FOKUS
Cetinjske iskre
Objavljeno prije
17 godinana
Objavio:
Monitor online
Uzduž i poprijeko – od Cetinja do Nikšića, od Glavnoga grada i Tuzi do pljevaljskih sela, od vrtića do fakulteta, vlast betonira političku podobnost kao jedini kriterijum za izbor ljudi koji će biti na čelu obrazovnih institucija. Sredstva se ne biraju, o posljedicama se ne misli. Ili ne haje. IZDRŽLJIVOST: U vrhu je, sedmicama već, priča o cetinjskoj Gimnaziji. Nadležnima se mora priznati izdržljivost – zasad su pregrmjeli 23 dana protesta gimnazijalaca, pokušali sa zastrašivanjem i podmetanjem, stoički podnijeli svjedočenje sopstvenog kadra, gradonačelnika Prijestonice Mila Jankovića, o fašizmu u njihovim redovima… Dok ovaj broj Monitora ide u štampu taktika vlasti je – pristajanje na kompromis, onako kako tu stvar oni vide. Ministar Sreten Škuletić je najavio da će ispuniti zahtjev cetinjskih gimnazijalaca i da bi novi Školski odbor mogao biti formiran ,,uskoro”.
Gimnazijalci sa Cetinja i njihovi roditelji znaju gdje žive. ,,Formirali smo predsjedništvo Savjeta roditelja, a predstavnika u Školskom odboru izabraćemo tek po prispijeću pismenih garancija iz ministarstva da će prihvatiti ono što je obećao direktor Zavoda za školstvo Dragan Bogojević”, kaže za Monitor Dražen Vujović, jedan od roditelja.
Bogojević je svojom riječju garantovao da će dva predstavnika Zavoda u novom školskom odboru izabrati ,,onog direktora gimnazije kojeg budu željeli ova gimnazija i ovaj grad”. Gimnazijalci su prihvatili takvo rješenje, ali se, u međuvremenu pojavila i sumnja – ko kaže da će Bogojević ostati gdje je i da školski odbor kakav je on predložio neće trajati samo dok oni ne uđu u učionice. U pismu gradonačelniku Jankoviću zahtijevali su da novi školski odbor u istom sastavu odlučuje, ne samo o imenovanju vršioca dužnosti ,već i po novom konkursu za izbor direktora. Opreza nikad dosta.
PODRŠKA: Đacima sa Cetinja podrška je tokom protesta stizala sa raznih strana. Oglasili su se mnogi, šetnjom su se sa njima solidarisali učenici podgoričke Gimnazije. Zaštitnik ljudskih prava Šefko Crnovršanin primijetio je da su ,,prava djece već povrijeđena i sve se više ugrožavaju”. Dakako, nije precizirao ko im ugrožava prava. Premijer Milo Đukanović odvajkada zna gdje je snaga države: ,,Ako je država odgovorna za organizaciju procesa obrazovanja i ako obezbjeđuje kompletan fond sredstava za finansiranje obrazovanja, onda smatram da se moraju nedvosmisleno odrediti mehanizmi, a ministar prosvjete i nauke ima posljednju riječ oko izbora kandidata zaduženih za realizaciju politike koju osmišljava Vlada, preko resornog ministarstva”.
Ko jednom utuvi da budžet zavisi od uspješnosti šverca duvana, očito teško dovodi u vezu državne pare sa poreskim obveznicima, građanima i njihovim pravima. Ko vlada dvije decenije, valjda logično, računa da Vlada ima da ,,osmisli” sve – od direktora škole do portira.
Unija slobodnih sindikata ocijenila je „da se zbog ovakvog ponašanja institucija u Crnoj Gori u slučaju cetinske Gimnazije, stiče utisak, da narod postoji zbog države, a ne država zbog naroda”. Sindikat prosvjete pozvao je ministarstvo da depolitizuje obrazovni sistem i prestane da dijeli zaposlene na ,,vaše” i ,,one druge”.
ISTI PRINCIP: Za razliku od Cetinja izbor direktora Gimnazije 25. maj u Tuzima prošao je mirno. Samo je predstavnik roditelja u Školskom odboru Džemalj Nikaj podnio ostavku. Objasnio je da je način izbora direktora ,,krajnje nedemokratski”.
,,U odboru sjede dva predstavnika Ministarstva prosvjete i dva predstavnika Zavoda za školstvo tako da je izbor bio čista farsa. Riječ je samo o tome da se izabare kandidat koji je podoban Zavodu za školstvo i resornom ministarstvu”, rekao je Nikaj. On smatra da bi čovjeka za tu funkciju trebalo da biraju oni koji su najviše zainteresovani za školu, odnosno predstavnici roditelja, nastavničkog vijeća i lokalne samouprave. Moglo bi, da decentralizacija ovdje nije tako šuplja riječ. Skoro kao depolitizacija.
Da punu pažnju ministarstvo posvećuje svakom nivou obrazovanja, svjedoče događaji oko izbora direktora nikšićkih vrtića. Kad je Upravni odbor Javne predškolske ustanove Dragan Kovačević raspisao konkurs na koji su se javila četiri kandidata, Mrka Mrkić i Đorđe Milić, predstavnici ministarstva u odboru, smatrali su normalnim da se sa kućom koju predstavljaju konsultuju oko izbora. ,,Ministar Škuletić rekao mi je da on u Nikšiću ne poznaje ljude i da mi to bolje znamo”, objašnjava za Monitor Mrka Mrkić. Kaže da su još jednom bezuspješno pokušali da se konsultuju sa ministrom, ali da se, dva sata uoči sjednice UO na kojoj je trebalo glasati, telefonom javila zamjenica ministra Vesna Vučurović sa nalogom kako treba glasati. Nijesu poslušali. Na tajnom glasanju, od sedam članova odbora, četiri su glasala za Velinku Čvorović – kandidatkinja sa preporukom ministarstva nije dobila ni jedan glas. U zakonskom roku nije bilo prigovora.
,,Prigovor” je stigao kasnije. Zamjenica ministra zvala je Mrkića i Milića na sastanak u Opštini. Nakon što su odbili, najavila je i ostvarila ,,radikalne mjere”. Kroz dva dana iz ministarstva je, sa njenim potpisom, stiglo rješenje o smjenjivanju Mrkića i Milića. Nijesu, oko izbora direktora konsultovali ministarstvo, obrazloženo je. Kandidatkinja sa podrškom vlasti sad je, kaže Mrkić, v. d.
,,Smatram da nije referenca Ministarstvu prosvjete da svako malo neko brani zakon od ministarstva. To su u ovoj situaciji hrabro učinili cetinjski gimnazijalci koji su podržani od Cetinjana na čelu sa gradonačelnikom Milom Jankovićem”, ocjenjuje Mrkić.
U Kosanici kod Pljevalja, Školski odbor OŠ Dušan Ivović imenovao je Nebojšu Rubežića za vršioca dužnosti direktora. Ništa nije smetalo to što na posljednjem konkursu, zaključenom nekoliko dana ranije, njegova prijava nije razmatrana, jer nije dostavio sva potrebna dokumenta. Dobio je tri od sedam glasova članova odbora, ali su riješili da se odsutni ne broje. Rubežić nije zaposlen u školi u Kosanici, već radi kao učitelj u OŠ Salko Aljković u Pljevljima. Sve se može.
FINE GLAVE: Adnan Čirgić, saradnik u nastavi na Filozofskom fakultetu u Nikšiću podnio je ostavku na to mjesto i optužio šeficu na Studijskom programu za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti Rajku Glušicu za samovolju.
,,Glušici je dozvoljeno da, umjesto zakona, sama sprovodi kadrovsku politiku prema ličnim simpatijama i ideološkoj koncepciji kojoj pripada” , rekao je Čirgić. Glušica je odgovorila da nije bilo apsolutno nikakve diskriminacije prema Čirgiću i da mu je ,,lično pomogla da ostvari svoje ambicije više nego i jednom saradniku do sada”. Čirgić je objasnio da je imao punu saradničku platu i samo jedan čas ,,zbog toga što su ih Glušica i njoj podobni podijelili međusobno kao honorar”. Ako ništa – kako je Glušica mogla da ,,daje” punu platu nekome ko drži samo jedan čas?
Ima i finih prvih glava obrazovnih institucija. Ističe se direktor OŠ Dragiša Ivanović Niko Raičević: Protiv nastavnice Aile Šoškić koja ga je optužila da agituje za DPS podnio je, dosad, četiri tužbe. Najavio je i petu. Melitu Strugar, koja je došla da na jednom od suđenja podrži koleginicu Šoškić, Raičević je ,,oslobodio časova i dnevnika”. Upućeni tvrde da direktor Niko umije, pred izbore, da organizuje ,,druženje” zaposlenih u nekoj od lokalnih kafana. Pojede se, popije, utvrdi ko će za koga glasati… Kreativan je to put ka društvu znanja.
Zamjenica ministra prosvjete i nauke Vesna Vučurović ovih je dana rastumačila da bi cetinjski gimnazijalci najmanje trebalo da razmišljaju o proceduri izbora direktora njihove škole, jer je njihova osnovna obaveza da uče. Ima ko da misli.
Cetinjski protest mogao bi da podstakne društvo da vidi da je školski sistem pod opsadom DPS povjerenika. I da, na taj način, nasilje ulazi u srž društva.
DRAŽEN VUJOVIĆ, roditelj đaka Cetinjske gimnazije
Prepoznata prevara
– Zašto je Cetinju stalo da Miomir Đurišić bude direktor Gimnazije?
Djeca su prepoznala dobrog čovjeka i roditelji su bili zadovoljni njegovim radom. Pare dobijene od ministarstva kvalitetno je uložio i održao ono što je urađeno, kompletno uredio dvorište Gimnazije. Riječ je o jednostavnom čovjeku, pristupačnom djeci, roditeljima, profesorima. Profesori ističu da su četiri godine radili u harmoničnoj atmosferi. Uporno ponavljamo da želimo čistu situaciju, bez obzira je li neko Srbin, Crnogorac ili Egipćanin.
– Kako je došlo do toga da roditelji poslušaju djecu?
Zato što nije jedno dijete, nego čitava škola. Djeca su prepoznala prevaru. Prvog septembra škola nije imala direktora – tek 9, nakon učeničkih protesta, izabrali su vršioca dužnosti. Nastupi sa pozicija sile iritirali su i djecu i roditelje. Mislili su da sve mogu silom da riješe. Roditelje je posebno provociralo to što nijesu htjeli da nas saslušaju.
– Je li bilo pritisaka na učesnike protesta?
Prvi pritisak je ignorisanje, drugi – slanje inspekcija. Kad smo pozvani u ministarstvo, djeca koja su bila u delegaciji ostavljena su na stepenicama. Tamo im je prijetio čovjek koga su prepoznali kao glavnog pravnika u ministarstvu. Lucija Adžić, prosvjetna inspektorka rekla im je da su ugušili i veće štrajkove pa će i ovaj. Kroz razne kuhinje, djecu i roditelje nazivaju narkomanima, šire priče da protestvuju djeca iz ,,oloških” porodica.
Kosara K. BEGOVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
FOKUS
PODGORICA BIRALA IZMEĐU SRĐANA PERIĆA I PRINUDNE UPRAVE: Vrijeme preokreta
Objavljeno prije
2 danana
20 Juna, 2026
Kraj sjednice podgoričkog parlamenta, koja traje dok ovaj broj Monitora odlazi u štampu, pokazaće je li došlo vrijeme preokreta, ili će ostati preči partijski i drugi interesi. Ukoliko odbornici izaberu Perića za predsjednika Skupštine, kako je najavljeno, izbjeći će se prinudna uprava u Podgorici. U slučaju nenadanog obrta, odbornicima ostaje još sedam dana za optužbe, kalkulacije i političke trgovine. Posljednji rok za izbor predsjednika SO Podgorica je 26. jun
Dok ovaj broj Monitora odlazi u štampu, u Skupštini opštine Podgorica još traje sjednica na kojoj će se odbornici izjasniti o predlogu da novi predsjednik Skupštine bude Srđan Perić, lider pokreta Preokret. Perić je u srijedu podnio prijavu na tu funkciju sa 20 potpisa podrške. Cilj je, kako je izjavio, sprečavanja uvođenja prinudne uprave u Glavnom gradu.
Da bi Perić bio izabran, neophodno je da za njega glasa 30 odbornika – većina od 59 odbornika, koliko broji Skupština. Dan prije glasanja Monitoru su iz Preokrata potvrdili da će Perić imati podršku 30 odbornika. Osim Preokreta koji ima dva odbornika, podršku su najavili opozicione – Demokratska partija socijalista (DPS) sa 19 odbornika (podrška je dostavljena u pisanoj formi), Demokratska narodna partija (DNP) sa četiri odbornika i po dva odbornika iz Evropskog saveza i Stranke evropskog progresa (SEP). Iz Građanskog pokreta URA saopšteno je da neće glasati za Perića.
Kriza u Glavnom gradu je počela početkom ove godine, nakon što je Demokratska narodna partija napustila vladajuću koaliciju zbog gradnje kolektora u Botunu. Eskalirala je krajem maja, nakon što je dotadašnja predsjednica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić-Bojović podnijela ostavku na tu funkciju. Ona je tada kazala da je „došlo do nove vladajuće situacije koja nije dobila formalizaciju”, optuživši opoziciju da želi da postane vlast bez izbora.
Tokom direktnog prenosa sjednice SO Podgorice, na kojoj je jedina tačka dnevnog reda bila izbor predsjednika Skupštine, građani su imali priliku da vide i čuju lokalnu varijantu državnog parlamenta – prepucavanja vlasti i opozicije uz puno patetike, ličnih targetiranja i ogorčenosti. Posebni dio rasprave zauzela je tema ko je sa DPS-om, te ko je ranije bio član i davao podršku ovoj partiji.
Iz vlasti tvrde da je najavljeni izbor Perića na mjesto predsjednika Skupštine cirkus i frankenštajn koalicija. Insistiraju da oni koji podržavaju Perića za predsjednika Skupštine Glavnog grada u stvari prave koaliciju i preuzimaju vlast u Podgorici, što je lider Preokreta više puta demantovao. Vlast nije ponudila drugo rješenje za izlazak iz krize izuzev uvođenja prinudne uprave.
Glavna teza opozicije je tvrdnja o sračunatoj ostavci bivše predsjednice radi uvođenja prinudne uprave kojom bi Vlada i vladajuće partije Pokret Evropa sad (PES), Demokrate i Nova srpska demokratija (Nova) u predizbornoj godini imali 165 miliona eura dodatnog predizbornog budžeta.
Štetnost prinudne uprave ne vide samo u opoziciji. Odbornik vladajućeg Pokreta za Podgoricu (PzPG) Dragutin Vučinić, najavio je podršku Periću, iako je njegova partija rekla da neće glasati za lidera Preokreta. „Glasaću kako ne bi došlo do prinudne uprave nad ovim gradom, a što bi po mom mišljenju išlo nauštrb interesa njegovih građana. Odnosno opet na ruku dobro poznatih krugova, kako bi se što brže došlo do dijela neophodnih sredstava za otpočinjanje ovog već sad opsesivno-kompulzivnog zamišljaja izgradnje na Veljem brdu“, saopštio je Vučinić. On se ogradio od optužbe da se ovim potezom politički reanimira DPS: „Ta priča o reanimaciji DPS izbjegavanjem prinudne uprave je presmiješna“.
Vlast je svoju strategiju odvraćanja opozicije od izbora Perića na čelo lokalne Skupštine bazirala mahom na optužbama o saradnji sa DPS-om. Bivša predsjednica SO Podgorica Borovinić-Bojović, koja je već najavljena kao buduća potpredsjednica Vlade, optužila je opoziciju da formiraju novu većinu i da svaka saradnja sa DPS-om predstavlja političku „reanimaciju“ te partije. U kritikama joj se pridružio i vladajući Pokret Evropa sad (PES) koji dogovor opozicije vidi kao uvod u rušenje gradonačelnika Saše Mujovića i zvaničnu saradnju sa DPS-om.
„Sve je očiglednije da problematizovanje zakonskog instituta prinudne uprave nije izraz iskrene brige za deblokadu rada lokalne samouprave, već pokušaj stvaranja političkog alibija za formiranje neprincipijelnih i teško održivih koalicija”, saopštili su iz PES-a.
Na udaru se pored Preokreta, posebno našla partija Milana Kneževića, koja je do skoro bila dio vlasti. Iz Kneževićevog DNP su odgovorili da će podržati Perića ali da neće sa DPS-om rušiti gradonačelnika Mujovića.
Partije koje podržavaju Perića tvrde da im je cilj da se glavni grad ne uvede u stanje prinudne uprave. U tom slučaju – nefunkcionisanja lokalnog parlamenta, Vlada preuzima upravljanje opštinom kroz odbor povjerenika koji bi upravljao gradom.
„Da dozvolimo da se uvede prinudna uprava u Podgorici, da se suspenduje Skupština i da damo 250 miliona eura Saši Mujoviću i trojici ljudi koje će da imenuje Milojko Spajić da ih harče do juna 2027. godine, dominantno na ovim ‘magarećim livadama’, projektu Velje brdo, koji pokušavaju da nam predstave kao epohalni projekat vijeka, a u stvari će da bude lopovluk prvorazrednih namjera Milojka Spajića, jer je to dominantno njegova ideja“, izjavio je Knežević.
Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović smatra da su najveći dobitnici najavljenog aranžmana – građani Podgorice. Ona je ocijenila da bi prinudna uprava bila najgori mogući scenario za glavni grad, te da odgovorne partije ne bi smjele dozvoliti da do toga dođe.
Podsjetila je i da je „nova većina” već drugi put nakon 2020. uspjela da formira vlast u glavnom gradu, ali nije uspjela da je održi, te da to otvara ozbiljno pitanje političke odgovornosti: „Kako je moguće da politički akteri koji su dobili povjerenje građana za upravljanje gradom nisu uspjeli da obezbijede stabilnost i funkcionalnost vlasti? Da li osjećaju odgovornost za stanje koje je dovelo do institucionalne krize?”, upitala je Đukanović.
O uvođenju prinudne uprave u Podgorici spekulisalo se i krajem 2022. godine tokom tromjesečne blokade proglašenja rezultata lokalnih izbora zbog nefunkcionalnosti Ustavnog suda. U glavnom gradu tada prinudna uprava nije uvedena, ali jeste u Tivtu i Budvi. Tokom 2024. godine Vlada je uvela prinudnu upravu u Beranama i Andrijevici. Vlada iste godine nije uspjela da uvede prinudnu upravu u Šavniku koji drži neslavni rekord u nefunkcionisanju lokalne uprave jer izborni proces nije završen ni skoro četiri godine od raspisivanja – oktobar 2022.
Ako odbornici ove sedmice ne izaberu Perića za predsjednika Skupštine, imaće još sedam dana za optužbe, kalkulacije i političke trgovine, pošto je posljednji rok za izbor predsjednika SO Podgorica 26. jun. Ukoliko to mjesto i tada ostane upražnjeno, biće uvedena prinudna uprava. Redovni lokalni i državni izbori su planirali za sljedeću godinu.
Završetak sjednice Skupštine Glavnog grada, pokazaće jedno – je li došlo vrijeme preokreta, ili će partijski i drugi interesi ostati preči.
SRĐAN PERIĆ, LIDER PREOKRETA:
Za veću transparentnost i kontrolu ulogu Skupštine
„Ako budem izabran za predsjednika Skupštine Glavnog grada, prvi korak bi bio upućivanje odbornicima svih odluka koje su neophodne za nesmetano funkcionisanje grada, kao i izvještaja o radu gradonačelnika“, kazao je Perić za Monitor.
„Nakon toga, fokus bi bio na primjeni modela za očuvanje funkcionalnosti Podgorice i sprečavanje uvođenja prinudne uprave – za šta smo tražili podršku. To podrazumijeva otvaranje podgoričkog parlamenta prema građanima, veću transparentnost rada i stvaranje prostora da javnost bude aktivan učesnik, a ne samo posmatrač procesa donošenja odluka.
Posebna pažnja bi bila posvećena jačanju kontrolne uloge Skupštine. Građani imaju pravo da znaju kako se troši njihov novac, kako se sprovode politike i kakvi se rezultati postižu. Zato je važno da kontrolni mehanizmi budu snažniji, dostupniji javnosti i dosljedno primjenjivani.
Cilj je donošenje kvalitetnijih odluka zasnovanih na argumentima, provjeri činjenica i javnom interesu. Važno je naglasiti i da Skupština odlučuje kolektivno, te da glas predsjednika Skupštine vrijedi jednako kao glas svakog odbornika. Ishod njenog rada zavisi od svih odbornika, bez obzira na političku pripadnost.
Zato je važno razumjeti da ovaj model ne podrazumijeva ni koaliciju ni ulazak Preokreta u vlast. On predstavlja namjeru da se obezbijedi funkcionisanje grada i istovremeno otvori prostor za drugačiju političku praksu: onu koja se zasniva na uključivanju, dijalogu i odgovornosti.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
FOKUS
FRANCUSKO-NJEMAČKI MODEL ZA PROŠIRENJE: Kraj zastoja ili novo zapetljavanje
Objavljeno prije
1 sedmicana
12 Juna, 2026
Francuska i Njemačka predlažu postepenu integraciju, uz više političkih i ekonomskih nagrada tokom pregovora. Međutim, ako države kandidati budu nazadovale u vladavini prava, demokratiji ili usklađivanju sa EU pravilima, privilegije bi bile suspendovane ili povučene. Non pejper izričito navodi da ove mjere nisu zamjena za punopravno članstvo koje mora ostati strateški cilj
Samit EU – Zapadni Balkan u Tivtu 5. juna ove godine nije završen pisanim „istorijskim dogovorom” ili deklaracijom o izvjesnosti članstva u Evropskoj uniji (EU). Međutim, poruka sa skupa bi mogla promijeniti način na koji balkanske zemlje idu prema Evropi. Umjesto deklaracija i formalnih govora da će zemlje kandidati imati vajde na kraju dugog pregovaračkog puta, EU je sada izašla sa znatno konkretnijom idejom pristupanja. Koristi članstva će se osjetiti i prije ulaska, ali uz stroge uslove i mogućnosti povlačenja privilegija u slučaju balkanskog zabušavanja. Ono što se može smatrati glavnim ishodom Samita je promjena tona i pristupa u politici proširenja.
Isti dan kada je održan Samit, nezavisni portal Nova.rs je objavio sadržaj francusko- njemačkog non pejpera (non-paper ili prevedeno „nije papir”). Non pejper je neslužbeni diplomatski dokument u kome se iznose ideje, stavovi ili prijedlozi u međunarodnim pregovorima. Ovakva dokumenta nemaju naslove, datume, formalne autore, niti obavezu sprovođenja ali su se tokom vremena odomaćili kao forma diplomatske komunikacije, pogotovo u EU i prema zemljama koje teže članstvu.
Najnoviji francusko-njemački non pejper donosi konkretne prijedloge i u skladu s reformama koje se budu provodile. Dosadašnja praksa da zemlja kandidat godinama pregovara, usvaja propise, zatvara poglavlja, pa tek nakon ulaska stiče blagodeti članstva ide u prošlost. Francuska i Njemačka kao glavne zemlje EU sada predlažu postepenu integraciju, osjetno smanjenje proceduralnih prepreka uz više političkih i ekonomskih nagrada tokom pregovora. Kandidatima koji istinski napreduju omogućiće se privilegirani pristup djelovima unutrašnjeg tržišta EU.
Za početak, Crna Gora, Albanija, Makedonija i nedavno Srbija su već ušli u SEPA sistem (jedinstveni sistem plaćanja eurom) kojima se omogućava brzo, jednostavno i jeftino plaćanje roba i usluga prema/iz EU kao kod kuće. U proceduri je uvođenje režima bez roaminga s EU za mobilne operatere Zapadnog Balkana čiji građani će moći koristiti usluge kao u matičnim mrežama. Osim ovoga, predviđa se olakšani pristup energetskom tržištu, digitalnom tržištu, smanjenje carinskih barijera, dublja trgovinska integracija uz olakšan pristup EU tržištu za kompanije zemalja kandidata. Planira se i zvanično pridruživanje obrazovnom programu Erazmus+, Program iskustva mladih i još neki projekti od kojih će mladi s Balkana imati direktne koristi.
Osim toga, zemlje kandidati će dobiti status „progresivnih posmatrača“. U praksi to znači prisustvo pojedinim sastancima Savjeta EU, Savjeta za vanjsku politku i učešće u nekim raspravama. Češći će biti sastanci s Evropskom komisijom (EK) i sjednice zajedničkih parlamentarnih odbora domaćih s evropskim parlamentarcima. Zemlje kandidati neće imati pravo glasa. Ako države kandidati budu nazadovale u vladavini prava, demokratiji ili usklađivanju sa EU pravilima, privilegije bi dobile suspenziju ili bi se povukle. Non pejper izričito navodi da ove mjere nisu zamjena za punopravno članstvo koje mora ostati strateški cilj.
Predviđena su i partnerstva u odbrambeno-sigurnosnim oblastima, bliža saradnja sa Frontex-om (Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu) i integracija u Agenciju EU za sajber sigurnost i sistem ranog upozorenja na sajber napade. Uslov za ovu vrstu partnerstva je zatvaranje poglavlja 31 (vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika), koji je Hrvatska blokirala Crnoj Gori u decembru 2024. Blokada je uslijedila nakon što je Skupština donijela politikantsku Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu na inicijativu vučićevskih stranaka na Vidovdan iste godine samo s jednim glasom većine. U međuvremenu se od tadašnjeg vučićevskog bloka stranaka (NSD-DNP-SNP-UCG) otkačio predsjednik Skupštine i lider NSD Andrija Mandić. Mediji braće Vučić i njima bliske NVO i „analitičari” sada, po ustaljenom receptu, napadaju Mandića kao „izdajnika srpstva”. Slični tretman, mada ne tako direktan, doživio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Mićović koji je podržao ulazak Crne Gore u EU i dao podršku studentima u Srbiji.
Od novoga pristupa Crna Gora će imati najviše koristi kao najnapredniji kandidat (svih 33 poglavlja otvoreno, 14 zatvoreno) jer će ranije dobiti pristup djelovima jedinstvenog tržišta i institucijama EU. Ovaj pristup na kraju podrazumijeva puno učešće na jedinstvenom evropskom tržištu na osnovu modela Evropskog ekonomskog prostora (EEA) čiji članovi su, osim EU zemalja, i Norveška, Island i Lihtenštajn. Ovaj pristup prvi put je predložila još 2020. godine nezavisna istraživačko-analitička NVO (tzv. think-tank) Evropska stabilizaciona inicijativa (ESI) sa sjedištem u Berlinu. Prijedlog/inicijativu je ESI ponovio nekoliko puta, ali nije bilo reakcija. Tek izborom Fridriha Merca za kancelara ovom modelu je poklonjena pažnja (uz određene modifikacije ). Njime se euroskepticizam u Berlinu prevazilazi sigurnosnim ili suspendujućim klauzulama ako nove članice krenu putem bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana.
Što se tiče dinamike zatvaranja poglavlja, prije tri dana ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je najavila međuvladinu konferenciju za 15. jun. Po njenim riječima očekuje se zatvaranje još dva poglavlja – Sloboda kretanja radnika (poglavlje 2) i Zaštita potrošača i zdravlja (poglavlje 28). Po ranijim najavama i na osnovu neformalnih informacija iz Brisela, prije ljetnje pauze su trebala biti zatvorena četiri ili pet poglavlja. U Briselu licitiraju da je moguće zatvaranje još poglavlja u julu, čemu se nada i Vlada.
Gorčević navodi da je sigurna „da do kraja godine možemo zatvoriti preostalih 19 pregovaračkih poglavlja”. Oglasio se i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović oko poglavlja 31 u odgovoru na poslanička pitanja u Skupštini. Naveo je da hrvatski premijer Andrej Plenković nije u Tivtu iznio dodatne kriterije za odblokiranje tog poglavlja i da se uskoro očekuje napredak u pregovorima. Ivanović je dodao da su uslovi koju je Plenković iznio u Tivtu „tačke koje su već poznate – odšteta za bivše logoraše u Morinju, brod Jadran, granica, bazen u Kotoru”. Što se tiče tišine vezano za razgovore, Ivanović je rekao da je dogovoreno da se ne izlazi u javnost sa pojedinostima, već da se određene stvari privode kraju i da se onda saopšti njihov rezultat. Vijesti su već nekoliko puta, posljednji put put prošle srijede, javile da se smanjuje broj spornih tačaka s Hrvatima, prije svega odšteta za logoraše Morinja i tekst sporazuma o tome. Podgorici navodno smetaju i neke definicije koje Hrvatska želi ubaciti u tekst a koje se ne tiču Crne Gore već Srbije. Vlada se pribojava da bi, inače nesporne kvalifikacije o velikosrpskoj agresiji 90-ih, izazvale burne reakcije Srbije kao što je bio slučaj nakon usvajanja izmjene zakona o dinastiji Petrović. Velikosrpska javnost, čak i ona koja ne podržava braću Vučić, burno je reagovala na „nasilnu aneksiju” Crne Gore od strane Srbije u zakonu. Srbijanske frustracije zbog zaostajanja (22 poglavlja otvorena i samo dva zatvorena) i galopirajuća korupcija i kriminal pod zaštitom vladajuće porodice mogu uticati na dalje pogoršanje odnosa dvije zemlje. Nedavno sprečavanje ulaska crnogorskih državljanja u Srbiju nakon deportacije batinaša i kriminalaca sa tivatskog aerodroma su razlog da Spajićeva vlada bude krajnje oprezna u odnosima s Beogradom.
Plenković je u Tivtu ponovio da se očekuje i povrat imovine otete Hrvatima nakon raspada Jugoslavije koja je nestala u sudskim i drugim mahinacijama. Međutim, pod režimom Mila Đukanovića nije samo otimana imovina Hrvata već i svih drugih koji su se našli na putu bogaćenja vladajuće klike. Plenković u priči o otetoj imovini i procesuiranju ratnih zločina nije pomenuo Đukanovića čija je vlast, postavljena od Beograda, bila glavni pokrovitelj agresije na jug Hrvatske i pljačke okupiranih područja. O tome postoje uredni zapisi na sjednicama Vlade kojima je predsjedavao Đukanović i koji su kasnije objavljeni u knjizi Srce tame crnogorskog novinara Vladimira Jovanovića.
U Vladi se uzdaju u Berlin i Pariz da nadvladaju jak uticaj proruskih krugova u HDZ-u i DPS-u koji ne žele ulazak Crne Gore u EU i stabilizaciju prilika u regionu. Kako vrijeme odmiče sve su vidljivija nastojanja DPS-a i miloističkih NVO-a da se potkopa evropski put i održi blokada pravosuđa i time onemoguće procesuiranja trodecenijskih pohara ali i ratnih zločina. Krajem marta premijer Spajić je u Skupštini optužio DPS da je 2011. godine potpisala tajni sporazum s Jedinstvenom Rusijom da zemlja neće ulaziti u Evropsku uniju ako je to suprotno ruskim interesima. Spajić nije prezentirao tajne klauzule (koje se podrazumijevaju ruskoj politici), ponašanje i procurjele komunikacije čelnih ljudi u DPS-a ne ulivaju vjeru da je ta partija prigrlila evropske vrijednosti.
Samit u Tivtu je otvorio vrata novoj fazi odnosa između EU i Zapadnog Balkana, ali nije uklonio stare prepreke. Iza diplomatskih poruka o ubrzanju evropskog puta stoje mnoga neriješena pitanja – od reformi i vladavine prava do bilateralnih sporova koji i dalje mogu usporavati hod prema Briselu. Brzo će se vidjeti da li je Tivat bio početak ubrzanja ili još jedna stanica u maratonima obećavanja i čekanja.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
Pohod na Tivat, uoči najvećeg skupa evropskih i regionalnih državnika u Crnoj Gori u nedavnoj povijesti, 87 nabildovanih i istetoviranih muškaraca među kojima su nezavisni srpski mediji i opozicija prepoznali batinaše i kriminalce u službi vučićevskog režima, logičan je nastavak kontinuiranih napada na Crnu Goru. Prethodilo mu je snimanje dokumentarnog filma Referendum – priča o izmišljenoj slobodi kojim se vrijeđa i ismijava crnogorski narod i javna vrijeđanja Crne Gore i uličarski jezik od strane Vučića i njegovih kerbera povodom 20 godina nezavisnosti
Da će se nešto ružno desiti uoči ili za vrijeme Samita EU – Zapadni Balkan u Tivtu, pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore, govorkalo se već neko vrijeme u medijima i političkim i diplomatskim krugovima u regionu. Samit je do sada najveći skup evropskih i regionalnih državnika koji je Crna Gora vidjela u svojoj nedavnoj povijesti. Međutim izjava premijera Milojka Spajića prije tri dana na premijerskom satu je iznenadila mnoge. “Prvi put u Crnoj Gori imamo miks spoljnopolitičkih faktora i organizovanih kriminalnih grupa koje zajednički djeluju protiv evropskog puta naše zemlje” rekao je Spajić. Dodao je da to traje “nekih četiri, pet mjeseci” i da EU pomaže u borbi protiv vanjskih subverzivnih aktivnosti.
Spajić nije pomenuo režim braće Vučić i kartele koji vaninstitucionalno vladaju Srbijom i imaju svoje agenture u Crnoj Gori i regionu. Ipak, svima je bilo jasno na koga misli. Spajićeva predviđanja su se obistinila u srijedu ujutro u 10.41 kada je u Tivat sletio avion Air Serbia zakupljen od turističke agencije Happy Travel iz Bijeljine (BiH) s 87 nabildovanih i istetoviranih muškaraca obučenih u crno. Nezavisni srpski mediji i opozicija su među njima prepoznali mnoge batinaše i kriminalce u službi vučićevskog režima.
U govoru na premijerskom satu Spajić prvi put otvoreno govori o specijalnom ratu protiv Crne Gore od kada je izabran za premijera 2023. godine. Par dana prije nego je tada postao premijer izašao je veliki istraživački tekst u prestižnom Vol Strit Žurnalu o Aferi Do Kvon u kojem je Spajić direktno optužio srpsku tajnu službu (BIA) da stoji iza afere da mu se nanese politička šteta. Vol Strit Žurnal je naveo, citirajući južnokorejsko tužilaštvo, da je južnokorejskom kripto prevarantu i bjeguncu Do Kvonu zaštitu pružala Vučićeva vlast koja je odbijala njegovo izručenje matičnoj zemlji. Do Kvon je kasnije tajno prebačen u Crnu Goru i iskorišten u predizbornoj kampanji protiv Spajića i Pokreta Evropa sad (PES).
Da srbijanska vlast neće obustaviti crne operacije protiv Crne Gore i njenog učlanjenja u EU je i javno obznanjeno nepunih 10 mjeseci nakon što je Spajić postao predsjednik Vlade. Večernje novosti kojima rukovodi nekadašnji Miloševićev ratni propagandista Milorad Vučelić su objavile hagiografski tekst (nalik svetačkim žitijama) posvećen Marku Parezanoviću, tadašnjem načelniku operative Bezbedonosno informativne agencije (BIA) pod naslovom Čovek u vihoru legendi i kontroverzi. Tekst je detaljno opisao zasluge Parezanovića u služenju Aleksandru Vučiću (kome je navodno i život spasio) ali i njegov marljivi obavještajni rad u Crnoj Gori i napore u resrbijanizaciji crnogorskog naroda i utapanja Crne Gore u novu Veliku Srbiju ili sada tzv. srpski svet. U tome mu je zdušno pomagao i vrh Srpske Crkve (SPC) na izbor čijih arhijereja je imao uticaj po sugestivnom pisanju Novosti. Vučelićevi su naravno prećutali SKY komunikacije i asistencije Parezanovića narko kartelu Šarić uz blagoslov svemoćne osobe kodnog naziva Oskar (za koga nezavisni mediji i opozicija vjeruju da je Vučić). Elem, Parezanović nije zadržao svetački oreol kod gospodara pa je smijenjen početkom decembra prošle godine.
Nakon postavljenja Nikole Vasiljevića umjesto Parezanovića, uslijedilo je snimanje dokumentarnog filma Referendum – priča o izmišljenoj slobodi vučićevskog Centra za društvenu stabilnost iz Novog sada kojima se otvoreno vrijeđa i ismijava crnogorski narod. Onda su uslijedila javna vrijeđanja Crne Gore i uličarski jezik od strane Vučića i njegovih kerbera povodom 20 godina nezavisnosti. Vučić je objavio i patetično pismo građanima Crne Gore u njegovom portalu Borba s naslovom Izvinite što smo vas voleli više nego vi nas.
Mnogi nezavisni posmatrači vide slanje 87 aktivista vladajuće srpske stranke i njenih kriminalaca i batinaša zakupljenim avionom u Tivat baš uoči Samita EU – Zapadni Balkan kao još jedan odraz Vučićeve “ljubavi”. O profilu isključivo muških tetoviranih “gostiju” i njihovim dosadašnjim zaslugama za režim su široko izvještavali domaći i nezavisni srpski mediji. Jedino vučićevski mediji u Srbiji i Crnoj Gori tokom srijede nisu ni riječ rekli o putnicima i njihovom vraćanju u Srbiju isti dan oko 16 sati. Očigledno su se čekale instrukcije iz Andrićevog venca (ured predsjednika republike). Samo je preneseno da je predsjednik obavijestio domaćina da mu tokom posjete Tivtu ne bude organizovan zvaničan doček niti protokolarni ispraćaj uz prisustvo domaćih visokih zvaničnika. Ranije je sredinom maja izjavio da u Tivat ide jer ga je pozvala predsednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen, prema kojoj “oseća poštovanje” i da ne bi otišao na taj sastanak da mu je neko drugi tražio.
Istu noć dok je još trajala saga oko aviona ćacijevaca o kojem je zvanična srbijanska vlast i dalje ćutala, srbijanski režimski mediji i ispostave u Crnoj Gori su oko 22.30 prenijele saopštenje BIA koje je bilo “neophodno”. Navodi se da je zbog “neprijateljskog delovanja stranih službi i kriminalnih klanova u Crnoj Gori” BIA zvanično savjetovala predsjedniku Srbije da “ne putuje u Crnu Goru jer je ustanovljeno postojanje visokog bezbednosnog rizika”. Po operativnom saznanjima , Radoje Zvicer, vođa Kavačkog klana, nalazi se u Crnoj Gori. “Suprotno svim pravilima profesije i odgovornog odnosa, bezbednosna procena koja je više puta tražena od službe domaćina skupa u Crnoj Gori nije nam dostavljena” zaključuje BIA. Međutim, ispada ni da BIA nije Crnoj Gori dostavila ništa oko čarter aviona punog njenih operativaca i kriminalaca prije nego je sletio u Tivat.
Nekih 15-tak minuta nakon saopštenja BIA-e, oglasio se i Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP) na ekstremno žutoj vučićevskoj televiziji Informer. “Nije nikakva tajna da se Radoje Zvicer nalazi u Crnoj Gori i da postoje oblasti u Crnoj Gori u Katunskoj nahiji gde policija ne sme da dođe” rekao je Knežević kao potvrdu saopštenja tajne službe. Knežević i drugi nikako da se sjete da se Svetozar Marović, osuđeni šef budvanske organizovane kriminalne grupe, koja je isisala stotine miliona eura iz Budve, slobodno šeta centrom Beograda i uživa zaštitu braće Vučić.
Nakon ovih objava krenula je čitava tirada patetične brige za voljenog “predsednika Vučića i njegovu bezbednost”. Formalna predsjednica srbijanske Skupštine Ana Brnabić je prepričala na Informeru kako je bila na večeri kod Vučića sa Antonijom Koštom, predsjednikom Evropskog savjeta. Javio joj se direktor BIA-e Vladimir Orlić, sa kojim se “čula tri puta”. Razgovarala je i sa Milanom Kneževićem. “Ozbiljno sam zabrinuta, predsjednik neće ni da čuje da ne ide u Crnu Goru, zbog našeg naroda u Crnoj Gori”, prenosi Brnabićka kojoj je prioritet da ubijedi “predsjednika Vučića da ne putuje u Crnu Goru“. Zebnju za “bezbjednost” Vučića u programu je iskazao i Dragan Vučićević koji rukovodi Informerom i koji Brnabićku obavještava uživo da dolazi do pobune u Srpskoj naprednoj stranci (SNS) čiji Izvršni odbor je vanredno zasijedao s molbom gospodaru Vučiću da ne ide u Crnu Goru i da će ga oni “ako treba, i svojim telima sprečiti da ide”. Zaključak na Informeru je da “očigledno postoji neka intencija crnogorskih službi da provjeravaju sve što dolazi iz Srbije, kako bi Vučić došao sa što manje podrške i obezbjeđenja“ – misleći na avion pun batinaša i kriminalaca.
Vučićević poručuje da je moguće da u petak, 5. juna, “Milo Đukanović sa Zvicerom i Milojkom Spajićem pokuša neki zločin da izvedu… jer ako su oni spremni na ovo što su uradili , ko zna na šta su još spremni. Imamo posla sa opasnim zlikovcima “- kazao je Vučićević mislići na crnogorsku vlast i nazvavši je “crnogorskom stokom koja sarađuje sa blokaderskom (studentskom) srpskom stokom koji žele da ugroze život predsednika Vučića”. Po njemu putnici čarter leta su “patriote i Srbi koji su bez oružja došli” i na aerodromu ih je “maltretirala stoka antisrpska, ustaško-milogorska”.
Onda se glasnuo i gospodar Vučić na Instagramu rekavši da se nije uplašio i da ga prijetnje ne fasciniraju. “Jedino o čemu brinem je kako da naš narod bolje živi i kako da Srbija bude još uspešnija” poručio je. Avion sa kriminalcima, radio opremom i antistudentskim sloganom Srbija pobeđuje je pokušao relativizirati i lider DNP-a. Njemu nije ništa sporno što su putnici svi muškarci i nabildovani, jer da je to mjerilo Srbija bi trebala zabraniti ulazak za 80 odsto Crnogoraca i da ako ti likovi predstavljaju opasnost po sigurnost Crne Gore onda je on “zabrinut za Crnu Goru”.
Bez obzira da li su u Andrićevom vencu očekivali da će im avion proći ili ne, jasna je namjera da bilo koji ishod iskoriste u anticrnogorske propagandne svrhe i odvraćanje srpske javnosti od haosa u Srbiji.
Da li su ćaciji na čarter letu bili samo upozorenje ili namjera da se izazove haos u navodno “bratskoj” Crnoj Gori tek ćemo vidjeti. Vučić pojačava tempo u svakom slučaju.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari

PODGORICA BIRALA IZMEĐU SRĐANA PERIĆA I PRINUDNE UPRAVE: Vrijeme preokreta
DEPOLITIZACIJA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: SLUČAJ EPCG: Partijska se ne poriče
STEČAJNA MAFIJA U CRNOJ GORI: HTP Boka i pustošenje državne imovine
Izdvajamo
-
INTERVJU1 sedmicaRADE BOJOVIĆ, IZVRŠNI KOORDINATOR GI „21.MAJ“: Crna Gora nema bolje rješenje od pridruživanja EU
-
DRUŠTVO3 sedmiceDEPORTACIJE – 34 GODINE OD ORGANIZOVANOG ZLOČINA: Muk koji govori
-
Izdvojeno3 sedmiceGIGANT IZA ZAVJESE PLANETARNE MOĆI: Kina može započeti ekspanziju koja će ugroziti njen razvoj
-
INTERVJU3 sedmiceERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA: Proizvodnja krize
-
Izdvojeno3 sedmiceIRAN – SAD – IZRAEL: Kaleidoskop rata i mira
-
HORIZONTI3 sedmiceSLUČAJ SENJAK – OBMANE, CENZURE, ZAVJERE…: Samospoticanje Vučićevog režima
-
Izdvojeno3 sedmiceREVIZIJA NOVIJE ISTORIJE, SNS FILM O REFERENDUMU: Ćaci pamflet
-
Izdvojeno3 sedmiceNATURA 2000 U CRNOJ GORI: Test za zatvaranje poglavlja 27
