilaznim parkinzima, u kafićima i restoranima, privlači građane koji na miru, u iznuđenoj situaciji, mogu uživati u čarima prirodnih pješčanih plaža, sunca i mora.

Loše su prognoze i za sezonu 2021, ocjenjuju pojedini turistički radnici. Ovo je period kada se unaprijed ugovaraju kapaciteti za narednu sezonu u segmentu organizovanih dolazaka preko putničkih agencija. Sa junom se završava prva faza ugovaranja kontigenata, da bi se u septembru definisale cijene. Ove godine  niko se nije ni javio. Organizovani turizam čini oko 30 odsto dolazaka turista u Crnu Goru. Preostao je isključivo individulani buking. Turizam će zavisiti od pronalaska vakcine protiv Covida-19, koja može garantovati bezbjedno putovanje, odmor i boravak turista u hotelima i drugim vidovima smještaja širom svijeta.

Branka PAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE PRTISCI NA AUTORE IRONIČNIH TEKSTOVA NA FB: Kada država izgubi smisao za humor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor je ranije pisao o privođenju građana na informativne razgovore zbog sumnje da su na popularnim satiričnim fejsbuk stranicama pisali kritičke objave o državi i policiji. Sada policija privodi i zbog stavova na društvenim mrežama koji pozivaju na proteste ili govore o potrebi da se smijeni vlast

 

Građanski aktivista Omer Šarkić često kroz ironiju kritikuje ružnu stvarnost u našoj državi. Nije pretpostavljao da će mu policija zakucati na vrata zbog ironičnog statusa na društvenoj mreži fejsbuk.

Nakon što su pojedini poslanici Demokratskog fronta (DF) opravdavali reakcije policije tokom protesta u Beogradu, on je objavio satirični status na svom FB profilu kako će ta partija organizovati protest ispred Ambasade Srbije i javno osuditi tamošnju policijsku brutalnost.

„Napisao sam ironični post. Došla su dva policajca sa nalogom da budem saslušan u MUP-u (policiji) jer sam pozvao na protest ispred ambasade Republike Srbije. Inspektoru koji me saslušao je bilo jako neprijatno, shvata da je to ironično, ali mora da uradi sve procesne radnje, da uzme izjavu, kao da sam ozbiljan kriminalac, da obavijesti tužioca. Zadržao sam se tamo sat i po vremena“, objasnio  je Šarkić na svom fejsbuk profilu.

Monitor je ranije pisao o privođenju građana na informativne razgovore zbog sumnje da su na popularnim satiričnim fejsbuk stranicama pisali kritičke objave o državi i policiji. Danas policija privodi i zbog stavova na društvenim mrežama koji pozivaju na proteste ili govore o potrebi da se smijeni vlast.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević smatra da je hapšenje ljudi zbog objava na društvenim mrežama, u svim njima poznatim slučajevima, bilo neopravdano treniranje strogoće protivno evropskim standardima. Primjećuje da pozivanje na informativni razgovor Šarkića pokazuje i zabrinjavajući nedostatak smisla za humor.

„Sve se to dešava uprkos brojnim obukama koje su do sada organizovane za državne službenike. Nema nikakvog opravdanja da se vlasti zemlje, višegodišnjeg kandidata za članstvo u EU, ponašaju kao da su iz doba jednopartijskog jednoumlja. A to policija i tužilaštvo demonstriraju u redovnim vremenskim intervalima“, kaže Gorjanc Prelević za Monitor.

Najdrastičniji primjer progona satiričara je slučaj Velimira Čabarkape (29) iz Pljevalja, koji je pritvoren a zatim prvostepeno osuđen na dva mjeseca zatvora zbog satirične obrade državne himne Crne Gore.

HRA je tada upozorila da se time nastavlja represija nad slobodom izražavanja u Crnoj Gori. Apelovali su na tužilaštvo da prestane sa krivičnim gonjenjem i zatvaranjem ljudi zbog izražavanja koje ne predstavlja ni poziv na nasilje ni govor mržnje.

Evropski sud za ljudska prava, podsjećaju iz HRA, u više presuda naglašava da je satira „oblik umjetničkog izražavanja i socijalnog komentara koji je, pretjerivanjem i krivljenjem stvarnosti, namjerno provokativan i političke prirode i da svako njegovo ograničenje treba razmatrati krajnje oprezno“.

Barani Miloš Pečurica i Strahinja Đorđević od lokalne policije trpe neprijatnosti zbog fejsbuk stranica.

Pečurica tvrdi da su četiri policajca kucala na njegova vrata kako bi ga pozvali na hitan informativan razgovor. Nije mu objašnjen osnov zbog kojeg ga pozivaju, odnosno sumnja u izvršenje kojeg krivičnog djela ili prekršaja.

„Policijski službenici su bili jako korektni prema meni, ali nije prijatno kada vam na vratima banu njih četvorica. Iako su me zvali samo informativno, u barski CB sam otišao sa advokatom, možda bi se policija drugačije ophodila da sam bio sam“, kaže Pečurica za Monitor.

On tvrdi da ga je policija ispitivala samo o objavama na određenim fejsbuk stranicama (popularno nazvanim „mim stranice“). Zanimalo ih je ko stoji iza stranica i da li je on pisao određene objave, kritički nastrojene prema djelovanju policije tokom budvanskih protesta. „Nijesam pisao nijednu od tih objava koje su mi pokazali u policiji, ali sam lajkovao te objave i veliki broj komentara na njima. Ne vidim razlog zašto bi se policija bavila ovim objavama, jer time nije počinjeno nijedno krivično djelo“ objašnjava Pečurica.

Njegov sugrađanin Strahinja Đorđević više je puta maltretiran od strane policijskih službenika. Tvrdi da policija djeluje na  osnovu „kafanskih priča“.

„Zvali su me na informativne razgovore, upadali su mi na posao, pretresali mi stan, upućeno mi je na ulici par ozbiljnih prijetnji od strane policajaca. Nijesam ih prijavio, jer sam siguran da je riječ o pokušaju da me zastraše“, kaže Đorđević u izjavi za Monitor.

Tražili su ga na poslu, ali nijesu imali pisani nalog, na šta ih je upozorio. „Radim ozbiljan posao. Bilo mi je jako neprijatno to što me izvode iz kancelarije pred kolegama i klijentima kao najvećeg kriminalca“, kaže Đorđević.

S nalogom su ga potražili na kućnoj adresi. Desetak policajaca je dva dana kasnije kod njega došlo sa nalogom za pretres stana. Stan mu je pretresan zbog sumnje u nedozvoljeno držanje vatrenog oružja i eksplozivnih naprava, kojima je planirano izvršenje nekog krivičnog djela. Bili su korektni tokom pretresa. „Svjestan sam da po nečijem nalogu obavljaju prljav posao i izlažu neprijatnosti familiju. Nikada u životu nijesam imao veze sa oružjem, niti imam nešto od toga u stanu“, kaže on.

Obojica su, neposredno prije ovih aktivnosti, prinudno dovođeni na suđenje zbog ranijih prekršaja, iako nikada nijesu dobili sudski poziv.

„Na istoj adresi u Baru živim 26 godine, na tom mjestu sam uredno primao svu poštu, i poštar navodno nije mogao da me nađe za taj poziv. Međutim, vrlo ažurno su me našli za prinudno dovođenje“, kaže Pečurica.

Osim njih, tvrde Đorđević i Pečurica, policija je pozivala još nekoliko građana na informativne razgovore. S jednim ciljem – da saznaju ko stoji iza određenih fejsbuk stranica. Oni a smatraju „smiješnim“ to što policija tolike kapacitete troši za „lov na mim stranice“ u gradu u kojem svako malo neko biva ubijen u obračunu klanova.

Uprava policije i dalje ne odgovara zbog čega su privođeni na hitne informativne razgovore i na druge načine maltretirani građani za koje se sumnja da stoje iza određenih satiričnih fejsbuk stranica, niti koliko je ljudi ove godine privedeno zbog objava na društvenim mrežama. Monitor je prvi put pitanja na zvanične mejl adrese Upravi policije uputio 28. juna, a ponovio ih je u ponedjeljak. Policijski zvaničnici ćute.

 

Tea Gorjanc, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA)
Policija protivpravno prekidala mirna okupljanja

Tea Gorjanc Prelević osvrnula se i na mirna spontana okupljanja građana širom Crne Gore, koja su razbijana akcijama policije. Tvrdi da su službenici Uprave policije u tim slučajevima nezakonito postupili.

„Prekidi spontanih mirnih okupljanja koja nisu najavljena, maltretiranje i procesuiranje ljudi zbog učestvovanja u takvim okupljanjima i privođenja zbog pozivanja na takva okupljanja na fejsbuku, sve je to protivno ljudskom pravu na slobodu mirnog okupljanja i to bi i policija i tužioci odavno morali da znaju“, kazala je Gorjanc Prelević.

Ona ukazuje da i neki pozitivni primjeri u policiji i tužilaštvima pokazuju da nije tačno da svi ne znaju kako treba da se ponašaju.

„Na primjer, o tome da li je čovjek koji je prenio na fejsbuku vijest s nekog portala da je predsjednik zaražen koronom izvršio krivično djelo ili ne, imali ste sasvim suprotstavljene stavove i policajaca i tužilaca. Prevagnuo je, nažalost, stav protivan ljudskom pravu na slobodu izražavanja i čovjek je uhapšen i optužen i suđenje mu je u toku“, objašnjava Gorjanc Prelević

Ona upozorava da u ovakvoj klimi oni koji su profesionalni ne mogu da napreduju i da to ozbiljno koči neophodne reforme u Crnoj Gori.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE ADVOKATA VELIBORA MARKOVIĆA NA FEJSBUKU: Zavrtanje šije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Markovićeve  objave u kojima upućuje i direktne prijetnje „zavrtanjem šije“ onim drugačije seksualne orijentacije, izazvale su burne reakcije i polemike. Advokatska komora protiv njega je pokrenula disciplinski postupak. Marković  svoje stavove pravda pozivajući se na evropsku Konvenciju o ljudskim pravima i pravo na slobodu izražavanja

 

Upozoravam da ću slomiti kičmu svakom ko se preda mnom i mojom djecom bude žvalavio. Ovo je dio teksta koji je na svom Fejsbuk profilu objavio advokat Velibor Marković. Javnosti je bio poznat kao kritički glas struke, i između ostalog, pravni zastupnik Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

Izrečeno nije prijetnja, nego upozorenje, obrazložio je docnije Marković. Upućeno pripadnicima LGBTIQ zajednice u Crnoj Gori, heteroseksualnim parovima, roditeljima sa djecom, braći i sestrama, pa i onima sa kućnim ljubimcima.

I novinarki Vijesti Damiri Kalač, koju je javno, bez ikakvog osnova, etiketirao kao lezbijku.

Uslijedile su brojne reakcije i osude izjava advokata Markovića. No oglasili su se i branitelji njegovih stavova. Posebno se izdvojio glas grupe Pravoslavlje i porodica. Ovako: Govoriti o Damiri Kalač i Veliboru Markoviću je suvišnoJer, vele, na jednoj strani je ugledni porodični čovjek, roditelj, sportista, a na drugoj ružna žena, lezbijka, čija priča može jedino da prođe u azilu za pse.

Ovo je sažeta verzija onoga što su napisali o jednoj mladoj ženi. Neki detalji su isuviše brutalni, a njihovo objavljivanje bi dodatno izazvalo nepotrebnu bol Damiri Kalač. Advokat Marković se zahvalio na ovakvoj podršci grupi Pravoslavlje i porodica. MCP se ovim povodom nije oglašavala. Ni do zaključenja ovog broja Monitora, na pitanje da prokomentarišu ovaj slučaj, iz MCP nije stigao odgovor. Zbog salvi uvreda koje je Marković iznio, podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) je formiralo predmet, a u Advokatskoj komori Crne Gore (AKCG) je protiv njega pokrenut i disciplinski postupak.

Prijavu protiv Markovića podnijela je i Damira Kalač. ,,Neprihvatljivo je da u javnom prostoru razgovaramo na način na koji on to čini. Nekada sam i sama rado slušala kada jednostavnim jezikom objašnjava pravne stvari“, kaže ona za Monitor.

Prema njenim riječima, objave u kojima LGBTIQ osobama, ali i drugima, poručuje da će im zavrnuti šiju i slomiti kičmu ako se budu žvalavili na njegove i oči njegove djece, ne priliče jednom profesionalcu.

Markovićevi statusi na Fejsbuku na površinu su izbacili njegove stavove o ženama. Mnogi su ih okarakterisali kao mizogine. Monitor ih, zbog degutantnosti, neće prenositi doslovce.

,,Istupi advokata Markovića me ne iznenađuju. Ko god je ranije bio u prilici da sa njim uđe u polemiku, mogao je da posvjedoči seksističkim ispadima. Sada i homofobičnim. Jednom sam i sama učestvovala u raspravi sa njim, koja mi je pomogla da sagledam tu stranu njegove ličnosti. Zbog toga nikada više, ma koju poziciju u društvu pokrivao, neće biti sagovornik ni u jednom mom novinarskom tekstu. To je moj odgovor na takvo ponašanje“, kaže za Monitor novinarka Vesna Rajković – Nenadić.

,,O ženi govori na ponižavajući način, svodeći je na onu koja širi noge. To je tek djelić njegovih izjava. Zahvaljujem se svim muškarcima koji su se usprotivili takvom ophođenju, a posebno me raduje što vidim da su žene glasnije“, kaže Kalač.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo