Povežite se sa nama

MONITORING

Starom stazom

Objavljeno prije

na

upozorenje-snijeg-zima

Izborne radnje ne prestaju. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić duboko razmišlja za koji će datum raspisati predsjedničke izbore, prethodno je o tome prodiskutovao sa prvim partijskim glavama u Crnoj Gori. Opozicija, uvijek u istom krugu pakla, pokušava da riješi hoće li i na koji način će sarađivati.

Glavno pripada glavnima. Demokratska partija socijalista uspjela je da nametne kao sudbinsko pitanje – hoće li kandidovati važećeg predsjednika Filipa Vujanovića. Svaki bi građanin Crne Gore drage volje dao, ne tri i ne deset odsto, nego pola plate, da mu je saznati ime kraj kojeg će pisati „kandidat DPS-a za predsjednika Crne Gore”.

,,Razumljivo je najveće interesovanje ukupne javnosti za predsjedničkog kandidata Demokratske partije socijalista jer svi znaju da će, ko on god bio, biti izabran za predsjednika Crne Gore”, objasnio je portaparol DPS-a Časlav Vešović. Ne zna se da li partijska procedura dopušta predloge izvana, ali, ako će već biti izabran kandidat DPS-a ,,ko god bio”, mogli bi da nađu nekog finog glumca. Nije Vujanović daleko, samo je malo neubjedljiv.

Vujanovićeva politička bezličnost zapravo se može posmatrati kao njegova komparativna prednost. Predsjedniku DPS-a Milu Đukanoviću ne treba u vrhovima vlasti neko sa bojom, ukusom i mirisom, nedajbože sa koliko–toliko svojom glavom. Takvi se drže na pristojnoj udaljenosti. Eno Svetozar Marović uredno koordinira po partiji.

Naravno, svaka zvijezda na DPS-ovom nebu ima svoju cijenu. Prema nekim informacijama, Vujanović se prvom kandidaturom za predsjednika Crne Gore, 2002. godine zakitio tako što se znalo da, ako ne bude predsjednik, neće podržati kampanju za nezavisnost Crne Gore. Da nikakvo udaljavanje od vlasti nije prihvatao, potvrđuje činjenica da je, kad je vratio Đukanoviću premijersku, predsjedničke izbore čekao u stolici predsjednika parlamenta. Na tu funkciju izabran je od 05. novembra 2002, već 22. decembra bili su predsjednički izbori, ni dan rizika nije dopustio. Vujanović nije jeftin, on je samo bezopasan.

Partije manjinskih naroda saglasile su se, dabome, da će podržati Đukanovićevog kandidata. Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović je kazao da će DPS-ovog kandidata podržati ,,ako se dogovore”. ,,DPS treba da nađe najbolje rješenje za kandidata kojeg bi svi podržali, da napravi analizu kako bi on najbolje prošao na izborima, i da ubijedi BS zbog čega treba da ga podržimo”. Toliko se zna-ubjeđivanje Bošnjačke stranke za DPS nije veliki posao.

SDP i dalje tvrdi da neće podržati Vujanovića. Navodno pravna dilema oko brojanja je li ovo Vujanovićev drugi ili treći mandat još čeka da je riješi neka od institucija. ,,Da li je nešto ustavno ili ne, pravno je, a ne političko pitanje, koje ocjenjuje Ustavni sud”, poručili su iz DPS-a. Ne treba sumnjati da će odlučiti ispravno. Ima onih koji vjeruju da je Krivokapić glasnogovornik šefa režima. Podesan izgovor ako on odluči da je Vujanovića bilo dovoljno.

Na prethodnim predsjedničkim izborima 2008. godine Filip Vujanović je pobijedio u prvom krugu. Dobio je 171.118 glasova, što je činilo 51,89 odsto izašlih na izbore. Koalicija Evropska Crna Gora – Milo Đukanović na izborima u oktobru prošle godine osvojila je 165.380 glasova. To, međutim, ne znači mnogo, ako se zna da je prvi predsjednički mandat Vujanović 2003. zaradio sa 139.620 glasova.

Prije izmjena zakona kojima je propisano da može biti izabran kandidat koji osvoji preko polovine izašlih, ne kao do tada, upisanih birača, DPS-ov kandidat u dva kruga je osvajao oko 175 hiljada glasova. Tada je to bio prag preko kojeg DPS nije mogao da pređe.

Kao što je Vujanović jedini kandidat vlasti čije se ime zasad pominje, u opoziciji jedini za koga se zna da će biti kandidat za predsjednika Crne Gore je lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić. Nema vjerodostojnih informacija o tome ko je od ostalih parija iz opozicije spreman da ga podrži. Doduše, kad stranački prvaci ovdje kažu da će o nečemu odlučiti partijski organi, to obično znači da će se partija ukopati u samu sebe.

Lokalni izbori u Nikšiću i Andrijevici, kako sada stvari stoje, biće u sjenci predsjedničkih. Opozicija se ni o tome nije dogovorila. Funkcioner Demokratskog fronta Predrag Bulatović najavio je da će Front, tokom ove sedmice, svim opozicionim partijama poslati inicijativu za dogovor o predsjedničkim i lokalnim izborima i promjenama Ustava. Razgovori se i dalje najavljuju, ali ih nema. Rok za predaju izbornih lista je 12. februar.

Tek da potvrde raspored snaga, režimski Srbi su objavili da će, ukoliko opozicione partije budu u koaliciji, na lokalnim izborima u Nikšiću nastupiti samostalno. Srpska lista je na izborima u oktobru u Nikšiću osvojila oko hiljadu glasova. Narodnjaci iz Nikšića najavili su da bi sa opozicijom. Preporuka im, valjda, dođu kolege iz Podgorice koje su sa opozicione liste preletjeli među cvijeće Miomira Mugoše. I tu stoje postojano. Socijalistička narodna partija pisala je ovih dana svim klubovima odbornika izabranim sa izborne liste koalicije „Bolja Podgorica – bolja Crna Gora” u pokušaju da pokrene inicijativu za raspisivanje izbora u glavnom gradu. Uzalud.

Opštinski odbor SNP-a iz Nikšića ocijenio je da bi ta partija trebala da nastupi samostalno na lokalnim izborima. ,,Opozicija se neće moći objediniti jer su već neke manje srpske stranke najavile samostalan nastup. Kada za zajednički nastup nijesu partije koje ne mogu preći cenzus zašto bi druge na tome insistirale”, rekao je predsjednik nikšićkog Odbora SNP-a Dragutin Raičević. Posljednju će, ipak, kako je objasnio, reći Glavni odbor. Moguće je da SNP računa da se tokom gubljenja dobijenih izbora u Nikšiću ta partija najmanje izbrukala. Moguće da su procijenili da će izbori biti ionako izgubljeni, pa su krenuli da brinu samo svoju brigu.

O uslovima u kojima se izbori održavaju više niko ne govori ni riječ. Ovozemaljske stvari kao da su van interesovanja većine ovdašnjih političara. Predlog Miodraga Lekića da predsjednički i lokalni izbori budu održani istovremeno jer je ,,ekonomski i politički racionalnije” propraćen je ćutnjom. Reklo bi se – nije bitno koliko košta, bitno je ko će šta da ućari.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo