Povežite se sa nama

MONITORING

CIA, Đukanović i čovjek optužen za Arafatovu smrt

Objavljeno prije

na

Muhamed Dahlan, bivši palestinski ministar sigurnosti, kojeg tamošnje vlasti sumnjiče za pronevjeru više stotina miliona državnih fondova, ima poslove u Crnoj Gori. On bi mogao biti i jedna od važnih veza između Mila Đukanovića i kraljevske porodice Al Nahjan iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), koju je crnogorski premijer upravo posjetio. U Abu Dabiju Đukanović je tražio spas za svoju bankrotiranu ekonomiju.

Ovo nije prva posjeta crnogorskog vođe bogatom arapskom kraljevstvu. On je u Abu Dabi putovao i 2008. I tada je imao sastanke sa kraljevskom porodicom, nakon čega su najavljeni veliki projekti.

Prema pisanju palestinskih medija iz tog vremena, čovjek koji je Đukanovića povezao sa emiratskom kraljevskom porodicom je baš Dahlan, nekadašnji bliski saradnik Jasera Arafata i Mahmuda Abaza. Dahlan je, dok je vladao Fatah, bio jedan od najmoćnijih ljudi u Gazi. Ali, nakon što je Hamas na izborima preuzeo vlast u Gazi, Dahlan je morao da napusti tu teritoriju. Optuživali su ga za pokušaj državnog udara.

Kasnije je Dahlan ušao i u sukob sa svojim dugogodišnjim političkim saveznikom iz Fataha Mahmudom Abazom, aktuelnim vođom palestinske države. Abaz 2011. Dahlana izbacuje iz Fataha.

Sada suprotstavljene palestinske frakcije – Hamas i Fatah – imaju nešto zajedničko. I jedni i drugi Dahlana optužuju za pronevjeru državnih fondova, endemsku korupciju i enormno lično bogaćenje. Još davnih devedesetih Dahlan je bio na meti kritičke javnosti. U istraživačkom tekstu iz 1997. godine, posvećenom Dahlanu – Čovjeku koji je progutao Gazu – navodi se da je početni kapital zaradio na monopolu na uvoz benzina koji je osiromašenom stanovništvu pod opsadom prodavao po enormnim cijenama.

Kasnije Dahlana optužuju i za izdaju palestinskih interesa – čvrste veze sa američkim obavještajnim krugovima i izraelskim MOSAD-om. Dahlan je, kažu njegovi protivnici, povjerljivi čovjek CIA. U posljednje vrijeme dovode ga i u vezu sa smrću vođe PLO-a Jasera Arafata. Navodno je Dahlan poslao Arafatu u parišku bolnicu otrov, upakovan kao lijek. Arafatovo tijelo nedavno je ekshumirano zbog sumnji da je otrovan polonijumom. I pronađeni su tragovi na odjeći, ali stručnjaci još nijesu potvrdili da je to stvarni uzrok smrti. Dahlan je negirao sve ove optužbe.

Poznato je da je Arafat u posljednjim godinama života bio u sukobu sa Dahlanom. Htio je da ga skloni sa važnih funkcija, ali je Dahlana tada politički podržao Abaz i postavio ga kasnije za ministra sigurnosti. Vjeruje se da su tome kumovali i Amerikanci.

U pojedinim dokumentima, do kojih je Monitor došao, ali i u bliskoistočnim i zapadnim medijima, može se pročitati da Dahlan namjerava da plasira svoj novac u Crnoj Gori, u poslovima vezanim za nekretnine.

Dahlan i sin Mahmuda Abaza ulaze u Crnu Goru gotovo istovremeno, dok dvojica palestinskih političara još tijesno sarađuju. Dvije godine nakon crnogorske nezavisnosti, u aprilu 2008. godine, Dahlan u Podgorici registruje kompaniju Levant international incorporation. Zanimljivo je da je zastupnica ove firme čuvena Diana Batu, bivša portparolka PLO-a, koju je američki predsjednik Džordž Buš uzdizao u zvijezde „zbog sklonosti kompromisu”. Batu je inače dugogodišnja Dahlanova advokatica.

Nekoliko mjeseci kasnije, u avgustu 2008, Dahlan upisuje još jednu kompaniju – Manarah holding Montenegro. Dok je Levant registrovan za konsalting i menadžment, Manarah je osnovan za razvoj projekata u nekretninama. Obje kompanije su na istoj podgoričkoj adresi Džordža Vašingtona bb. Stan od oko 80 kvadrata u vlasništvu je Levanta, prema podacima Uprave za nekretnine. Izvršni direktor Manaraha je Bazil Jabir. Jabir, inače, vodi firmu istog naziva samo bez odrednice Montenegro na više adresa: Djevičanskim Ostrvima, Abu Dabiju, Kairu i Panami.

U februaru 2008. godine, u Crnu Goru sa poslovima ulazi i Mahmud Abaz Jaser, sin palestinskog vođe Abaza. Mlađi Abaz je takođe registrovao dvije kompanije u Podgorici – Falcon general investments companyi First option project conctruction management co. Ove su kompanije registrovane na istoj adresi na kojoj se nalaze i one Dahlanove.

Sin Mahmuda Abaza pominje se u više dokumenata kao kontroverzni biznismen koji ima probleme sa korupcijom i sarađuje sa licima sa Interpolovih potjernica. I sam Dahlan optužuje Abazove sinove da profitiraju zahvaljujući očevom autoritetu i vezama.

U dokumentu iz jula 2012. Hronika kleptokratije (korupcija unutar palestinskog političkog establišmenta), prikazanom na nedavnom svjedočenju pred američkim Kongresom, na više se mjesta kao političari koji su pronevjerili ogromne palestinske fondove pominju Abaz, njegovi sinovi i Dahlan. Govori se i o sukobu koji se rasplamsao između Abaza i Dahlana. Ističe se i da Dahlan ima veze sa Crnom Gorom i još nekim državama, među kojima su Egipat i Emirati.

Prema brojnim navodima od 2008. godine, kada počinje da tamni njegova zvijezda u Palestini i Gazi, Dahlan je proveo najviše vremena u Kairu. Mogao bi biti višestruko povezan sa klanom Saviris, koji gradi na Luštici projekat težak više od milijardu. Saviris i Dahlanov saradnik Muhamed Rašid zajedno su u panamskom registru u firmi Monte Mena (vidi boks).

Dahlanovom povratku na vlast, prema više izvještaja, nadaju se određeni krugovi u SAD-u. Navodi se i da Dahlan ima i podršku političkog vrha Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ta podrška palestinskom vođi Mahmudu Abazu, tvrdi se, pričinjava ozbiljne probleme, posebno oko finansijske pomoći koju Palestina prima od arapske braće. Navodno bi to ekonomsko slabljenje moglo da ojača Dahlana u Palestini, što bi prema brojnim tvrdnjama odgovaralo vrhu CIA.

Da li možda ti isti krugovi blagonaklono gledaju na veze Dahlana i Đukanovića? Teško je dobiti odgovor, ali činjenica je da se Crna Gora kada je u pitanju Palestina, udaljava od evropske strategije. Nedavno, u Ujedinjenim nacijama Crna Gora nije glasala za Palestinu, već je bila uzdržana, čime se povlađivalo Vašingtonu, ali su dezavuisani naši evropski partneri.

Kako god – novac iz Emirata mogao bi dobro doći Đukanoviću, kojeg nije samo sreća jedne decembarske noći u Abu Dabiju dovela do kraljevske palate.

Palestinski mediji su tada, koncem 2008. objavili navode svog izvora: ,,Dahlan je u Abu Dabiju sa premijerom Crne Gore. Viđen je u lobiju kraljevske palate, prije dvije noći, sa najsumnjivijim likovima koje možete da zamislite. Priča je sljedeća: Dahlan, u palati, kao posrednik uz masnu proviziju ugovora za kraljevsku porodicu poslove sa nekretninama u Crnoj Gori”.

Nakon te posjete crnogorski mediji su pisali da je kraljevska porodica zainteresovana za projekte na ulcinjskoj Velikoj plaži, Brodogradilištu Bijela, Prvoj banci… Od svega nije bilo ništa. Firma iz Emirata, iza koje je stajala kraljevska porodica, javila se na tender za prodaju Brodogradilišta, ali taj posao nije sklopljen navodno zbog neispunjavanja tenderskih uslova. Da li je stvarno to bio razlog ili je problem masna provizija. Prema jednoj verziji ulazak emiratskih kompanija u Crnu Goru uslovljavan je spasom Prve banke. Tu Arapi nijesu htjeli da ulažu zbog velikih dubioza i problematičnih plasmana.

Šta će biti sada, u ovoj ogromnoj krizi? Možda se Đukanović sprema da ispod cijene ponudi sve što je preostalo – Veliku plažu, Adu, Valdanos…

Da budemo jasni – ozbiljni investitori iz Emirata mogli bi pomoći oporavku crnogorske ekonomije. Poznato je da tamo ima slobodnog i zdravog kapitala koji traži nove prilike i destinacije za ulaganja. A, da li će ovo šefovo putovanje i direktni pregovori sa porodicom Al Nahijan donijeti korist Crnoj Gori? To zavisi od toga da li su Đukanović i razni posrednici kao što je Dahlan spremni da se odreknu privatne koristi zarad javnog interesa. Bilo bi to čudo.

Arapi dolaze

Pored Muhameda Dahlana, u crnogorski privredni registar upisano je još ljudi sa istim prezimenom. Tu su Abdrabu Jusef Dahlan Šaker i Ahmed Abdrabu Dahlan Jusef. Oni su u firmama – Middle East Real Estate DOO Podgorica i Queens beach development company. Obje kompanije su registrovane za poslove nekretninama. Sjedište prve je u srcu Podgorice, u Karađorđevoj ulici, dok je Queens na Malom brdu. Ova dvojica Dahlana su aktivni i u regionu. Oni su u upravi Alfursan, kompanije osnovane u Beogradu.

Ovlašćeni zastupnik ovdašnje Middle East je Janko Škuletić, koji je istovremeno i direktor Queens beach. Da su ove firme povezane sa Muhamedom Dahlanom potvrđuje i činjenica da je Škuletić bio zastupnik Dahlanove Manarah holdinga u nekim prilikama u Crnoj Gori, kao što je Sajam nekretnina u Bečićima.

Janko Škuletić je bio i predstavnik poznate firme Solider iz Emirata, koja je krajem 2008. godine dala ponudu za zemljište na kome je Radoje Dakić, ali se kasnije povukla iz tog posla. ,,Solider posluje po principima energetske efikasnosti i održivog razvoja koristeći najmoderniju tehnologiju”, rekao je tada Škuletić. Crnogorski mediji objavili su ovih dana da će Emirati, pored ostalog, ulagati u projekte energetske efikasnosti.

Nedavno je kompanija Queens beach development otkupila tendersku dokumentaciju za zaleđe Kraljičine plaže, u opštini Bar, što je potvrdio Dragan Simović, potpredsjednik barske opštine.

Iza Queens Beach, prema registru Privrednog suda, stoji kompanija Hidra commercial investments iz UAE. Prema pretragama ta je firma sa Savirisovim Orascomom osnovala u Abu Dabiju 2008. građevinski konzorcijum Emirates foundation. Pored Orascoma u konzorcijumu su i firme Sorouh i Capital investment. Obje sa sjedištem u Abu Dabiju. Pojedine kompanije u ovom lancu, odradile su velike projekte i ozbiljni su investitori.

Veze sa familijom

Muhamed Dahlan je kritikovan i zbog veza sa Muhamedom Rašidom, kojeg su nedavno, u odsustvu, palestinske vlasti osudile na 15 godina zatvora zbog finansijskih pronevjera. Dahlan i Rašid su nakon Arapskog proljeća optuživani da su doturali oružje iz Izraela libijskom vođi Gadafiju i za to, navodno, dobijali veliki novac.

Mnogi dostupni izvori ističu da je Rašid Dahlanov čovjek od povjerenja, preko kojeg ovaj obavlja različite transakcije. Kako je Monitor pisao Rašid, nekadašnji ekonomski savjetnik Jasera Arafata, u Crnoj je Gori prema privrednom registru u četiri kompanije: Monte Mena investments, Trust holding, Prima invest (koja je obrisana iz registra) i Montenegro company for real estates, investments and development.

Rašid je povezan sa crnogorskim premijerom. Dragica Mrvaljević, direktorica Đukanovićeve kompanije Primary invest , istovremeno je bila i direktorica Rašidove Monte Mena investment. A prema Revizorskom izvještaju Prve banke za 2007, Rašidove kompanije su dobile dva kredita od braće Đukanović, u iznosu od blizu 13 miliona eura.

Kao što je već objavljeno, kompanija Monte Mena registrovana je i u Panami. Tamo je uz Rašida među osnivačima i egipatski mutimilijarder Samih Saviris, koji bi trebalo da gradi na Luštici kompleks vrijedan više od milijarde. U panamskoj Monte Mene su i Đukanovićevi bliski saradnici – ambasador Vojin Vlahović, bivši dugogodišnji savjetnik aktuelnog premijera i Veselin Vukotić, Đukanovićev učitelj i partner u univerzitetskom biznisu.

Monte Mena i dalje preko sajta reklamira grandiozni projekat na Skočiđevojci, nadomak Petrovca i na Podkošljunu, kod Budve. Đukanovićeva kompanija Global Montenegro posjeduje na Podkošljunu zemljište od 20.229 kvadratnih metara. Slučajno? Kao što je slučajno što je Rašidova Monte Mena u Podgorici na istoj adresi na kojoj Aco Đukanović posjeduje jednu od brojnih nekretnina.

Milka TADIĆ-MIJOVIĆ
Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN SVEŠTENIK U UO UNIVERZITETA: Vesna Bratić – dosljedno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanje sveštenika Nikole Marojevića za člana UO Univerziteta CG samo je nastavak dosljednog podgrijavanja podjela u javnosti od početka mandata trostruke ministarke, Vesne Bratić

 

Pored drame oko Vlade, glavna rasprava u javnosti vodi se oko Vladinog izbora paroha nikšićkog Nikole Marojevića za člana Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore.

Partije i njima naklonjeni mediji izvještavaju o puču na državni univerzitet, koji je preko Vlade izvela Srpska pravoslavna crkva. Druga strana naglašava da komitama smeta paroh i sve što je srpsko.

Naslušali smo se proteklih dana o znamenitim katoličkim univerzitetima i svećenicima kojima crkvena odora nije smetala da budu dekani i rektori, o miješanju, ionako previše pristune crkve, u rad najznačajnije obrazovne institucije u državi, kao i argumenata o diskriminaciji sveštenika i njihovim građanskim pravima.

Na Univerzitetu su prekršili uobičajeni zavjet ćutanja kada se radi o stvarima koje se njih tiču, pa su neki zauzeli stav. Prva se oglasila profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore Olivera Komar koja je na Tviteru napisala da u sekularnoj državi sveštenom licu nijedne vjerske zajednice nije mjesto u Upravnom odboru državnog univerziteta, posebno ne kao predstavniku Vlade. ,,U aktuelnim crnogorskim prilikama u kojima je uplitanje SPC-a u rukovođenje državom čak i javno priznato ovakav potez ne doprinosi smirivanju tenzija i jačanju Univerziteta kao autonomne institucije, a šalju poruku neravnopravnosti nastavnicima i studentima drugih vjerskih zajednica”.  Njen primjer je slijedilo još par profesora. Reagovali su čak i studenti: ,,Stava su da imenovanje paroha nikšićkog i šefa izdavačke službe Eparhije budimljansko-nikšićke Nikole Marojevića za člana UO UCG-a neće doprinijeti smirivanju tenzija i podjela”, saopštili su iz Studenskog parlamenta.

Ove sedmice Vijeće Pravnog fakulteta iznijelo je svoj stav da je ,,imenovanje paroha Srpske pravoslavne crkve ili vjerskog službenika bilo koje druge vjerske zajednice za člana UO UCG neprimjeren, a u aktuelnom društvenom trenutku i kontraproduktivan akt klerikalizacije jedinog državnog univerziteta u Crnoj Gori”. Pravni fakultet pozvao je Vladu da stavi van snage odluku o imenovanju Marojevića.

Da tema nije značajna samo na domaćem, već i međunarodnom nivou potvrdilo je saopštenje Ambasade SAD-a. ,,SAD su zabrinute zbog nedavnog imenovanja u Upravni odbor Univerziteta Crne Gore. Za napredak građanskog društva u Crnoj Gori, nezavisne institucije koje služe interesu javnosti, kao što je državni univerzitet, ne treba da budu pod neprimjerenim uticajem bilo koje religijske zajednice”, napisali su iz ove ambasade na Tviteru.

U biografiji Nikole Marojevića, dostupnoj na sajtu Matice srpske u Crnoj Gori, navodi se da je đakon Saborne crkve u Nikšiću, doktor bogoslovskih nauka i šef izdavačke službe Eparhije budimljansko-nikšičke. Jedan je od osmorice sveštenika koji su zajedno sa tadašnjim episkopom budimljansko-nikšićkim, a sadašnjim mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem, bili pritvoreni zbog učešća u, zbog epidemije zabranjenoj,  litiji u Nikšiću u maju 2020. povodom praznika Svetog Vasilija Ostroškog. Bio je i član političkog savjeta Nove srpske demokratije.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Kako po riječima samog Đukanovića u Skupštini „preduzeće nije izmirivalo obaveze po kreditnom zaduženju, banka je 28. februara 2014, na osnovu izdate garancije, uputila Ministrastvu finansija zahtjev za plaćanje cjelokupnog iznosa garancije. Ministarstvo finansija je 31. marta 2014. izvršilo plaćanje cjelokupnog duga“. Rješenjem Privrednog suda u Podgorici 356/13 od 14. aprila 2014. je otvoren stečajni postupak i Đukanović je naglasio da „očekuje da ćemo imati jasniju sliku o realnosti ovog potraživanja u narednim fazama, nadajmo se, efikasne realizacije stečajnog postupka“.

Nakon naplate garancije Vlade, Melgonia-Primorka je ostala dužna državi i 573.000 eura poreza kao i svih 14,4 miliona kredita koji je trebao biti korišten za restrukturiranje ove nekad državne firme i ponovno pokretanje proizvodnje. Od 63 radnika njih 50 je odmah završilo na Birou za nezaposlene dok je 13 još neko vrijeme radilo na popisivanju imovine uzaludno se nadajući da će se naplatiti iz stečajne mase.

Najkontroverznije je to što je vlada Mila Đukanovića dala garancije za kredit firmi koja je osnovana tek 5 mjeseci kasnije. Bojanić je izjavio da firma nije bila registrovana u Privrednom sudu u doba davanja garancija i da „po Zakonu o privrednom društvu, član 70 – društvo stiče svojstvo pravnog lica danom registracije u Centralnom registru Privrednog suda. Je li Vlada bila vidovita pa je pet mjeseci prije nego što je ovo društvo steklo status pravnog lica odobrilo garanciju za njega u iznosu od 4 miliona“?  Bojanić je upozorio i da je po Zakonu o kontroli državne pomoći davalac državne pomoći dužan da prije dodjele državne pomoći podnose prijavu državnoj komisiji.

To nije bilo jedino plaćanje duga novcem građana. Istog dana kada je Vlada dala garancije za Melgoniu-Primorku date su i garancije za nekoliko drugih firmi –  Kombinat aluminijuma za 85 miliona, Željezaru u Nikšiću za 27 miliona, Brodogradilište u Bijeloj za 5.88 miliona, Željeznicu za 7 miliona… Ukupno 140 miliona eura od kojih je većina aktivirana i za koje niko nije odgovarao.

Melgonia-Primorku je osnovao Melgonia Holdings Limited iz Limasola sa Kipra 7. septembra 2009. godine kako pokazuje i Centralni registar privrednih subjekata čijim izvodom je tada uzaludno mahao i poslanik Bojanić u Skupštini pozivajući Đukanovića da saopšti ko su vlasnici firme. „Vi svakako znate jer ne mogu da vjerujem da ste odobrili 4 miliona garancija a da ne znate ko stoji iza toga“, rekao je Bojanić pitajući premijera koje su to reference vlasnika i program restruktuiranja koji su ubijedili Vladu da stane iza projekta.

Vlada je nakon dvije godine napravila aneks kojim se produžava ista garancija, sa S-Company DOO Tivat. Bojanić je ustvrdio da pomenute firme nema u centralnom registru Privrednog suda, i da nije jasno kakva je njena uloga između države, NLB Montenegro banke i Melgonie. „Nje nema, to je fantom firma“!

Đukanović je u Skupštini 2014. izjavio da je bila potrebna „pravovremena reakcija da se zaštiti ekonomski i nacionalni interes Crne Gore zbog eskalacije svjetske ekonomske krize kao i da su tada pored pomenutih date i garancije od 100 miliona za bankarski sektor dok je „za one koji su kršili zakone ove države nadležni državni organi time odgovorno bave“.

U odnosu na „mnoštvo detalja“ koje je Bojanić iznio „ne vjerujem da ni vi sami ne očekujete da bi vam to mogao odgovoriti predsjednik Vlade“. Na optužbe i dokumenta o garancijama firmi koja je tek trebala biti osnovana, Đukanović je rekao da „nema govora o tome da je Vlada unaprijed nekom nepoznatom privrednom subjektu dala garanciju 5 mjeseci prije nego što je formiran. Vlada se bavila problemom Primorke, to je vrlo jasno, nikakve Melgonie, problemom Primorke koji traje već 10 godina, prije svega socijalnim problemom Primorke. Neke poslovne poteze vrijeme potvrdi a neke ne“.

Na kraju će se ispostaviti  da je novac koji je bio garant da se riješe socijalni problemi radnika i koji je trebao biti isplaćen njima završio negdje drugo.

Primorka je otkupljena za 1,6 miliona eura (51 odsto akcija) od tadašnjeg Atlas fonda  Duška Kneževića i naknadno je dobila 14,4 miliona kredita od NLB Montenegro banke.

Jedan od optuženih u procesu (koji je zaobišao ljude iz Vlade) Nebojša Bošković je na sudu izjavio da je on jedini izgubio novac u slučaju Primorka i da ga je to koštalo 1.6 miliona njegove kiparske firme. Rekao je da nije kriv i da je SDT uradio smišljeni i tendeciozni nalaz i da „od 14,4 miliona eura dobijenih kredita za pokretanje proizvodnje Primorke, na račun je ‘leglo’ svega 223.000 eura. Novac od kredita je dolazio na račun banke i odatle je dalje usmjeravan po nalogu Vlade Crne Gore, a bez naših naloga. Nismo mogli plaćati ni jednog eura nikome, a da to ne odobri banka i Vlada“. On je optužio Duška Kneževića da je njegova ekipa sakrila ranije dugove i povjerioce a da je država stajala iza čitavog projekta. To je potvrdio i drugooptuženi Mesarič izjavom da je garancije za kredite odobrila Vlada i da njegova banka ne bi odobravala zajam da ona nije stala iza projekta.

Đukanović je  2014.  sumirao priču oko Primorke u parlamentu: „Ono što je važno je da je ova garancija izdata u skladu sa zakonskom procedurom… Ko je vlasnik Melgonia-Primorka, vjerujte mi, to mi uopšte nije važno, to mi ime ne znači ništa kao ni mnoga druga imena… ovdje nije bilo nikakvih zakulisnih radnji, nikakvih posebnih privatnih interesa, nekakvog prelivanja novca poreskih obveznika u privatni džep, ništa od toga nije bilo po mome saznanju“.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Iz Ministarstva su slučaj u Budvi ozbiljno shvatili i odmah reagovali. ,,Direktorat za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite Ministarstva zdravlja Crne Gore preduzeo je sve raspoložive korake u cilju rasvjetljavanja posljednjih dešavanja u Domu zdravlja Budva”, saopštio je je Slobodan Mandić, generalni direktor Direktorata za kontrolu kvaliteta u Ministarstvu zdravlja. ,,Svi koji su učestvovali u ovom propustu, od menadžmenta i ljekara Doma zdravlja Budva do epidemiologa u Institutu za javno zdravlje, biće adekvatno sankcionisani”, poručio je Mandić.

Za sada je odgovarala jedino Popović – Samardžić, a direktor Instituta Galić je izjavio da je u ovoj instituciji ,,došlo do promjene, jedan od razloga je i sutuacija koja se desila u Budvi”.

Slučaj u Budvi, kao jedan od razloga, bio je samo povod da se ostvare namjere o njenom kažnjavanju, smatra Popović – Samardžić.

Ona je već objasnila da je pravi razlog njene smjene taj što je pružala otpor cenzuri koju sprovodi direktor Galić. ,,Kako je direktor rekao, prekršila sam procedure jer sam gostovala u jutarnjem programu TV Vijesti bez njegove saglasnosti i iznosila kritiku i mišljenje koje sam par dana ranije iznijela i na radnoj grupi, kako kaže, isto bez njegove saglasnosti”, izjavila je ona. Kazala je i da već mjesecima traje nezadovoljstvo kritikom koju upućuje i zbog koje se zahtjevi novinara za njeno gostovanje odbijaju. ,,Direktor smatra, da i kao sindikalni predstavnik moram da tražim od njega dozvolu za gostovanje. Dr Galić se koristi cenzurom i revanšizmom zbog izgovorenog mišljenja i kritike zvanične zdravstvene politike”, kazala je Popović – Samardžić.

,,Vidio sam da se pokušava stvoriti slika o nekom sprečavanju slobode govora, naravno da o tome nema riječi. Jedin bitan razlog je ovo što se desilo u Budvi. Ja lično kao direktor i neću dozvoliti da se od toga pravi cirkus, da budem prisutan u tom cirkusu”, izjavio je za Vijesti Galić.

,,Kako bi sakrio svoju osjetljivost na kritiku i sugestije, koje su u krajnjoj liniji kao što se ispostavlja bile za dobrobit svih građana ove zemlje, direktor IJZ poslužio se spinovanjem pa je medijima podvalio priču o prekidu izolacije doktorke iz DZ Budva, za koju okrivljuje dr Popović-Samardžić, dok doktorka iz Budve jasno govori da ovi navodi nemaju veze sa istinom”, saopštili su iz Sindikata doktora medicine na čijem je čelu Popović – Samardžić.

,,Nepotizam, kronizam ili revanšizam Ministarstva zdravlja? Da li je Popović – Samardžić smijenjena da bi ‘kum’ dobio funkciju ili zato što je iznijela svoje mišljenje o ‘polumjerama’ za borbu protiv COVID-a”, naveli su iz MANS-a na Tviteru.Iz te nevladine organizacije reagovali su nakon što su mediji objavili da je na njeno mjesto Galić imenovao Adisa Martinovića sa kojim je u kumovskim odnosima.

Reagovali su i iz Akcije za ljudska prava. Uputili su pismo ministarki zdravlja: ,,HRA izražava zabrinutost zbog smjene doktorke Milene Popović – Samardžić sa mjesta načelnice jednog odjeljenja u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, imajući u vidu da je mogući razlog za tu smjenu sloboda govora”.

Popović – Samardžić nije ćutala ni za vrijeme prošle vlasti, već je kao predsjednica Sindikata doktora medicine otvarala mnoge probleme u zdravstvu, kao i brojne afere u kojima su učestvovali partijski čelnici ministarstva i zdravstvenih ustanova. Glasnost je sve manje poželjna i kod nove vlasti.

Nakon afere u Budvi, Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru je, po službenoj dužnosti, formiralo predmet povodom navoda u medijima da je u Covid ambulanti Doma zdravlja Budva radio doktor kojem je određena samoizolacija zbog zaraze korona virusom.

Za sada je cijenu nećutanja platila Popović – Samardžić, a mogla bi, zbog iznenadne revnosti ministarstva i tužilaštva, i doktorka koja već skoro dvije godine požrtvovano radi sa kovid pacijentima. I to u zemlji gdje se tužilaštvo ne oglašava na to što nevakcinisani premijer čim uđe u crkvu prekrši par epidemioloških mjera.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo