Povežite se sa nama

MONITORING

Nove naslage autoritarnosti

Objavljeno prije

na

nasmediji

Američka ambasada i njemačka Vlada ove su sedmice izrazili zabrinutost zbog medijskih prilika u Crnoj Gori. Amerikanci su protestvovali kod zvanične Podgorice zbog igara oko dodjele frekvencija TV Vijesti, dok Njemce brinu ukupne prilike vezane za medije u našoj zemlji. Da li baš slučajno ove dvije zemlje reaguju nakon izjave premijera Mila Đukanovića o „medijskom nasilju” koji je i tako štitio svog partijskog kolegu Miomira Mugošu. Mugošine će pesnice još dugo pamtiti ekipa Vijesti, koja je pokušala da snimi gradonačelnikov nepropisno parkiran automobil. Oštra je bila i reakcija zapadnih novinarskih udruženja i pojedinaca nakon što je Mugoša sa svojim sinom fizički napao zamjenika glavnog i odgovornog urednika dnevnika Vijesti Mihaila Jovovića i fotoreportera tog lista Borisa Pejovića. Generalni sekretar SEEMO (Medijska organizacija jugoistočne Evrope), sa sjedištem u Beču, Oliver Vujović kaže za Monitor da su bili šokirani kada su čuli za taj skandal, jer tako nešto u Evropi nije zabilježeno.

Skandal u Podgorici pobudio je pažnju medija u Evropi za Crnu Goru. „Sa približavanjem Evropskoj uniji sve će više rasti interesovanje za dešavanja u Crnoj Gori”, kaže za Monitor odličan poznavalac prilika na jugoistoku Evrope, austrijski novinar Norbert Mapes-Nidik. Posebna pažnja poklanjaće se medijskim slobodama.

UTVRDITI ČINJENICE: Predstavnik SEEMO iznosi da bi nakon incidenta sa Mugošom bila potrebna brza reakcija državnih organa i formiranje nezavisne parlamentarne komisije koja bi ispitala čitav slučaj i sa njenim zaključcima upoznala javnost.

„Za mene je sada ključno pitanje: kako neko može biti na nekoj javnoj funkciji, a da tako reaguje. Ako ulazite u politiku morate da budete spremni da svoje ponašanje prilagodite tome, a novinari nikako ne mogu da budu krivci, jer su htjeli da naprave priču o određenom ponašanju u društvu”, rekao je on i istakao da su, stoga, bilo kakvo optuživanje ili napadi na novinare više nego apsurdni.

Doajen njemačkog novinarstva Georg fon Hibenet kaže da je takva situacija u Njemačkoj praktično nezamisliva i da pokazuje stanje svijesti u Crnoj Gori. „Ti ne pripadaš njemačkom društvu ako radiš takve stvari. Kod nas se uvijek postavlja pitanje: koji standard ti predstavljaš? Ali, u konačnom, sve je pitanje morala”, dodaje on.

U tom kontekstu razumljive su reakcije međunarodnih novinarskih udruženja i vlada zapadnih država naročito nakon što je ovaj slučaj potvrdio sve slabosti crnogorskih institucija.

SAMOVOLJA PROIZVODI NASILJE: „Za mene je izjava premijera Đukanovića o medijskom nasilju zabrinjavajuća, jer dolazi sa visokog mjesta”, rekao je Vujović. Prema njegovim riječima, političari moraju da znaju da su 24 sata u fokusu javnosti sve dok su na nekoj javnoj funkciji. „Novinari su ti koji obavljaju funkciju posmatranja u ime javnosti. Sve što se dešava u Crnoj Gori pokazuje da političari o tome ne razmišljaju”, dodaje on.

„Nikakvim retoričkim doskočicama i zamjenom teza ne mogu se opravdati napadi na novinare”, kaže Hibenet. On je rekao da političke strukture izrasle na despotskoj samovolji nužno proizvode nasilje, čak i kada ga njegovi kreatori ne žele.

,,Kod nas svako zna svoja prava i svoje mogućnosti, i novinari i političari. To je pitanje vaspitanja, kulture, standarda”, kaže Hibenet.

On ističe da se mediji koriste da prodube diskusiju o temama od javnog interesa i da, po mogućnosti, utiču na donošenje odluka. ,,Na osnovu sadržaja lista može se saznati u kom svijetlu pojedini mediji vide politiku. Niko nikoga ne plaća da to radi. To je opredjeljenje”, navodi Hubenet, i dodaje: ,,Možete da imate svoje političko stajalište, svoje stavove. Ali, novinarstvo ne bi trebalo da bude sredstvo politike. Ne bi trebalo da bude osvetničko, niti batina u rukama političara, sredstvo za uništavanje. To ne bi dozvolili ni čitaoci.”

ZABRINUTOST: Vlada u Berlinu je izrazila zabrinutost zbog odnosa prema medijima u Crnoj Gori, posebno prema onima koji imaju kritički stav prema crnogorskim vlastima. Konstatujući da je slobodan razvoj medija veoma bitan pokazatelj demokratske zrelosti države, vlada kancelarke Angele Merkel ističe da će se „u procesu približavanja Crne Gore EU aktivno zauzeti da Podgorica ove standarde u potpunosti ispuni”.
Njemačka je, baš kao što su to dan ranije učinile i SAD, preko svoje Ambasade u Crnoj Gori, zatražila da se TV Vijesti dodijele frekvencije za emitovanje programa u Podgorici.

U politici, kao i u životu, nema slučajnosti. Već nekoliko mjeseci evidentan je (koordinisani?) pritisak na crnogorskog premijera i vladajuću oligarhiju koji dolazi iz inostranstva. Nije još jasno šta se time želi postići: da li je Zapad promijenio politiku prema Đukanoviću ili se želi spriječiti promjena politike zvanične Podgorice prema Zapadu. Jer, njena politika se u posljednjoj deceniji klatila u rasponu od vašingtonskih preko moskovskih do evropskih integracija.

Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo