Povežite se sa nama

MONITORING

Nove naslage autoritarnosti

Objavljeno prije

na

Američka ambasada i njemačka Vlada ove su sedmice izrazili zabrinutost zbog medijskih prilika u Crnoj Gori. Amerikanci su protestvovali kod zvanične Podgorice zbog igara oko dodjele frekvencija TV Vijesti, dok Njemce brinu ukupne prilike vezane za medije u našoj zemlji. Da li baš slučajno ove dvije zemlje reaguju nakon izjave premijera Mila Đukanovića o „medijskom nasilju” koji je i tako štitio svog partijskog kolegu Miomira Mugošu. Mugošine će pesnice još dugo pamtiti ekipa Vijesti, koja je pokušala da snimi gradonačelnikov nepropisno parkiran automobil. Oštra je bila i reakcija zapadnih novinarskih udruženja i pojedinaca nakon što je Mugoša sa svojim sinom fizički napao zamjenika glavnog i odgovornog urednika dnevnika Vijesti Mihaila Jovovića i fotoreportera tog lista Borisa Pejovića. Generalni sekretar SEEMO (Medijska organizacija jugoistočne Evrope), sa sjedištem u Beču, Oliver Vujović kaže za Monitor da su bili šokirani kada su čuli za taj skandal, jer tako nešto u Evropi nije zabilježeno.

Skandal u Podgorici pobudio je pažnju medija u Evropi za Crnu Goru. „Sa približavanjem Evropskoj uniji sve će više rasti interesovanje za dešavanja u Crnoj Gori”, kaže za Monitor odličan poznavalac prilika na jugoistoku Evrope, austrijski novinar Norbert Mapes-Nidik. Posebna pažnja poklanjaće se medijskim slobodama.

UTVRDITI ČINJENICE: Predstavnik SEEMO iznosi da bi nakon incidenta sa Mugošom bila potrebna brza reakcija državnih organa i formiranje nezavisne parlamentarne komisije koja bi ispitala čitav slučaj i sa njenim zaključcima upoznala javnost.

„Za mene je sada ključno pitanje: kako neko može biti na nekoj javnoj funkciji, a da tako reaguje. Ako ulazite u politiku morate da budete spremni da svoje ponašanje prilagodite tome, a novinari nikako ne mogu da budu krivci, jer su htjeli da naprave priču o određenom ponašanju u društvu”, rekao je on i istakao da su, stoga, bilo kakvo optuživanje ili napadi na novinare više nego apsurdni.

Doajen njemačkog novinarstva Georg fon Hibenet kaže da je takva situacija u Njemačkoj praktično nezamisliva i da pokazuje stanje svijesti u Crnoj Gori. „Ti ne pripadaš njemačkom društvu ako radiš takve stvari. Kod nas se uvijek postavlja pitanje: koji standard ti predstavljaš? Ali, u konačnom, sve je pitanje morala”, dodaje on.

U tom kontekstu razumljive su reakcije međunarodnih novinarskih udruženja i vlada zapadnih država naročito nakon što je ovaj slučaj potvrdio sve slabosti crnogorskih institucija.

SAMOVOLJA PROIZVODI NASILJE: „Za mene je izjava premijera Đukanovića o medijskom nasilju zabrinjavajuća, jer dolazi sa visokog mjesta”, rekao je Vujović. Prema njegovim riječima, političari moraju da znaju da su 24 sata u fokusu javnosti sve dok su na nekoj javnoj funkciji. „Novinari su ti koji obavljaju funkciju posmatranja u ime javnosti. Sve što se dešava u Crnoj Gori pokazuje da političari o tome ne razmišljaju”, dodaje on.

„Nikakvim retoričkim doskočicama i zamjenom teza ne mogu se opravdati napadi na novinare”, kaže Hibenet. On je rekao da političke strukture izrasle na despotskoj samovolji nužno proizvode nasilje, čak i kada ga njegovi kreatori ne žele.

,,Kod nas svako zna svoja prava i svoje mogućnosti, i novinari i političari. To je pitanje vaspitanja, kulture, standarda”, kaže Hibenet.

On ističe da se mediji koriste da prodube diskusiju o temama od javnog interesa i da, po mogućnosti, utiču na donošenje odluka. ,,Na osnovu sadržaja lista može se saznati u kom svijetlu pojedini mediji vide politiku. Niko nikoga ne plaća da to radi. To je opredjeljenje”, navodi Hubenet, i dodaje: ,,Možete da imate svoje političko stajalište, svoje stavove. Ali, novinarstvo ne bi trebalo da bude sredstvo politike. Ne bi trebalo da bude osvetničko, niti batina u rukama političara, sredstvo za uništavanje. To ne bi dozvolili ni čitaoci.”

ZABRINUTOST: Vlada u Berlinu je izrazila zabrinutost zbog odnosa prema medijima u Crnoj Gori, posebno prema onima koji imaju kritički stav prema crnogorskim vlastima. Konstatujući da je slobodan razvoj medija veoma bitan pokazatelj demokratske zrelosti države, vlada kancelarke Angele Merkel ističe da će se „u procesu približavanja Crne Gore EU aktivno zauzeti da Podgorica ove standarde u potpunosti ispuni”.
Njemačka je, baš kao što su to dan ranije učinile i SAD, preko svoje Ambasade u Crnoj Gori, zatražila da se TV Vijesti dodijele frekvencije za emitovanje programa u Podgorici.

U politici, kao i u životu, nema slučajnosti. Već nekoliko mjeseci evidentan je (koordinisani?) pritisak na crnogorskog premijera i vladajuću oligarhiju koji dolazi iz inostranstva. Nije još jasno šta se time želi postići: da li je Zapad promijenio politiku prema Đukanoviću ili se želi spriječiti promjena politike zvanične Podgorice prema Zapadu. Jer, njena politika se u posljednjoj deceniji klatila u rasponu od vašingtonskih preko moskovskih do evropskih integracija.

Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo