Povežite se sa nama

MONITORING

CIA, Đukanović i čovjek optužen za Arafatovu smrt

Objavljeno prije

na

Muhamed Dahlan, bivši palestinski ministar sigurnosti, kojeg tamošnje vlasti sumnjiče za pronevjeru više stotina miliona državnih fondova, ima poslove u Crnoj Gori. On bi mogao biti i jedna od važnih veza između Mila Đukanovića i kraljevske porodice Al Nahjan iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), koju je crnogorski premijer upravo posjetio. U Abu Dabiju Đukanović je tražio spas za svoju bankrotiranu ekonomiju.

Ovo nije prva posjeta crnogorskog vođe bogatom arapskom kraljevstvu. On je u Abu Dabi putovao i 2008. I tada je imao sastanke sa kraljevskom porodicom, nakon čega su najavljeni veliki projekti.

Prema pisanju palestinskih medija iz tog vremena, čovjek koji je Đukanovića povezao sa emiratskom kraljevskom porodicom je baš Dahlan, nekadašnji bliski saradnik Jasera Arafata i Mahmuda Abaza. Dahlan je, dok je vladao Fatah, bio jedan od najmoćnijih ljudi u Gazi. Ali, nakon što je Hamas na izborima preuzeo vlast u Gazi, Dahlan je morao da napusti tu teritoriju. Optuživali su ga za pokušaj državnog udara.

Kasnije je Dahlan ušao i u sukob sa svojim dugogodišnjim političkim saveznikom iz Fataha Mahmudom Abazom, aktuelnim vođom palestinske države. Abaz 2011. Dahlana izbacuje iz Fataha.

Sada suprotstavljene palestinske frakcije – Hamas i Fatah – imaju nešto zajedničko. I jedni i drugi Dahlana optužuju za pronevjeru državnih fondova, endemsku korupciju i enormno lično bogaćenje. Još davnih devedesetih Dahlan je bio na meti kritičke javnosti. U istraživačkom tekstu iz 1997. godine, posvećenom Dahlanu – Čovjeku koji je progutao Gazu – navodi se da je početni kapital zaradio na monopolu na uvoz benzina koji je osiromašenom stanovništvu pod opsadom prodavao po enormnim cijenama.

Kasnije Dahlana optužuju i za izdaju palestinskih interesa – čvrste veze sa američkim obavještajnim krugovima i izraelskim MOSAD-om. Dahlan je, kažu njegovi protivnici, povjerljivi čovjek CIA. U posljednje vrijeme dovode ga i u vezu sa smrću vođe PLO-a Jasera Arafata. Navodno je Dahlan poslao Arafatu u parišku bolnicu otrov, upakovan kao lijek. Arafatovo tijelo nedavno je ekshumirano zbog sumnji da je otrovan polonijumom. I pronađeni su tragovi na odjeći, ali stručnjaci još nijesu potvrdili da je to stvarni uzrok smrti. Dahlan je negirao sve ove optužbe.

Poznato je da je Arafat u posljednjim godinama života bio u sukobu sa Dahlanom. Htio je da ga skloni sa važnih funkcija, ali je Dahlana tada politički podržao Abaz i postavio ga kasnije za ministra sigurnosti. Vjeruje se da su tome kumovali i Amerikanci.

U pojedinim dokumentima, do kojih je Monitor došao, ali i u bliskoistočnim i zapadnim medijima, može se pročitati da Dahlan namjerava da plasira svoj novac u Crnoj Gori, u poslovima vezanim za nekretnine.

Dahlan i sin Mahmuda Abaza ulaze u Crnu Goru gotovo istovremeno, dok dvojica palestinskih političara još tijesno sarađuju. Dvije godine nakon crnogorske nezavisnosti, u aprilu 2008. godine, Dahlan u Podgorici registruje kompaniju Levant international incorporation. Zanimljivo je da je zastupnica ove firme čuvena Diana Batu, bivša portparolka PLO-a, koju je američki predsjednik Džordž Buš uzdizao u zvijezde „zbog sklonosti kompromisu”. Batu je inače dugogodišnja Dahlanova advokatica.

Nekoliko mjeseci kasnije, u avgustu 2008, Dahlan upisuje još jednu kompaniju – Manarah holding Montenegro. Dok je Levant registrovan za konsalting i menadžment, Manarah je osnovan za razvoj projekata u nekretninama. Obje kompanije su na istoj podgoričkoj adresi Džordža Vašingtona bb. Stan od oko 80 kvadrata u vlasništvu je Levanta, prema podacima Uprave za nekretnine. Izvršni direktor Manaraha je Bazil Jabir. Jabir, inače, vodi firmu istog naziva samo bez odrednice Montenegro na više adresa: Djevičanskim Ostrvima, Abu Dabiju, Kairu i Panami.

U februaru 2008. godine, u Crnu Goru sa poslovima ulazi i Mahmud Abaz Jaser, sin palestinskog vođe Abaza. Mlađi Abaz je takođe registrovao dvije kompanije u Podgorici – Falcon general investments companyi First option project conctruction management co. Ove su kompanije registrovane na istoj adresi na kojoj se nalaze i one Dahlanove.

Sin Mahmuda Abaza pominje se u više dokumenata kao kontroverzni biznismen koji ima probleme sa korupcijom i sarađuje sa licima sa Interpolovih potjernica. I sam Dahlan optužuje Abazove sinove da profitiraju zahvaljujući očevom autoritetu i vezama.

U dokumentu iz jula 2012. Hronika kleptokratije (korupcija unutar palestinskog političkog establišmenta), prikazanom na nedavnom svjedočenju pred američkim Kongresom, na više se mjesta kao političari koji su pronevjerili ogromne palestinske fondove pominju Abaz, njegovi sinovi i Dahlan. Govori se i o sukobu koji se rasplamsao između Abaza i Dahlana. Ističe se i da Dahlan ima veze sa Crnom Gorom i još nekim državama, među kojima su Egipat i Emirati.

Prema brojnim navodima od 2008. godine, kada počinje da tamni njegova zvijezda u Palestini i Gazi, Dahlan je proveo najviše vremena u Kairu. Mogao bi biti višestruko povezan sa klanom Saviris, koji gradi na Luštici projekat težak više od milijardu. Saviris i Dahlanov saradnik Muhamed Rašid zajedno su u panamskom registru u firmi Monte Mena (vidi boks).

Dahlanovom povratku na vlast, prema više izvještaja, nadaju se određeni krugovi u SAD-u. Navodi se i da Dahlan ima i podršku političkog vrha Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ta podrška palestinskom vođi Mahmudu Abazu, tvrdi se, pričinjava ozbiljne probleme, posebno oko finansijske pomoći koju Palestina prima od arapske braće. Navodno bi to ekonomsko slabljenje moglo da ojača Dahlana u Palestini, što bi prema brojnim tvrdnjama odgovaralo vrhu CIA.

Da li možda ti isti krugovi blagonaklono gledaju na veze Dahlana i Đukanovića? Teško je dobiti odgovor, ali činjenica je da se Crna Gora kada je u pitanju Palestina, udaljava od evropske strategije. Nedavno, u Ujedinjenim nacijama Crna Gora nije glasala za Palestinu, već je bila uzdržana, čime se povlađivalo Vašingtonu, ali su dezavuisani naši evropski partneri.

Kako god – novac iz Emirata mogao bi dobro doći Đukanoviću, kojeg nije samo sreća jedne decembarske noći u Abu Dabiju dovela do kraljevske palate.

Palestinski mediji su tada, koncem 2008. objavili navode svog izvora: ,,Dahlan je u Abu Dabiju sa premijerom Crne Gore. Viđen je u lobiju kraljevske palate, prije dvije noći, sa najsumnjivijim likovima koje možete da zamislite. Priča je sljedeća: Dahlan, u palati, kao posrednik uz masnu proviziju ugovora za kraljevsku porodicu poslove sa nekretninama u Crnoj Gori”.

Nakon te posjete crnogorski mediji su pisali da je kraljevska porodica zainteresovana za projekte na ulcinjskoj Velikoj plaži, Brodogradilištu Bijela, Prvoj banci… Od svega nije bilo ništa. Firma iz Emirata, iza koje je stajala kraljevska porodica, javila se na tender za prodaju Brodogradilišta, ali taj posao nije sklopljen navodno zbog neispunjavanja tenderskih uslova. Da li je stvarno to bio razlog ili je problem masna provizija. Prema jednoj verziji ulazak emiratskih kompanija u Crnu Goru uslovljavan je spasom Prve banke. Tu Arapi nijesu htjeli da ulažu zbog velikih dubioza i problematičnih plasmana.

Šta će biti sada, u ovoj ogromnoj krizi? Možda se Đukanović sprema da ispod cijene ponudi sve što je preostalo – Veliku plažu, Adu, Valdanos…

Da budemo jasni – ozbiljni investitori iz Emirata mogli bi pomoći oporavku crnogorske ekonomije. Poznato je da tamo ima slobodnog i zdravog kapitala koji traži nove prilike i destinacije za ulaganja. A, da li će ovo šefovo putovanje i direktni pregovori sa porodicom Al Nahijan donijeti korist Crnoj Gori? To zavisi od toga da li su Đukanović i razni posrednici kao što je Dahlan spremni da se odreknu privatne koristi zarad javnog interesa. Bilo bi to čudo.

Arapi dolaze

Pored Muhameda Dahlana, u crnogorski privredni registar upisano je još ljudi sa istim prezimenom. Tu su Abdrabu Jusef Dahlan Šaker i Ahmed Abdrabu Dahlan Jusef. Oni su u firmama – Middle East Real Estate DOO Podgorica i Queens beach development company. Obje kompanije su registrovane za poslove nekretninama. Sjedište prve je u srcu Podgorice, u Karađorđevoj ulici, dok je Queens na Malom brdu. Ova dvojica Dahlana su aktivni i u regionu. Oni su u upravi Alfursan, kompanije osnovane u Beogradu.

Ovlašćeni zastupnik ovdašnje Middle East je Janko Škuletić, koji je istovremeno i direktor Queens beach. Da su ove firme povezane sa Muhamedom Dahlanom potvrđuje i činjenica da je Škuletić bio zastupnik Dahlanove Manarah holdinga u nekim prilikama u Crnoj Gori, kao što je Sajam nekretnina u Bečićima.

Janko Škuletić je bio i predstavnik poznate firme Solider iz Emirata, koja je krajem 2008. godine dala ponudu za zemljište na kome je Radoje Dakić, ali se kasnije povukla iz tog posla. ,,Solider posluje po principima energetske efikasnosti i održivog razvoja koristeći najmoderniju tehnologiju”, rekao je tada Škuletić. Crnogorski mediji objavili su ovih dana da će Emirati, pored ostalog, ulagati u projekte energetske efikasnosti.

Nedavno je kompanija Queens beach development otkupila tendersku dokumentaciju za zaleđe Kraljičine plaže, u opštini Bar, što je potvrdio Dragan Simović, potpredsjednik barske opštine.

Iza Queens Beach, prema registru Privrednog suda, stoji kompanija Hidra commercial investments iz UAE. Prema pretragama ta je firma sa Savirisovim Orascomom osnovala u Abu Dabiju 2008. građevinski konzorcijum Emirates foundation. Pored Orascoma u konzorcijumu su i firme Sorouh i Capital investment. Obje sa sjedištem u Abu Dabiju. Pojedine kompanije u ovom lancu, odradile su velike projekte i ozbiljni su investitori.

Veze sa familijom

Muhamed Dahlan je kritikovan i zbog veza sa Muhamedom Rašidom, kojeg su nedavno, u odsustvu, palestinske vlasti osudile na 15 godina zatvora zbog finansijskih pronevjera. Dahlan i Rašid su nakon Arapskog proljeća optuživani da su doturali oružje iz Izraela libijskom vođi Gadafiju i za to, navodno, dobijali veliki novac.

Mnogi dostupni izvori ističu da je Rašid Dahlanov čovjek od povjerenja, preko kojeg ovaj obavlja različite transakcije. Kako je Monitor pisao Rašid, nekadašnji ekonomski savjetnik Jasera Arafata, u Crnoj je Gori prema privrednom registru u četiri kompanije: Monte Mena investments, Trust holding, Prima invest (koja je obrisana iz registra) i Montenegro company for real estates, investments and development.

Rašid je povezan sa crnogorskim premijerom. Dragica Mrvaljević, direktorica Đukanovićeve kompanije Primary invest , istovremeno je bila i direktorica Rašidove Monte Mena investment. A prema Revizorskom izvještaju Prve banke za 2007, Rašidove kompanije su dobile dva kredita od braće Đukanović, u iznosu od blizu 13 miliona eura.

Kao što je već objavljeno, kompanija Monte Mena registrovana je i u Panami. Tamo je uz Rašida među osnivačima i egipatski mutimilijarder Samih Saviris, koji bi trebalo da gradi na Luštici kompleks vrijedan više od milijarde. U panamskoj Monte Mene su i Đukanovićevi bliski saradnici – ambasador Vojin Vlahović, bivši dugogodišnji savjetnik aktuelnog premijera i Veselin Vukotić, Đukanovićev učitelj i partner u univerzitetskom biznisu.

Monte Mena i dalje preko sajta reklamira grandiozni projekat na Skočiđevojci, nadomak Petrovca i na Podkošljunu, kod Budve. Đukanovićeva kompanija Global Montenegro posjeduje na Podkošljunu zemljište od 20.229 kvadratnih metara. Slučajno? Kao što je slučajno što je Rašidova Monte Mena u Podgorici na istoj adresi na kojoj Aco Đukanović posjeduje jednu od brojnih nekretnina.

Milka TADIĆ-MIJOVIĆ
Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo