Povežite se sa nama

DRUŠTVO

URBANISTIČKI CUNAMI NA BEČIĆE: Milioni kvadrata uz more spremni za gradnju

Objavljeno prije

na

Nakon kraćeg zastoja investiciona groznica ponovo potresa obale budvanske rivijere. Kako je za uži centar Budve i Petrovca od februara prošle godine na snazi zabrana gradnje stanova za tržište, pažnja investitora usmjerena je na Bečiće. Dragocjeni prostor zaleđa duge bečićke plaže, koja je daleke 1935. proglašena najljepšom plažom u Evropi, urbaniziran je do posljednjeg kvadrata. Slobodne, neizgrađene lokacije duž morske obale planom DUP Bečići pretvorene su u građevinske zone sa kapacitetima koji dostižu nekoliko miliona kvadrata.

O nesvakidašnjoj najezdi investitora koji sele svoj kapital tamo gdje može nesmetano da se gradi, jer su vlasnici zemljišta na području Opštine Budva rijetko i sami investitori velikih objekata, kula i solitera koji polako naseljavaju ovaj prostor, za Monitor govori Glavna gradska arhitektica Budve, Ana Samardžić.

„Bečići su trenutno zanimljiv poligon za izgradnju. U Bečićima još egzistira neki slobodan prostor koji predstavlja pravo prirodno bogatstvo čiji značaj prevazilazi lokalne i nacionalne granice. Trenutna situacija je alarmantna. Od maja ove godine do danas, u postupku izdavanja urbanističko-tehničkih uslova, zahtjeva za saglasnost na idejno rješenje glavnog državnog/gradskog arhitekte prispjelo je oko 500.000 m2 za gradnju. Ovo ne znači da će svi ovi kvadrati biti realizovani ali jasno pokazuje trend interesovanja za ovaj prostor. Zahtjevi se uglavnom odnose na najatraktivnije lokacije uz more.

DUP Bečići zauzima površinu od 161 hektar na kojoj je planirano 3.377.265 m2 bruto razvijene građevinske površine, naravno bez garaža. Bečići su projektovani za 54.000 korisnika, dok cijela Opština Budva ima manje od 20.000 stanovnika. To je šestostruko povećanje u odnosu na postojeće stanje. Koliko je ova matematika nerealna jasno pokazuju navedeni brojevi. Ovaj prostor sa postojećom infrastrukturom i kapacitetom plaže, ne može da primi ni približno ovolike kapacitete”, navela je Glavna arhitektica Budve.

Iza urbanističkog plana za Bečiće stoji renomirani Arhitektonski fakultet iz Beograda. Izradom plana rukovodio je, budvanskoj javnosti poznati profesor Miodrag Ralević, čija rješenja predstavljaju urbanistički zločin prema ovom prostoru. Iako je donijet protivno tadašnjem Zakonu o planiranju prostora, uz podatak da je rok važnosti plana istekao, on se još uvijek primjenjuje i prozivodi nepopravljivu štetu u prostoru.

„Postojeće stanje izgrađenosti u Bečićima 2009. bilo je oko 500.000 kvadrata. Tokom posljednjih deset godina izgrađeno je novih 300.000, tako da mi već kažemo da imamo konflikte u prostoru, u Rafailovićima na primjer. Imamo čitavo jedno naselje preko puta hotela Splendid koje ne funkcioniše. Vrlo često, prije izlaska na teren, koristim Google satelit mapu da lociram objekat, pa se onda popnem na onu krivinu puta ka Cetinju, da bih vidjela ostalo, jer se objektu ne može prići i sagledati šta se tamo dešava”, slikovito je dočarala urbanistički haos u Bečićima.

Na pitanje gdje će da se smjesti preostalih 2,4 miliona kvadrata, arhitektica Samardžić je pojasnila situaciju:

„Gradi se u prvoj zoni koja još nije zauzeta. Slobodan je veliki dio Bečića u zoni ispod magistralnog puta i sve je predato Opštini za neku dokumentaciju. Najveći investitor je kompanija Capital Estate iz Budve, (osnivač kompanija Felixport enterprise ltd sa Kipra, p.a.),

koja je predala zahtjev za izdavanje UTU uslova za gradnju turističkog kompleksa kapaciteta 100.000 kvadrata na prvoj liniji mora, uz bečićku plažu”.

Zahtjevi za izdavanje UTU uslova stigli su od vlasnika parcela oko crkve Sv.Tome, zatim za ekskluzivni dio zemljišta između hotela Splendid i Sv.Tome. Međutim, zanimljivo je da gotovo svi postojeći hoteli velikog hotelskog kompleksa u Bečićima traže nadogradnju.

„Svi hoteli u Bečićima su u nekoj fazi dogradnje i nadogradnje. Stigao je i zahtjev vlasnika Splendida, kompanija HG Montenegrostars i Tradeunique iz Budve, za dogradnju dva sprata na postojećem hotelu. Odbila sam da dam saglasnost na idejno rješenje rekonstrukcije hotela Splendid, koje je izradila firma Adria Invest, zato što nisu dostavili svu potrebnu dokumentaciju, odnosno postojeće stanje, tako da mi ne znamo koliki je taj hotel”, objasnila je Samardžić.

Inače, podaci o veličini i kpacitetima hotela Splendid su zapanjujući.

DUP Bečići dozvoljava gradnju do 84.000 m2 BRGP, na površini od 10.000 kvadrata. Hotel Splendid posjeduje izgrađenih 68.000 m2 na 12.000 kvadrata i traže novih 1.500 m2 dogradnje na dijelu hotela.

Dogradnju planiraju i vlasnici hotela Mediteran za dodatnih 40.000m2 na parceli sadašnjeg Akva parka. Saglasnost na proširenje od 31.000 m2 traži i hotel Tara sa kulama od 10 spratova na lokaciji sadašnjih vila, u vidu pravog betonskog zida prema magistrali i zaleđu naselja.

Izdati su urbanistički uslovi i hotelskoj kompaniji Belvi za dogradnju oko 6.500 kvadrata, sa jednim od najvećih indeska izgrađenosti od 4.50.

Gradiće se višespratnice i u naselju Ivanovići za koje su zahtjeve podnijele neke arapske firme.

„Sve je toliko natrpano i gusto a nije realizovana ni petina planom predviđenog. To su zaista zastrašujući brojevi. Sve je predimenzionirano i nerealno, prostor to ne može da primi”, kaže

arhitektica Samardžić

U centralnom dijelu Budve, na potezu od Avale do Zavale kontroverznim planom DUP Budva centar, takođe sa pečatom Arhitektonskog fakulteta Beograd, planirano je 1.752.916 m2 na površini od 81 hektar, za oko 23.633 korisnika, potvrdila je ona.

Znači samo uži dio Budve i Bečići planirani su na 78.000 stanovnika.

„Postojeće stanje 2006. godine bilo je 302.000 kvadrata. Tokom desetogodišnje realizacije ovog planskog dokumenta izdato je po građevinskim dozvolama oko 360.000 m2, što je 100 odsto uvećanje u odnosu na prethodno stanje. I ovo uvećanje donijelo je otežane uslove života u naseljima Gospoština i Pod magistralom. No, kao da je sve to irelevantno, ovaj planski dokument daje mogućnost za dodatnih 1,1 milion kvadata koji su u ponudi kada se ukine moratorijum na gradnju.

Sad postoji zahtjev kompanije Safiro Beach Resort za izgradnju hotela od 50.000 m2 na lokaciji Jadranskog sajma. Projektom su planirana dva hotela na dvije parcele, bez kongresnog centra kako je prethodno bilo predviđeno…”, kazala je ona.

Budva će definitivno postati grad kula i solitera. Očekuje se izgradnja niza višespratnica na najatraktivnijem dijelu turističke Budve, uz jedino gradsko šetalište duž Slovenske obale.

„Svaka neizgrađena parcela može biti novi soliter. Svaki objekat može da smanji svoju osnovu i poveća visinu primjenom principa preporučene spratnosti. Sada se pojavljuje neka spratnost sa kojom se svi ravnaju, sa nekih 14-15 etaža. Mislim da je to trostruko više od poželjnog, ali su se svi uhvatili toga. Najtužnije u cijeloj ovoj priči jeste, da bruto površina nije data ravnomjerno. U okviru jednog bloka nemaju svi iste indekse, vjerovatno u zavisnosti od toga ko je vlasnik parcele”.

Na pitanje da li strepi od osude javnosti za urbanističku katastrofu u Bečićima i Budvi koja nadolazi, jer je nadležnosti glavnog gradskog i državnog arhitekte, davanje saglasnosti na pomenute megalomanske projekte, kao i da li ima prostora za kreativno, samostalno djelovanje, arhitektica Samardžić je kazala:

„Ne plašim se jer se držim zakona i pokušavam da u okviru njega ta planska i zakonska rješenja na pažljiviji način obradim. Moja misija u Ministarstvu održivog razvoja i turizma odnosi se trenutno na Bečiće, najviše pitanja u vezi sa tim imam za Glavnog državnog arhitektu.

Ako niko drugi ne želi da promijeni stanje u prostoru, onda u redu, sprovodićemo ga ovako kako jeste, jer je možda bolje da neko pažljivije proba da sprovede planirano i projektovano, nego da bude kao do sada, kada niko nije gledao ni raspored prostorija u objektima.

Ako vi nemate zakonski alat da djelujete, a državni ste službenik, vaše je samo da pričate i upozoravate. Institut glavnog arhitekte osmišljen u duhu novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, ne daje velika ovlašćenja, što pokazuju kaznene odredbe. Opet je sve na revidentu. Kada sam nešto slično predložila u Ministarstvu, odgovor iz pravne službe bio je da mogu dobiti krivičnu prijavu za prekoračenje službenog ovlašćenja.

Stvari će se promijeniti kada se usvoje Državne smjernice razvoja arhitekture, a do tada, u skladu sa članom 215. pomenutog zakona, primjenjivaće se uslovi iz planskog dokumenta”, kazala je Samardžić.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa

 

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih  ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.

O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.

Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”.  I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.

Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora  Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.

I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.

Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OŽIVLJAVANJE PRAVOSUĐA: Deblokada počela od Ustavnog suda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović (PES) tražio je nedavno od šefa Skupštine Andrije Mandića (ZBCG) da se hitno pokrene dijalog unutar parlamentarne većine, ali i organizuju uporedni sastanci s opozicijom o popuni ključnih pozicija u pravosuđu – jednog mjesta u Ustavnom sudu, tri u Sudskom savjetu, te pozicije vrhovnog državnog tužioca (VDT)

 

Poslanici Skupštine Crne Gore su u drugom krugu sa 56 glasova izabrali Faruka Resulbegovića za sudiju Ustavnog suda. Tako je omogućeno da Ustavni sud, poslije višegodišnje krize, ponovo radi u punom sastavu, sa sedam sudija.

Lokalni izbori prošle godine pokazali su neophodnost funkcionalnog Ustavnog suda (US). Četiri opštine nisu mogle da proglase rezultate izbora i formiraju vlast  nakon što su odbijene žalbe, podnijete opštinskoj izbornoj komisiji, došle do Ustavnog suda. US nije mogao  odlučiti po žalbama jer je nekoliko mjeseci ranije ostao bez kvoruma za odlučivanje, sa samo troje sudija.

Nakon mnogo odugovlačenja i pritisaka međunarodne zajednice, prije svega Evropske komisije (EK), početkom ove godine izabrano je troje sudija US.  Poslanici su  izabrali  Snežanu Armenko, Momirku Tešić i Draganu Đuranović. Alija Beganović i Faruk Resulbegović nijesu dobili dovoljan broj poslaničkih glasova. Izabrane sudije bile su kompromis između tehničke Vlade,  Dritana Abazovića, i velikih koalicija okupljenih oko Demokratske partije socijalista (DPS), Za budućnost Crne Gore i Demokrata.

Kako nije izabran sedmi sudija, Ustavni sud u nekim slučajevima nije mogao  imati većinu. Tako u slučaju ukaza bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da raspusti Skupštinu, Ustavni sud nije mogao da se izjasni da li je on  prekršio Ustav. Odluka o ocjeni ustavnosti izostala jer je troje sudija glasalo da je riječ o pojedinačnom pravnom aktu, a troje  je  bilo protiv.

“Ustavni sud Crne Gore, u sastavu: predsjednik Budimir Šćepanović i sudije – Snežana Armenko, Dragana Đuranović, Milorad Gogić, Desanka Lopičić i Momirka Tešić, u predmetu U-II broj 11/23, nije donio Odluku, jer predlog sudije izvjestioca nije dobio Ustavom propisanu potrebnu većinu”, saopšteno je iz Ustavnog suda.

Nakon  formiranja nove vlasti, lideri vladajuće koalicije istakli su da je reforma pravosuđa prioritet.  Za izbor sudije Ustavnog suda potrebna je dvotrećinska većina (54) u prvom krugu, ili tropetinska (49) u drugom. Ubrzo je pokrenuta  procedura i na red je ponovo došlo glasanje o rukovodiocu ulcinjskog tužilaštva Faruku Resulbegoviću. Bošnjačka stranka (BS)  je tražila da sedmi član US bude Bošnjak. Lider Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović, je kazao da  Bošnjaka nema u Sudskom i Tužilačkom savjetu, Državnoj revizorskoj instituciji, Centralnoj banci Crne Gore… “Da li Bošnjak može da vjeruje u institucionalni i pravni sistem Crne Gore? Pozivam vas da ne glasate za sedmog sudiju, nego da otvorimo dijalog”, rekao je Ibrahimović.

Poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj, ocijenio je da je funkcionalan Ustavni sud prioritet. Kaže da je iznenađen stavovima Bošnjačke stranke. “Nešto što pripada manjinama ne pripada po difoltu najjačoj manjinskoj starnci. U suprotnom bi u našim dokumentima pisalo da ta mjesta pripadaju BS-u”, smatra Camaj.

Skupština je u drugom krugu, glasovima 56 poslanika izabrala Ruselbegovića za sedmog sudiju Ustavnog suda. Uzdržani su bili poslanici iz redova Demokratske partije socijalista i Bošnjačke stranke. Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić objasnio je stav DPS: “Upravo iz odgovornosti prema politici multietničke demokratije u Crnoj Gori. Ta odgovornost pripada predstavnicima manjinskih naroda, a ton na današnjoj sjednici je pokazao da saglasnosti nema”.

Poslanik sa liste vladajuće i najjače partije u ovom sazivu Pokreta Evropa sad Seid Hadžić, kazao je da je on Bošnjak i da će se uvijek boriti da predstavnici tog naroda budu na  pozicijama gdje se odlučuje. Tvrdi da je nezadovoljan što „izvjesni period“ u Ustavnom sudu neće biti Bošnjaka. „Ali, nije problem u današnjem kandidatu, nego u prethodnih šest. Mizerno je pričati oko kvota za manjine. Ne interesju me kvote, ako imamo stabilne kandidate – zašto ne bi bilo sedam kandidata koji su Albanci, koji su Bošnjaci”, upitao je.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ohrabrujuće su brojne reakcije osude knjige ratnog zločinca Vojislava Šešelja o Draginji Vuksanović Stanković, bivšoj poslanici i liderki SDP. Ali treba poslušati savjet bivšeg premijera Duška Markovića i “tvrdo upamtiti ko nije osudio ovaj sramni napad”.  Pa ne zaboraviti ni ko je  otćutao  mnoge ranije slične napade. I koje su politike izrodile raznorazne šešelje, a koje ih još podržavaju

 

Da, nevjerovatno je što je knjiga sa takvim naslovom uopšte ugledala svjetlost dana, primijetili su neki.  Nije prva koju je isti autor, ratni zločinac, sa raznim vulgarnim naslovima  lansirao u javni prostor. Autor  je odavno  upisan u mračne i krvave stranice regionalne istorije: Vojislav Šešelj,  predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) i haški osuđenik. Naslov njegovog uratka, objavljenog ove godine,  nije za pristojne, a kamoli profesionalne medije.  Pa ni sa mnogo zvjezdica..  Ovoga puta ne meti je bivša poslanica i liderka Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković.

Knjigu je  izdala Šešeljeva izdavačka kuća Velika Srbija, a zavedena je u Narodnoj biblioteci Srbije, sa tiražom od hiljadu primjeraka i predmetnom odrednicom – Srbi – Progoni – Crna Gora – 21. v.  Prije tri godine, u julu 2020 godine, ista izdavačka kuća izdala je Šešeljevu knjigu sličnog naziva. Meta je tada bila Aleksandra Jerkov, funkcionerka tamošnje Demokratske stranske. Ta stranka i Stranka slobode i pravde tada su zahtijevale od srpskog tužilaštva da hitno zabrani njenu distribuciju i prodaju. Ništa. Šešelj je nastavio. Na meti njegovih uradaka prethodno su bili i pokojna predsjednica Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) Biljana Kovačević – Vučo, funkcionerka Stranke slobode i pravde Marinika Tepić, lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak

Jerkov je prije objavljivanja Šešeljeve knjige prijavila prijetnje koje je dobila od lidera SRS. Ona je saopštila tada da je “ohrabruje međunarodna i domaća podrška”, ali da ona ne može da “zameni to što nadležni već treći dan ne reaguju na pretnje”. Šešelj joj je uputio prijetnje putem društvene mreže Tviter pošto se javno upitala zašto lideru radikala ni godinu dana posle pravosnažne presude za ratne zločine nije oduzet poslanički mandat u Skupštini Srbije.

I Draginja Vuksanović Stanković je prije objavljivanja posljednjeg Šešeljevog naslova, bila na njegovoj meti.  Zbog uvreda koje je na njen račun  saopštio u programu beogradske TV Hepi u januaru 2022, televizije koja je pod kontrolom Šešeljevog nekadašnjeg partijskog saborca,  danas predsjednika Srbije Aleksandra Vučića,  Agencija za elektronske medije (AEM) je privremeno zabranila emitovanje programa te televizije u Crnoj Gori.

Objavljivanje Šešeljeve knjige o Vuksanović Stanković naišlo je na brojne osude u Crnoj Gori. Reakcije su stigle sa gotovo svih adresa.  Oglasile su se partije na vlasti, ministri, predsjednik države, opozicione partije, civilni sektor…Pokrenuta je i  onlajn peticija kojom se od ministra spoljnih poslova Crne Gore Filipa Ivanovića traži da uputi protestnu notu Srbiji zbog objavljenje knjige Vojislava Šešelja sa uvredljivim, mizoginim naslovom.

“Ovo je nažalost samo posljednji u nizu primjera Šešeljevih vulgarnih i uvredljivih javnih objava. On je i prije gospođe Vuksanović-Stanković na sličan način pokušavao da našteti i ženama prisutnim u javnom životu Srbije, političarkama, novinarkama i aktivistkinjama koje mu nijesu bile po volji, uključujući i Povjerenicu za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije koja je više puta kritikovala njegove ispade kao nezakonite. Tačno je i da se Šešelj jednako vulgarno obrušavao i na svoje neistomišljenike, muškarce, kako iz Srbije tako i iz inostranstva”, navodi se u saopštenju  Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava (CŽP).

Ove organizacije  ističu da “koliko god Šešelj bio personalno groteskna i primitivna figura, ne smije se potcijeniti da je on suštinski na vlasti u Srbiji i da ima sistemsku medijsku i drugu podršku države, što i ovaj i sve prethodne slučajeve čini još ozbiljnijim”.

Takođe, ocjenjuju da “brojnost negativnih reakcija na crnogorskoj javnoj sceni povodom ovog događaja “ohrabruje”.

Primijećena su, međutim, i neka ćutanja.  Nakon što se predsjednik parlamenta i jedan od lidera ZBCG nije oglasio ovim povodom, reagovao je DPS tvrdeći da je to ćutanje odobravanje.

„Postoje stvari koje se ne komentarišu i koje su ispod svakog nivoa a to je situacija u kojoj se u knjizi Vojislava Šešelja pominje bivša poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković” kazao je kasnije  Mandić upitan da to prokomentariše, Šešeljevo djelo. “Gospođa Vuksanović Stanković se više ne bavi politikom i primijetio sam da pojedini to sada žele da nametnu kao temu. Ovolika povika u Crnoj Gori je želja što više nametnuti tu temu ne vodeći računa o ugledu gospođe Vuksanović Stanković. Niti ću to čitati niti ću to komentarisati. Ja ne želim da namećem tu temu i ponavljam, to je ispod nivoa komentarisanja”, preczirao je Mandić

Na portalu Borba, koji se vezuje za bivši Demokratski front, međutim, više nego komentarišu Šešeljevu knjigu. Oni su nakon reakcija i osuda Šešeljevog uratka, objavili i njegovu izjavu tim povodom i dali mu priliku da dodatno vrijeđa bivšu poslanicu SDP-a.  Na kraju teksta ogradili su se konstatcijom da Šešeljev stav „nije stav redakcije“. Šteta je, naravno, učinjena.

Zanimljive su i reakcije koje su došle iz Demokratske partije socijalista. Iz te partije su kazali da nije prvi put da autor tog ogavnog nedjela napada na ono, u Crnoj Gori, najsvetije – ženu, i to ne bilo koju nego jednu iz reda onih koji su život podredile odbrani vlastite kuće i njenog dostojanstva od „ovih i ovakvih, jadnih i bijednih, kakav je ovaj mrzitelj svega crnogorskoga“.

Neki od napada na “ono najsvetije – ženu”, dolazili su iz krugova bliskih upravo dugogodišnje partije na vlasti. Uz gromoglasno ćutanje poslanika i funkcionera te partije.  Poput slučaja Vanje Ćalović Marković, recimo.

Interesantan je i savjet bivšeg DPS premijera Duška Markovića, nekadašnjeg dugogodišnjeg šefa tajne službe:“… Da manje bilježimo ko je dao podršku Draginji, već dobro i tvrdo da upamtimo ko nije osudio ovaj sramni napad”.

Ohrabrujuće su brojne reakcije osude knjige ratnog zločinca Vojislava Šešelja o Draginji Vuksanović Stanković, bivšoj poslanici i liderki SDP. Ali treba poslušati Markovića i “tvrdo upamtiti ko nije osudio ovaj sramni napad”. I ne zaboraviti ko je  otćutao  mnoge ranije slične napade. I koje su politike izrodile raznorazne šešelje, a koje ih još podržavaju.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo