Povežite se sa nama

Izdvojeno

BUKA U PODGORICI: Kad zakoni ne važe

Objavljeno prije

na

Zakoni o ograničenju buke postoje, samo ih niko ne poštuje. Komunalna policija dođe, napiše kaznu i žurke se nastave

 

Tokom protekle nedjelje iz Komunalne inspekcije u Podgorici najavili su da će vršiti pojačan nadzor ugostiteljskih objekata,  koji su notirani kao mjesta na kojima se krše mjere zaštite od buke i preduzimati restriktivne mjere i radnje. „U vidu zabrane emitovanja muzike ili izvođenja muzičkog programa uživo, zabrane upotrebe elektroakustičnih i akustičnih uređaja kao i zabrana obavljanja djelatnosti i ostalih aktivnosti koje zbog buke ometaju odmor i noćni mir”, naveli su u saopštenju.

Par dana ranije Monitor je uputio pitanja Komunalnoj policiji nakon što su nam se čitaoci obratili zbog buke iz kafića koja je postala uobičajena u centru Podgorice.

Božo Rakočević,  čiji je stan u neposrednoj blizini Velder paba, za Monitor kaže: „Dvije godine kako su počeli sa radom imamo stalnih problema sa bukom. Teško je boraviti u stanu, onemogućen je bilo kakav odmor, to je problem stanara više zgrada u centru. Obraćao sam se gradonačelniku Ivanu Vukoviću, koji nije odgovarao, razgovarao i sa načelnikom Komunalne policije Milošem Novovićem koji me je primio i zna za problem, ali ništa nije uradio“.

Monitoru su iz Komunalne policije odgovorili: „Konkretno, zbog kršenja komunalnog reda u oblasti zaštite od buke iz kafe bara Welder Pub koji posluje u sastavu DOO Center iz Podgorice, lociran na Bulevaru Ivana Crnojevića,  od strane komunalnih policajaca Komunalne policije Glavnog grada je izdato 10 prekršajnih naloga“.

Rakočević kaže: „Komunalna policija napiše prekršajne naloge ali ih ne obavežu da isključe ili utišaju muziku. Sve mi to liči kao način da se ‘operu’, kao da nešto rade. Pitanje je i što se dešava sa tim kaznama kada uđu u sistem. Prema Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu, za dvije pravosnažne kazne za isti prekršaj u istoj godini oni bi morali da ih zatvore na pola godine. A to se očigledno ne dešava“.

Zbog buke propisane su kazne – pravno lice u iznosu od 2.000 do 20.000 eura, za odgovorno lice u iznosu od 200 eura do 2.000 eura i za preduzetnika novčana kazna u iznosu od 300 eura do 6.000 eura.

U Komunalnoj policiji kažu da su tokom prošle godine izdali 192 prekršajna naloga zbog prekoračenja dozvoljenog nivoa buke od akustičkih/elektroakustičkih uređaja na otvorenom iz ugostiteljskih objekata. Do kraja septembra ove godine Komunalna policija je izdala 124 prekršajna naloga zbog prekoračenje dozvoljenog nivoa buke od akustičkih/elektroakustičkih uređaja na otvorenom iz ugostiteljskih objekata.

Rakočević kaže da shvata da ova tema nije baš interesantna za širu javnost, ali da je mnogim stanovnicima Podgorice često na umu kad uveče ne mogu odmoriti ni zaspati od preglasne muzike. „Donijeli su zakone koji i ovo preciziraju a ne poštuje ih niko. Ugostiteljski objekti koji imaju živu muziku treba da imaju, po zakonu, limitatore zvuka, ali očigledno nemaju čim se toliko čuje“.

Još prije pandemije na sjednici Skupštine Glavnog grada u junu 2019. konstatovano je da skoro nijedan objekat nema adekvatnu zvučnu izolaciju, koju treba obezbijediti u postupku gradnje objekata, što u praksi nije slučaj, jer se poslovni prostori ne grade namjenski. Isto tako i da nijedan objekat nema ugrađene limitatore jačine zvuka na uređajima sa kojih se emituje muzika, kao i da Pravilnik o graničnim vrijednostima buke tek treba da počne da se primjenjuje.

Kako tada tako i sada.

Rakočević najavljuje da će se žaliti i Ombudsmanu. Kaže da oshvata da ova tema nije baš interesantna za širu javnost, ali da je mnogim stanovnicima Podgorice često u uvu kad uveče ne mogu odmoriti ni zaspati od preglasne muzike.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo