Povežite se sa nama

MONITORING

Cijena izbora

Objavljeno prije

12 godina

na

uob-Krgovic-Ljubisa_2

Iz Italije je stigla vijest: Đuzepe Šelzi je odlučio da se, nakon više od 20 godina, povuče sa mjesta specijalnog tužioca područja Barija. ZAŠTO ĐUZEPE: Pozivajući se na pouzdane izvore, regionalni dnevnik Gazeta di Mezođorno obavještava čitaoce da se legendarni tužilac nije uplašio osvete mafijaša sa kojima ratuje decenijama. Šelzi je, podsjetimo se, zaslužan i za presudu kojom je na višegodišnju robiju osuđen Frančesko Prudentino – u domovini poznat kao mafijaš sa nadimkom Don Ćićo, a u Crnoj Gori kao vlasnik ekskluzivne licence za tranzit cigareta preko Jadrana, i jedan od prvih strateških partnera vlada višestrukog premijera Mila Đukanovića.

Nije Šelziju dodijalo, kažu, ni višegodišnje preganjanje sa švercerima cigareta iz Crne Gore. Istraga započeta još krajem prošlog vijeka, a koja je u jednom trenutku dovela i do upisivanja bivšeg crnogorskog premijera u registar osoba pod istragom (prije nego je Đukanović zbog imuniteta izuzet iz postupka), dovela je pred sud šest državljana Crne Gore i Srbije. Ipak, proces protiv Stanka Subotića Caneta, Branislava Mićunovića, Veselina Barovića, Branka Vujoševića, Andrije Draškovića i Dušanke Jeknić odavno je u fazi odugovlačenja i beskonačnih proceduralnih odlaganja, tako da je njegov epilog neizvjestan. Mediji špekulišu da bi se Šelzi prije definitivnog odlaska iz tužilaštva u Bariju mogao pojaviti i na narednom ročištu, zakazanom za 21. jun.

Ono što bi se, prema pisanju italijanskih medija, moglo pokazati kao razlog zbog koga će slavni tužilac otići iz Barija jeste istraga koju vodi od 2008. godine, a koja se tiče žurki u lokalnoj rezidenciji italijanskog premijera Silvija Berluskonija. Šelzi je otkrio da na Berluskonijevim zabavama gostuju i plaćene djevojke za poslovnu pratnju, od kojih se zahtijeva da po završetku zabave noć provedu sa premijerom. Pošto nije želio da ultrabogatom političaru pogleda kroz prste, i poput Slobodana Lekovića (DPS-ov predsjednik Komisije za sprječavanje konflikta interesa) u slučaju Đukanović zaključi kako premijer ,,nije prekršio zakon iako ga nije poštovao”, Šelzi je odlučio da pokrene postupak zasnovan na svjedočenju bivše manekenke Patricije D'Adario. Pretpostavlja se da presporo odvijanje tog procesa i opstrukcija na koju je naišao u vlastitoj firmi, čine neke od razloga za njegovo nezadovoljstvo.

Ključni problem je, ipak, Šelzijevo neslaganje sa njegovim šefom, glavnim tužiocem u Bariju Antonijem Laudatijem. Svjedoci tog konflikta postali su, početkom godine, i pažljiviji čitaoci dnevne štampe iz Crne Gore. Samo nekoliko dana nakon što je Šelzi za Vijesti ocijenio da tužilaštvo u Bariju treba da razmotri mogućnost pokretanja postupka protiv Đukanovića nakon njegove decembarske ostavke, Laudati je, kao njegov nadređeni, u Dan-u ocijenio da je taj slučaj ,,prošlost”.

ČUDO NEVIĐENO: Sa Laudetijem se slaže i Đukanovićev italijanski advokat Enrike Tućilo. ,,Ne znam više na koji način da vam objasnim da je priča sa Đukanovićem gotova, i da nema šanse da taj slučaj više bude otvoren”, saopštio je Tućilo pozvan da razjasni nedoumice koje su ostavile oprečne izjave Šelzija i njegovog šefa.

Pošto djela govore bolje do riječi, u Podgoricu je prije neki dan objelodanjen način na koji se Crna Gora zahvalila advokatskom timu koji pred sudovima u Italiji brani srpsko-crnogorsku duvansku ekipu. Frančesko Gala Trinkera, advokat Stanka Subotića koji sa Tućilom dijeli kancelariju, imenovan je za počasnog konzula Crne Gore u Napulju. Nemamo ideju šta je Milana Roćena ministra vanjskih poslova navelo na odluku da Crna Gora baš u Napulju dobije konzula? Kao što se ne zna ni po kojim kriterijumima je izbor pao baš na gospodina Trinkera.

Pošto nadležni ne pokazuju želju da ponude bilo kakva objašnjenja, preostaju nagađanja. Pada na pamet da je, u vrijeme kada su Roćen i Trinkera ugovorali ovaj diplomatski angažman, na obije strane Jadrana bila popularna knjiga Gomora, Roberta Savijanija. I, možda je neko pronašao inspiraciju u međunarodnom bestseleru koji se, uglavnom, bavi poslovnim mogućnostima u Napulju i okolini koje agilnim i ne previše obzirnim preduzetnicima garantuju: bogatstvo, dugogodišnju robiju ili nasilnu smrt. Nešto tipa – kako eliminisati biznis barijere (i konkurenciju, ako je to moguće).

Javlja se, istovremeno, i primisao da povezivanje Crnogoraca i Napolitanaca nema veze sa nevladinom organizacijom poznatom pod imenom mafija, već sa italijanskim državnim preduzećem A2A. To je firma koja je iz Rima dobila zadatak da iz deponija u Napulju pravi električnu energiju. Dok bi od Crne Gore, takođe praveći struju, mogla napraviti – deponiju.

Ni ova se hipoteza, nažalost, nije mogla provjeriti. Najvažnije glave Elektroprivrede CG (A2A kao manjinski vlasnik gazduje ovom kompanijom) na čelu sa predsjednikom borda Srđanom Kovačevićem, ovih su dana na nekom referisanju u Italiji. Poslovima u Crnoj Gori se bave tek koliko je potrebno da se još nekih tri miliona eura sa računa EPCG upumpa u akcijski kapital Prve banke, kapitalni projekat braće Mila i Aca Đukanovića, i spriječi njen kolaps. To je sitnica koja je, izgleda, prepoznata kao nacionalni interes – sa obije strane Jadranskog mora. Novac samo utiče u bezdane Prve. Jedni misle to je zbog kralja Nikole i njegove ćerke, italijanske kraljice Jelena Savojske. Drugi kažu da stvarne zasluge za projekat A2A –EPCG- Prva banka pripadaju preduzetničkim instinktima Đukanovića i Berluskonija. Isti pozivaju da neko, nalik na specijalnog tužioca Šelzija, provjeri postojeće sumnje. Za sada uzalud.

ZAŠTO LJUBIŠA: I dok su u Prvoj banci i ujedinjenoj crnogorskoj berzi sa nestrpljenjem čekali da stignu obaćani milioni – preko Rima, Nikšića i Podgorice – Crnogorci su ostali zatečeni vijestima koje su nam, preko Londona, stigle iz Rogama.

Odatle se iz svog vinograda, preko agencije Rojters, oglasio ljetos razriješeni predsjednik Savjeta Centralne banke CG Ljubiša Krgović. Đukanovićeva Prva banka, njen uticaj na ovdašnji finansijskih sistem i pozicija CBCG kao monetarnih vlasti u galimatijasu koji su napravili Aco, braco i njihovi finansijski i marketinški umjetnici našla se i u središtu te priče.

,,Ljut sam na sebe zato što nijesam prepoznao ono šta će se dogoditi. Proveo sam 10 godina gradeći sistem, instituciju i na kraju oni su sve to uništili. Potrošio sam previše energije nizašta”, požalio se Krgović, ,,Mi smo se sada vratili unazad u CBCG. Stavili smo administraciju pod političku kontrolu. Političari, uključujući i Mila Đukanovića, žele da kontrolišu sve…”.

Monitor se, još prije godinu ili čak dvije, ljutio na CBCG i Ljubišu Krgovića iz doslovno istih razloga. Tako da nam to i nije bilo neko otkriće. Što ne znači da nemamo poštovanja prema Krgovićevom priznanju i spremnosti na (samo)kritiku.

Ipak, mnogo interesantniji dio priče čini se onaj o sastanku sa ,,predstavnikom lokalne kompanije” koji je guverneru CBCG nudio kovertu s novcem “u zamjenu za poseban tretman”. Krgović je odbio. “Bilo je veoma teško reći njemu to direktno, kazao sam: „Molim Vas tim novcem podržite nešto drugo…”, prisjeća se.

Ništa ne bi bilo lakše nego sada udariti po bivšem čelniku Centralne banke – zašto nije objavio, kome je prijavio, zašto je tajio, od koga se stravio. Većina nas nije bila u prilici da, poput Ljubiše Krgovića, vidi šta znači imati naklonost i podršku, a kako je nositi se sa gnjevom moćnika koji sebe vide kao bogove iz grčke mitologije. I kome je, uostalom, guverner mogao da prijavi pokušaj korupcije? A da ge ne optuže – zato što nije uzeo.

ČEKAJUĆI ŠELZIJA: Sada samo pokušajmo da zamislimo kako je more ispreturalo neke ljude, stvari i odnose. Pa je, tako u mašti, Đuzepe Šelzi specijalni tužilac u Podgorici.

Da li bi taj Šelzi već dvije i po godine u fioci držao materijal koji mu je CBCG dostavila kao uvid u poslovanje Prve banke. Ili bi još tada podnio ostavku. Da li bi i on pristao da mu nadređena državna tužiteljica Ranka Čarapić donosi odluke, arhivira žive predmete, piše i potpisuje saopštenja… Dok mu ne istekne mandat, pa ga umjesto reizbora zamijene drugim – još kooperativnijim, kao što se desilo Šelzijevoj koleginici u Podgorici Stojanki Radović. A može i – novi zakon, nove institucije, novi podobniji ljudi. Kao što se dogodilo Krgoviću.

,,Oni imaju mnogo načina da utiču, ako ja odlučim da ostanem u Crnoj Gori i da radim ovdje. To će biti veoma teško”, objašnjavao je Krgović novinaru Rojtersa. Njegovi nasljednici u CBCG odrađuju domaći zadatak, i sa visine saopštavaju kako “neće detaljno komentarisati zakašnjele, vaninstitucionalne, lične i paušalne Krgovićeve ocjene”. I objašnjavaju da je CB ,,od naimenovanja novog menadžmenta, ojačala kontrolne kapacitete i doprinijela finansijskoj stabilnosti”.

Da li to oni zaboravljaju ili možda ne vide da i njih čeka prva banka. Ona ili neka druga. I to, možda, mnogo prije nego se nadaju.

Priče o Šelziju i Krgoviću na svoj način svjedoče o sličnostima vladanja najmoćnijih ljudi u Italiji i Crnoj Gori – Berluskonija i Đukanovića. Obojica nastoje da vlastiti interes proglase za opštedruštveni, i tome je podređeno sve. Naravno, ove priče ukazuju i na razlike između crnogorskog i italijanskog društva. Ovdje potčinjavanje uspijeva mnogo bolje.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo